Vedran Kojić, Ekonomski fakultet Katedra za matematiku Sveučilište u Zagrebu, Mira Krpan
{"title":"解决利润最大化问题中的技术管理问题&从两个产品因素看COBB-DOGLASS的产品功能","authors":"Vedran Kojić, Ekonomski fakultet Katedra za matematiku Sveučilište u Zagrebu, Mira Krpan","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.10","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Model maksimizacije profita u uvjetima savršene konkurencije zauzima središnje mjesto u mikroekonomskoj analizi ponašanja poduzeća. U uvjetima proizvodnje jednog proizvoda u teorijskim i empirijskim istraživanjima tehnologiju poduzeća često opisuje Cobb-Douglasova funkcija proizvodnje. U literaturi je problem maksimizacije profita uz Cobb-Douglasovu tehnologiju gotovo uvijek riješen primjenom diferencijalnog računa. Stoga je cilj ovoga rada pokazati kako se primjenom težinske AG-nejednakosti problem maksimizacije profita uz Cobb-Douglasovu funkciju proizvodnje s dva faktora proizvodnje može riješiti na alternativni, novi način, bez derivacija. U usporedbi s diferencijalnim računom, primjena težinske AG-nejednakosti zaobilazi netrivijalnu provjeru nužnih i dovoljnih uvjeta za optimalno rješenje problema. Elegantnost novog načina za izračun maksimalnog profita proizlazi iz izravne primjene težinske AG-nejednakosti te same definicije strogog globalnog maksimuma, čime se otvara pogled na ovaj problem iz sasvim nove perspektive. Ipak, treba istaknuti da primjenu težinske AG-nejednakosti, koja spada u alate elementarne matematike, ne treba shvatiti kao superiorniji, već kao komplementaran način diferencijalnom računu u rješavanju i boljem razumijevanju ovog mikroekonomskog problema.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5000,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"PRIMJENA TEŽINSKE AG-NEJEDNAKOSTI U PROBLEMU MAKSIMIZACIJE PROFITA: SLUČAJ COBB-DOUGLASOVE FUNKCIJE PROIZVODNJE S DVA FAKTORA PROIZVODNJE\",\"authors\":\"Vedran Kojić, Ekonomski fakultet Katedra za matematiku Sveučilište u Zagrebu, Mira Krpan\",\"doi\":\"10.17818/EMIP/2021/1.10\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Model maksimizacije profita u uvjetima savršene konkurencije zauzima središnje mjesto u mikroekonomskoj analizi ponašanja poduzeća. U uvjetima proizvodnje jednog proizvoda u teorijskim i empirijskim istraživanjima tehnologiju poduzeća često opisuje Cobb-Douglasova funkcija proizvodnje. U literaturi je problem maksimizacije profita uz Cobb-Douglasovu tehnologiju gotovo uvijek riješen primjenom diferencijalnog računa. Stoga je cilj ovoga rada pokazati kako se primjenom težinske AG-nejednakosti problem maksimizacije profita uz Cobb-Douglasovu funkciju proizvodnje s dva faktora proizvodnje može riješiti na alternativni, novi način, bez derivacija. U usporedbi s diferencijalnim računom, primjena težinske AG-nejednakosti zaobilazi netrivijalnu provjeru nužnih i dovoljnih uvjeta za optimalno rješenje problema. Elegantnost novog načina za izračun maksimalnog profita proizlazi iz izravne primjene težinske AG-nejednakosti te same definicije strogog globalnog maksimuma, čime se otvara pogled na ovaj problem iz sasvim nove perspektive. Ipak, treba istaknuti da primjenu težinske AG-nejednakosti, koja spada u alate elementarne matematike, ne treba shvatiti kao superiorniji, već kao komplementaran način diferencijalnom računu u rješavanju i boljem razumijevanju ovog mikroekonomskog problema.\",\"PeriodicalId\":42135,\"journal\":{\"name\":\"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice\",\"volume\":\" \",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.5000,\"publicationDate\":\"2021-06-01\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.10\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"ECONOMICS\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.10","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"ECONOMICS","Score":null,"Total":0}
PRIMJENA TEŽINSKE AG-NEJEDNAKOSTI U PROBLEMU MAKSIMIZACIJE PROFITA: SLUČAJ COBB-DOUGLASOVE FUNKCIJE PROIZVODNJE S DVA FAKTORA PROIZVODNJE
Model maksimizacije profita u uvjetima savršene konkurencije zauzima središnje mjesto u mikroekonomskoj analizi ponašanja poduzeća. U uvjetima proizvodnje jednog proizvoda u teorijskim i empirijskim istraživanjima tehnologiju poduzeća često opisuje Cobb-Douglasova funkcija proizvodnje. U literaturi je problem maksimizacije profita uz Cobb-Douglasovu tehnologiju gotovo uvijek riješen primjenom diferencijalnog računa. Stoga je cilj ovoga rada pokazati kako se primjenom težinske AG-nejednakosti problem maksimizacije profita uz Cobb-Douglasovu funkciju proizvodnje s dva faktora proizvodnje može riješiti na alternativni, novi način, bez derivacija. U usporedbi s diferencijalnim računom, primjena težinske AG-nejednakosti zaobilazi netrivijalnu provjeru nužnih i dovoljnih uvjeta za optimalno rješenje problema. Elegantnost novog načina za izračun maksimalnog profita proizlazi iz izravne primjene težinske AG-nejednakosti te same definicije strogog globalnog maksimuma, čime se otvara pogled na ovaj problem iz sasvim nove perspektive. Ipak, treba istaknuti da primjenu težinske AG-nejednakosti, koja spada u alate elementarne matematike, ne treba shvatiti kao superiorniji, već kao komplementaran način diferencijalnom računu u rješavanju i boljem razumijevanju ovog mikroekonomskog problema.