{"title":"PREDICTING NPLs FOR CROATIA WITH MACROECONOMIC VARIABLES","authors":"Mile Bošnjak, J. Vukas, I. Šverko","doi":"10.17818/emip/2021/2.13","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2021/2.13","url":null,"abstract":"This paper aims to examine some of the macroeconomic drivers of nonperforming loans (NPL) in Croatia. Unemployment rate, industrial production index, construction works volume and the number of tourist arrivals were evaluated as the drivers on a quarterly data sample from 2008q4 to 2020q4. Following quantile regression approach, unemployment rates and construction works volume appeared as significant drivers of NPL in Croatia. Furthermore, empirical findings from this paper suggest asymmetric effects on NPL from its drivers. While decrease in construction works volume and increase in unemployment rates were found to correspond with increase in NPL, an increase in construction works volume and decrease in unemployment rates were not correlated with decrease in NPL. Consequently, the paper brings implications for credit institutions in Croatia within the context of COVID-19 pandemic crises.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46812639","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Iva Pavlić, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilište u Dubrovniku, Katija Vojvodić, Barbara Puh
{"title":"ZADOVOLJSTVO POTROŠAČA OBILJEŽJIMA PRODAVAONICE: NALAZI IZ HRVATSKE MALOPRODAJE HRANOM","authors":"Iva Pavlić, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilište u Dubrovniku, Katija Vojvodić, Barbara Puh","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.3","url":null,"abstract":"Zadovoljstvo potrošača smatra se jednim od najvažnijih čimbenika koji utječe na odanost prodavaonici. Problematika zadovoljstva potrošača prodavaonicom u hrvatskom je maloprodajnom okruženju nedovoljno istražena, posebice kad je riječ o razmatranju zadovoljstva potrošača pojedinim obilježjima prodavaonice. Stoga, cilj je rada utvrditi razinu zadovoljstva potrošača pojedinim obilježjima prodavaonice te utvrditi postojanje razlika u razini zadovoljstva potrošača u odnosu na njihova sociodemografska i bihevioralna obilježja. Rezultati istraživanja na prigodnom uzorku hrvatskih potrošača pokazuju da su potrošači najzadovoljniji fizičkim okruženjem prodavaonice te prodajnim osobljem, dok najmanji stupanj zadovoljstva iskazuju prema dodatnim uslugama te cijenama. Također, utvrđene su razlike u razini zadovoljstva pojedinim obilježjima prodavaonice i sociodemografskim te bihevioralnim obilježjima potrošača. Iako korišteni uzorak i provedba istraživanja u jednoj hrvatskoj županiji ograničavaju generalizaciju nalaza, rad pridonosi postojećoj literaturi pružajući uvid u zadovoljstvo potrošača prodavaonicom u hrvatskoj maloprodaji hrane.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":"30 1","pages":"57-76"},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48091374","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
S. Dedić, Ekonomski fakultet Univerzitet u Tuzli, A. Puška, Ermin Mujić
{"title":"UTJECAJ ZADOVOLJSTVA KORISNIKA USLUGA ZRAČNOG PRIJEVOZA NA KARTICE LOJALNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI","authors":"S. Dedić, Ekonomski fakultet Univerzitet u Tuzli, A. Puška, Ermin Mujić","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.8","url":null,"abstract":"Usluge zračnog prijevoza se u posljednjih 20-tak godina sve više koriste. Razlog tome treba tražiti u povećanju broja ponuda niskotarifnih zračnih usluga. Cilj ovoga istraživanja je ispitati kako zadovoljstvo uslugama zračnog prijevoza korisnika utječe na lojalnost izraženu putem kartica lojalnosti na primjeru niskotarifnih zrakoplovnih tvrtki. Istraživanje je provedeno na području Bosne i Hercegovine (BiH), te je obuhvaćeno 200 korisnika niskotarifnih zrakoplovnih usluga. Rezultati istraživanja obrađeni su univarijacijskim i multivarijacijskim analizama i to: faktorskom analizom kojom je potvrđeno grupiranje tvrdnji u dimenzije istraživanja, deskriptivnom analizom kojom su utvrđene ocjene od strane korisnika, korelacijskom analizom je utvrđeno postojanje značajne statističke povezanosti između konstruktora, dok je višestrukom regresijskom analizom testirana hipoteza istraživanja. Provedena višestruka regresijska analiza je pokazala da postoji statistički značajan utjecaj zadovoljstva korisnika usluga na kartice lojalnosti. Provedeno istraživanje je pokazalo kako pružatelji usluga niskotarifnog zračnog prijevoza moraju poboljšati i prilagoditi red letenja kako bi poboljšali kvalitetu usluga što dovodi do stvaranja lojalnih korisnika. Znanstveni doprinos ovoga rada je razumijevanje odnosa koje imaju kartice lojalnosti sa zadovoljstvom korisnika. Razumijevanjem ovoga odnosa će pomoći unaprjeđivanju zračnog prijevoza u BiH.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":"30 1","pages":"171-187"},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44645155","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"MEASURING THE KNOWLEDGE TRANSFER PERFORMANCE AT UNIVERSITIES","authors":"Petra Karanikić, Heri Bezic","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.9","url":null,"abstract":"Measuring the universities' knowledge transfer performance is important for both policymakers and universities due to the recognized social and economic impact of the knowledge transfer process. The aim of this paper is to investigate and discuss the contemporary knowledge transfer metrics used for measuring the knowledge transfer activities at universities. The research results show that the universities need to consider several important aspects when selecting and reporting on their knowledge transfer activities, such as the purpose and continuity of data collection and reporting on knowledge transfer activities, internal and external context in which universities operate, and implementation of common definitions for knowledge transfer indicators. Additional aspects identified from the conducted research which are important for the overall assessment of the universities’ knowledge transfer performances are the collection of both quantitative and qualitative data on knowledge transfer activities, and harmonization of the knowledge transfer metrics that will enable the universities to measure and compare their knowledge transfer activities, nationally and internationally.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46898779","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Jasna Bogovac, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Tereza Rogić Lugarić, Domagoj Dodig
{"title":"JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U HRVATSKOJ – STAVOVI STUDENATA","authors":"Jasna Bogovac, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Tereza Rogić Lugarić, Domagoj Dodig","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.6","url":null,"abstract":"Hrvatska se nalazi u nezavidnom gospodarskom položaju i nije atraktivna za investitore. Studenti su važan društveni kapital, a cilj je ovog rada utvrditi podržavaju li oni udruživanje javnog i privatnog sektora u upravljanju javnim dobrima te koje elemente tog udruživanja podržavaju kako bi se istražile mogućnosti smanjenja političkog rizika i, u konačnici, poticanja gospodarskog rasta Hrvatske. Analizirano je 1497 upitnika koje su ispunili studenti Sveučilišta u Zagrebu i Dubrovniku, a rezultati upućuju na pozitivnu opću percepciju ovih projekata, ali i na strah od mogućeg povećanja korupcije u društvu i prikrivene privatizacije kao posljedica njihove realizacije. Ispitanici uglavnom smatraju da privatni sektor pridonosi partnerstvu svojom konkurentnošću i inovativnošću te da bolje upravlja infrastrukturom od javnog sektora. Kao najvažnije izvore informacija o ovoj temi, studenti navode internet i televiziju. Većina studenata smatra da je ove modele moguće uspješno realizirati u inozemstvu, ali ne i u Hrvatskoj.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":"30 1","pages":"121-144"},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44754885","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"IMPACT OF POLITICAL AND FISCAL DECENTRALIZATION ON THE GOVERNMENT QUALITY IN CENTRAL AND EASTERN EUROPEAN COUNTRIES","authors":"Josip Visković, Paško Burnać, Maja Herman","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.14","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.14","url":null,"abstract":"Since the 1970s, the process of decentralization has spread throughout the world, and today more than 95% of democratic countries are decentralized. Decentralization should lead to a well-organized and more efficient local government. Nevertheless, the empirical results are rather vague. The motivation for this paper is to examine the impact of political and fiscal decentralization on the quality of government in seventeen countries in Central and Eastern Europe for the period 1998 - 2012. The main objective of the paper is to explore whether fiscal decentralization positively influences the quality of government and whether political decentralization reduces its positive influence. An additional contribution of the paper comes from the introduction of a decentralization interaction variable. Our results have shown that fiscal decentralization has a positive impact on governance, while political decentralization was found to be statistically insignificant. Our results also showed that richer countries have higher government quality, that government size increases the level of corruption and decreases government quality, and that in more democratic countries politicians behave more responsibly and accountably, which decreases the level of corruption and increases government quality. We conclude that political decentralization cancels out the positive effects of fiscal decentralization on the quality of government, which can be explained by less developed institutions at the local level in Central and Eastern European countries.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43837007","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Mihaela Mikić, E. F. S. U. Zagrebu, Dinko Primorac, Tin Horvatinović
{"title":"PROBLEM RACIONALNOSTI U KAUZALNOM I EFEKTUALNOM PRISTUPU PODUZETNIŠTVU","authors":"Mihaela Mikić, E. F. S. U. Zagrebu, Dinko Primorac, Tin Horvatinović","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.11","url":null,"abstract":"Kauzalni i efektualni pristupi poduzetništvu najviše su istraživani pristupi u objašnjavanju načina iskorištavanja poduzetničkih prilika od strane poduzetnika. U istraživanjima koja se bave tematikom kauzalnog i efektualnog pristupa poduzetništvu uočeno je učestalo doticanje koncepta racionalnosti tih dvaju pristupa. Odnosno, mnogobrojni autori iznose stavove vezane za racionalnost odabira između navedenih dvaju pristupa poduzetništvu te racionalnu usklađenost njihovih temeljnih principa. Cilj je ovog rada kritički analizirati razne poglede koji su predloženi u literaturi o temi racionalnosti u kontekstu kauzalnog i efektualnog pristupa poduzetništvu. Iz analize proizlazi kako se većina autora koristi racionalnošću kao apsolutnim konceptom te analizira unutarnju koherentnost kauzalnog i efektualnog pristupa poduzetništvu. Međutim, nijedan autor nije definirao pojam racionalnosti kojim se koristi, a primjetno je i kako se u literaturi nedovoljno rigorozno pristupa tom konceptu te kako se neprimjereno koriste sinonimi za racionalnost. Završno, na temelju provedene analize donose se prijedlozi za buduća istraživanja.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45875009","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U ZEMLJE JUGOISTOČNE EUROPE: ULAŽU LI MEĐUSOBNO I DO KOJE MJERE ZEMLJE REGIJE?","authors":"Tanja Broz","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.7","url":null,"abstract":"Cilj ovog istraživanja je utvrditi koliko međusobno ulažu zemlje jugoistočne Europe. Naime, postojeća istraživanja nisu usmjerena na analizu otkuda potječu inozemna izravna ulaganja u zemljama jugoistočne Europe - iz drugih zemalja jugoistočne Europe ili iz ostalih zemalja? Zbog toga je u ovom radu fokus stavljen na zemlje jugoistočne Europe kako bi se istražila struktura inozemnih izravnih ulaganja, kao i njihova međusobna povezanost u pogledu inozemnih izravnih ulaganja. Osim toga, cilj rada je konstruirati indeks inozemnih izravnih ulaganja kako bi ustanovili kako se njihova suradnja u ovom području kretala kroz vrijeme. Rezultati pokazuju da inozemna izravna ulaganja u zemlje regije većinom dolaze iz članica EU, dok su međuregionalna izravna ulaganja još uvijek relativno slabo zastupljena. Ipak, indeks inozemnih izravnih ulaganja temeljen na stanju inozemnih izravnih ulaganja ukazuje na kontinuirano povećanje regionalne suradnje. Suradnja između zemalja jugoistočne Europe, iako nominalno niska, ostvaruje značajno više stope rasta od suradnje ove regije s ostatkom svijeta, što ukazuje na interes regije za produbljivanjem zajedničke suradnje.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":"30 1","pages":"145-170"},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46482222","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"IMPACT OF IAS 19 ACTUARIAL CALCULATIONS’ ON FINANCIAL PERFORMANCE: EVIDENCE FROM PUBLIC ENTERPRISES IN FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA","authors":"Jasmina Selimović, Benina Veledar","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.13","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.13","url":null,"abstract":"International Accounting Standard 19 - Employee Benefits outlines the accounting requirements for employee benefits, including short-term benefits, post-employment benefits, other long-term benefits and termination benefits. The standard establishes the principle that the cost of providing employee benefits should be recognized in the period in which the benefit is earned by the employee, rather than when it is paid or payable, and outlines how each category of employee benefits is measured. Aim of the paper is to determine the degree of IAS 19 implementation in Federation of Bosnia and Herzegovina, and its impact on financial performance of public enterprises. Since no significant negative impact of the implementation of IAS 19 on the financial performance has been proven, it could be recommended that the observed entities consider all its advantages and thus realize the potential benefits for both, the company and the employees.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48726286","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"INOVACIJSKA POLITIKA U HRVATSKOJ IZMEĐU INDUSTRIJSKE EKONOMIJE I EKONOMIJE ZNANJA","authors":"Antonija Mršić Radas, Rimac Automobili, Krešimir Petković","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.1","url":null,"abstract":"Na osnovi analize diskursa 22 polustrukturirana intervjua s dionicima inovacijske politike i relevantnih javnih dokumenata, autori prikazuju problematiku agende inovacijske politike u Hrvatskoj u procesu pristupanja EU i nakon ulaska u članstvo, stavljajući naglasak na prisutnost ideja industrijske ekonomije i ekonomije znanja u diskursima o inovacijskoj politici u dekadi od 2006. do 2016. Proces stvaranja politike obilježilo je nedostatno koherentno tumačenje inovacijske politike i zanemarivanje institucionalnog konteksta. Autori zaključuju kako se ideja ekonomije znanja, kao temeljna ideja prisutna u inovacijskoj politici samo normativno prihvaćala zbog zahtjeva Europske unije kako bi se legitimirali interesi političkih aktera, dok su u stvarnosti ostale djelatne ideje ekonomije razmjera i pojednostavljenog linearnog modela inovacijskog procesa koje negativno utječu na mogućnost promjene politike i stvaranje integrirane inovacijske politike. Nalazi upućuju na zaključak kako inovacijska politika nije shvaćena kao politika koja integrira sektorske politike: znanstvenu, industrijsku, tehnologijsku i razvoja poduzetništva. Ideja nacionalnog inovacijskog sustava koristi se samo kao metafora za integraciju sektorskih politika, dok stvarna integracija u obliku sustava nije realizirana, a operacionalizacija te ideje ogleda se u nastojanju centralizacije upravljanja akterima koji bi trebali činiti elemente sustava. Odsutnost funkcionalne integrirane inovacijske politike jedna je od institucionalnih prepreka razvoju proklamirane ekonomije znanja.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46252233","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}