{"title":"CRITICAL DISCOURSE ANALYSIS AS A CRITICAL SOCIAL STUDY: NORMAN FAIRCLOUGH’S APPROACH","authors":"Milena Pešić","doi":"10.22182/pr.7442022.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pr.7442022.4","url":null,"abstract":"The initial thesis of this paper is that critical discourse analysis (CDA), as a qualitative, critical, explanatory approach in exploration of social communication, represents a valuable way of researching contemporary social/political communication, and an indispensable complement to traditional social scientific techniques, which privilege positivist paradigm, quantitative research in social/political communication examinations. Consequently, the main purpose of this paper is to point out what the uniqueness of CDA’s scientific contribution to the study of society consists of, through observing the specificity of the theoretical and methodological framework, categories and analytical procedures of CDA in Norman Fairclough’s approach. The introductory part of the article provides a summary overview of the starting points, notions and tenets of CDA. In the following section the focus is on the analytical review of the different levels of Norman Fairclough’s theoretical framework and methodological procedures of CDA. The third, final part of the article is an attempt to provide an overall view of the importance of CDA in Fairclough’s approach for critical social study.","PeriodicalId":411775,"journal":{"name":"Politička revija","volume":"104 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115760721","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"ARKTIČKI GEOSTRATEŠKI OBRUČ","authors":"marko Vignjevic","doi":"10.22182/pr.7442022.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pr.7442022.5","url":null,"abstract":"Empirija međunarodnih odnosa razvija se u traganju za novim gledištima sa kojih se dalje posmatraju i tumače svetski politički tokovi. Ovaj rad posvećeno tome nudi jedan analitički model – geostrateški obruč koji je rezultat izvesnog zapažanja u multipolarizovanom međudržavnom poretku. Zbog svog geografskog položaja, države konkurenti (regionalne i globalne sile) nalaze se jedna do druge, ili međusobno dovoljno blizu, tako da svojim položajem fizički formiraju obruč oko određene oblasti u svetu. Težnja svake od njih je da u toj oblasti obezbedi potpuni ili što je moguće veći strateški uticaj, što nosi u sebi rizik od potencijalno eskalirajućih tenzija. Između rivala u geostrateškom obruču može doći ili do direktnog oružanog sukoba ili šire saradnje koja, radi regionalne i svetske bezbednosti, treba da uravnoteži strateške interese. Saradnju (bezbednosnu, ekonomsku, političku, kulturološku) pokreću svest rivala o pogubnim posledicama oružane konfrontacije i indikator zajedničkog interesa – zajedničko rešavanje regionalno-globalnih problema koji pogađaju i same rivalske države. Regionalne organizacije ili drugi multilateralni formati javljaju se kao adekvatni kooperativni mehanizmi u geostrateškom obruču. Konstatacija iz priloženog zapažanja je da se geostrateški obruč za sada obrazuje oko dve oblasti u svetu, oko Centralne Azije i Arktika koji je inače i predmet istraživanja ovog rada. Prvi deo rada na temelju multipolarizacije međunarodnih odnosa objašnjava model geostrateškog obruča, njegovu strukturu (okvir, vektor strateškog interesa i centar) i unutrašnju dinamiku, dok se, primenom datog modela, u drugom delu konkretnije analizira arktičko pitanje.","PeriodicalId":411775,"journal":{"name":"Politička revija","volume":"53 1-2 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133006973","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"DRŽAVNI KAPACITETI REPUBLIKE SRBIJE ZA UČEŠĆE U MULTINACIONALNIM OPERACIJAMA UJEDINJENIH NACIJA","authors":"Vanja Prodanic","doi":"10.22182/pr.7442022.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pr.7442022.2","url":null,"abstract":"Istraživanje u okviru ovog rada predstavlja pokušaj da se kroz analizu sadržaja literature i dokumenata, kao osnovne empirijske metode kojom se autor služio u toku pisanja rada, bliže opiše kako funkcioniše mirovna komponenta Ujedinjenih nacija, sa fokusom na učešće ljudskih i materijalnih resursa od strane Republike Srbije. Problem istraživanja je analiza postojećeg angažovanja pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva pravde u multinacionalnim operacijama Ujedinjenih nacija, zatim pravni okvir, značaj i rizici angažovanja mirovnih kapaciteta Republike Srbije pod okriljem Ujedinjenih nacija. Naučni cilj istraživanja je pružanje doprinosa u vidu preporuka donosiocima odluka po pitanju angažovanja, pre svega vojnih kapaciteta Republike Srbije, u okviru politike kriznog upravljanja Ujedinjenih nacija, dok je praktični cilj deskripcija i objašnjenje postojećeg stanja i međusobnog odnosa ispitivanih fenomena. Na osnovu rezultata dobijenih empirijskim istraživanjem izvedeni su određeni zaključci u vezi sa kvalitetom, pravnim okvirom i značajem angažovanja pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva pravde u okviru mirovnih misija Ujedinjenih nacija i date konkretne preporuke i predlozi za kvalitativno i kvantitativno unapređenje tog koncepta u onim segmentima njegove primene u kojima su uočeni nedostaci ili nedorečenosti. Rezultati ovog istraživanja mogu da budu od koristi kako donosiocima odluka, tako i građanima da potpunije, efikasnije, kvalitetnije i sveobuhvatnije pristupe sagledavanju problematike angažovanja mirovnih kapaciteta Republike Srbije pod okriljem Ujedinjenih nacija.","PeriodicalId":411775,"journal":{"name":"Politička revija","volume":"181 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127803428","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"ŠTA NAM KAZUJE PROŠIRENI NAZIV ANTROPOLOGIJE","authors":"Jelena Miljkovic Matic","doi":"10.22182/pr.7442022.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pr.7442022.7","url":null,"abstract":"Mnoge društveno-humanističke nauke koriste složeni izraz koji ima oblik naziv nauke + predmet u genitivu, da na taj način označe svoje grane. Razmatram tu pojavu na primeru srpske antropologije. Koristim raspravu dvoje antropologa o predmetu i cilju saznanja u antropologiji, među kojima jedan objašnjava funkciju imeničke sintagme u genitivu. Zatim osvetljavam njen filosofski smisao iz ugla pravoslavne hrišćanske filosofije Žarka Vidovića. Saznaćemo da imenička sintagma u genitivu pripada diskursu koji čoveka marginalizuje na račun njegovih fenomena i čak ga samog pretvara u fenomen društva i kulture.","PeriodicalId":411775,"journal":{"name":"Politička revija","volume":"15 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127623051","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Politička revijaPub Date : 2023-01-23DOI: 10.22182/pr.7442022.12
Radica Nedeljkovic
{"title":"DRAGOLJUB JOVANOVIĆ: RAZMIŠLJANJA O SLOBODI I MORALU","authors":"Radica Nedeljkovic","doi":"10.22182/pr.7442022.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pr.7442022.12","url":null,"abstract":"Mnogim značajnim ljudima istorija je tek odredila pravo mesto. Nekad se neko vreme u kome dominiraju „pobednici” ogreši o nekim ljudima, međutim, prave vrednosti vreme ne briše. Kad tad bez obzira na sva potiskivanja i sakrivanja jačinom svoje vrednosti razgrnu tamu i isplivaju na svetlo dana. Jedan od intelektualaca koji je došao u sukob sa dva autoritarna sistema, oličena u dve autoritarne ličnosti (Pašić i Tito), koji je mnogo nepravdi i zla pretpeo od njih, dugo bio zaboravljen, a koji se svojom veličinom i svojim delima u punom sjaju vraća na naučnu scenu Srbije je i dvostruki doktor Sorbone – Dragoljub Jovanović. Cilj ovog ogleda je dvostruk: sa jedne strane on bi predstavljao još jedan doprinos istinskoj rehabilitaciji nepravedno potisnutog i zaboravljenog značajnog srpskog intelektualca, a sa druge strane, njegovo shvatanje slobode i morala, posebno moralnih vrednosti, može biti korisno u traganju za moralnim orjentirima u vremenima amoralnog moralizma i „liberalnog fašizma”. U cilju da se ukaže na doprinos Dragoljuba Jovanovića, shvatanju slobode i morala, u radu će se korišćenjem istorijske, komparativne metode i metode teorijske analize, analitički pristupiti i teorijski objasniti trendovi promena u shvatanju slobode i morala, imajući u vidu istorijsku genezu, da njihov savremeni oblik predstavlja, u velikoj meri, odjek onoga što se dešavalo u prošlosti. Društveni i naučni cilj ovog rada sadržan je u afirmaciji poruke koju nam Dragoljub šalje i svojim delom svedoči, a koja treba da nam bude nit vodilja u ovim vremenima: moral i sloboda nisu fizičke kategorije već stanje duha. Čovek je iznutra slobodan i niko nikada ne može da mu oduzme slobodu i da ga natera da bude nemoralan ako sam na to ne pristane.","PeriodicalId":411775,"journal":{"name":"Politička revija","volume":"41 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131385073","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Politička revijaPub Date : 2023-01-23DOI: 10.22182/pr.7442022.11
Jelena Todorovic Lazic
{"title":"ŽIVOTNA SREDINA I KLIMATSKE PROMENE – GDE JE SRBIJA DANAS?","authors":"Jelena Todorovic Lazic","doi":"10.22182/pr.7442022.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pr.7442022.11","url":null,"abstract":"Nekadašnje EU Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene danas se nalazi u okviru Klastera 4 – Zelena agenda i održiva povezanost. Zajedno sa njim, tu su još tri poglavlja – Poglavlje 14 Transportna politika, Poglavlje 15 Energetika, Poglavlje 21 Trans-evropske mreže. Pobrojana poglavlja su najdirektnije povezani sa politikom zaštite životne sredine.","PeriodicalId":411775,"journal":{"name":"Politička revija","volume":"7 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"121124163","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"PRIMORDIJALISTIČKO STANOVIŠTE O NACIONALNOM IDENTITETU","authors":"Milena Milosavljević Stević","doi":"10.22182/pr.7442022.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pr.7442022.8","url":null,"abstract":"Autorka u radu objašnjava nastanak, razvoj i političke implikacije primordijalističkog stanovišta o nacionalnom identitetu. Iako u akademskoj literaturi postoji mišljenje da je primordijalizam prevaziđen, u radu ćemo pokazati je prisutan na političkom nivou, kroz različite modalitete izražavanja. Primordijalističko shvatanje identiteta rehabilitovali su društveni istraživači i politički lideri.","PeriodicalId":411775,"journal":{"name":"Politička revija","volume":"279 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"123068075","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"STRUKTURNE PROMENE MULTILATERALNE DIPLOMATIJE EVROPSKE UNIJE U GENERALNOJ SKUPŠTINI UJEDINJENIH NACIJA","authors":"Miljana Đurčević Cucić","doi":"10.22182/pr.7442022.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pr.7442022.1","url":null,"abstract":"Predmet rada su strukturne promene multilateralne diplomatije Evropske unije (EU) posmatrane kroz unapređenje njenog diplomatskog sistema Ugovorom iz Lisabona i unapređeni položaj posmatrača u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (GSUN) koja je glavni organ stvaranja politike i predstavljanja u Organizaciji Ujedinjenih nacija. Primenom Ragijevog (John Ruggie) teorijskog pristupa i metoda diplomatske analize multilateralne prakse izvršeno je sagledavanje ostvarivanja multilateralnog diplomatskog delovanja EU u GSUN i pre sticanja unapređenog položaja posmatrača u UN i posle ostvarenog sticanja ovog jedinstvenog položaja. Cilj rada je da se izdvoje pouzdani međaši empirijsko-teorijske podloge povećanja teorijske refleksije izmena multilateralne diplomatije EU i izmena koje svojim multilateralnim diplomatskim delovanjem u GSUN vrši na ovoj globalnoj platformi na multilateralnu diplomatiju sveta. Prvi deo rada posvećen je teorijskoj refleksiji određenja inovativnosti diplomatije EU i prepoznavanju njenog elementarnog doprinosa postojećem diplomatskom sistemu. Drugo poglavlje odnosi se na hronološki prikaz izmena položaja i diplomatske aktivnosti EU pri UN do Ugovora iz Lisabona, kako bi se zatim u narednom poglavlju detaljno opisala diplomatska izmena EU u institucionalnom, normativnom i praktičnom smislu. U skladu sa tim pregledom diplomatskih izmena delovanja EU pri GSUN izdvajaju se glavne posebnosti u načinu vođenja EU diplomatije. Ključni nalaz je da multilateralni diplomatski DNK Evropske unije drži osnovu njenog diplomatskog preduzetništva u GSUN snažnom, uprkos bitnim unutrašnjim promenama i promenama svog diplomatskog sistema. Zaključno, inovativnost u diplomatiji EU ključni je element budućih naraštaja diplomatskih aktivnosti globalnih aktera gde se EU posmatra kao model koji je ujedno i jak globalni akter ali i model koji treba pratiti.","PeriodicalId":411775,"journal":{"name":"Politička revija","volume":"377 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131876088","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"POKRET SRBA KATOLIKA U DUBROVNIKU I DALMACIJI, OSVRT NA SRBE KATOLIKE U BOSNI I HERCEGOVINI I SLAVONIJI","authors":"Momčilo Subotić, Sanja Stošić","doi":"10.22182/pr.7442022.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/pr.7442022.6","url":null,"abstract":"U radu se najpre prezentuje uvodni teorijski i metodološki predložak katoličkog srpstva kroz istoriju. U radu je prikazano šta o svom etno-jezičkom identitetu kažu dubrovački i drugi Srbi katolici. Poseban aspekt rada čini prikaz Pokreta Srba katolika u Dubrovniku i njihov politički i nacionalni angažman od osamdesetih godina 19. veka pa do početka Prvog svetskog rata. Posebno je upečatljiva njihova nacionalna i kulturna delatnost kroz brojna kulturna, umetnička, književna i druga udruženja, zaključno sa najvišom nacionalnom kulturnom institucijom – Maticom srpskom u Dubrovniku. U radu je predstavljen i kraći pregled Srba katolika u Bosni i Hercegovini i Slavoniji, kroz prizmu kulturne, političke i nacionalne delatnosti njihovih najznačajnijih književnika, kulturnih i javnih delatnika. Najzad prikazan je proces gašenja katoličkog srpstva i njihovog pretvaranja u Hrvate, kojim je otpočeo proces političkog katoličanstva – stvaranja hrvatstva na katoličkim osnovama, što je postala doktrina Prvog hrvatskog katoličkog sastanka 1900. godine, koji je organizovan pod pokroviteljstvom pape Lava XIII, zatim nastavljen u periodu prve i druge Jugoslavije, sve do sloma zajedničke jugoslovenske države. Ovaj proces prikaz je na primeru novije i savremene istorije Dubrovnika.","PeriodicalId":411775,"journal":{"name":"Politička revija","volume":"25 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133613753","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}