{"title":"ARKTIČKI GEOSTRATEŠKI OBRUČ","authors":"marko Vignjevic","doi":"10.22182/pr.7442022.5","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Empirija međunarodnih odnosa razvija se u traganju za novim gledištima sa kojih se dalje posmatraju i tumače svetski politički tokovi. Ovaj rad posvećeno tome nudi jedan analitički model – geostrateški obruč koji je rezultat izvesnog zapažanja u multipolarizovanom međudržavnom poretku. Zbog svog geografskog položaja, države konkurenti (regionalne i globalne sile) nalaze se jedna do druge, ili međusobno dovoljno blizu, tako da svojim položajem fizički formiraju obruč oko određene oblasti u svetu. Težnja svake od njih je da u toj oblasti obezbedi potpuni ili što je moguće veći strateški uticaj, što nosi u sebi rizik od potencijalno eskalirajućih tenzija. Između rivala u geostrateškom obruču može doći ili do direktnog oružanog sukoba ili šire saradnje koja, radi regionalne i svetske bezbednosti, treba da uravnoteži strateške interese. Saradnju (bezbednosnu, ekonomsku, političku, kulturološku) pokreću svest rivala o pogubnim posledicama oružane konfrontacije i indikator zajedničkog interesa – zajedničko rešavanje regionalno-globalnih problema koji pogađaju i same rivalske države. Regionalne organizacije ili drugi multilateralni formati javljaju se kao adekvatni kooperativni mehanizmi u geostrateškom obruču. Konstatacija iz priloženog zapažanja je da se geostrateški obruč za sada obrazuje oko dve oblasti u svetu, oko Centralne Azije i Arktika koji je inače i predmet istraživanja ovog rada. Prvi deo rada na temelju multipolarizacije međunarodnih odnosa objašnjava model geostrateškog obruča, njegovu strukturu (okvir, vektor strateškog interesa i centar) i unutrašnju dinamiku, dok se, primenom datog modela, u drugom delu konkretnije analizira arktičko pitanje.","PeriodicalId":411775,"journal":{"name":"Politička revija","volume":"53 1-2 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-01-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politička revija","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22182/pr.7442022.5","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Empirija međunarodnih odnosa razvija se u traganju za novim gledištima sa kojih se dalje posmatraju i tumače svetski politički tokovi. Ovaj rad posvećeno tome nudi jedan analitički model – geostrateški obruč koji je rezultat izvesnog zapažanja u multipolarizovanom međudržavnom poretku. Zbog svog geografskog položaja, države konkurenti (regionalne i globalne sile) nalaze se jedna do druge, ili međusobno dovoljno blizu, tako da svojim položajem fizički formiraju obruč oko određene oblasti u svetu. Težnja svake od njih je da u toj oblasti obezbedi potpuni ili što je moguće veći strateški uticaj, što nosi u sebi rizik od potencijalno eskalirajućih tenzija. Između rivala u geostrateškom obruču može doći ili do direktnog oružanog sukoba ili šire saradnje koja, radi regionalne i svetske bezbednosti, treba da uravnoteži strateške interese. Saradnju (bezbednosnu, ekonomsku, političku, kulturološku) pokreću svest rivala o pogubnim posledicama oružane konfrontacije i indikator zajedničkog interesa – zajedničko rešavanje regionalno-globalnih problema koji pogađaju i same rivalske države. Regionalne organizacije ili drugi multilateralni formati javljaju se kao adekvatni kooperativni mehanizmi u geostrateškom obruču. Konstatacija iz priloženog zapažanja je da se geostrateški obruč za sada obrazuje oko dve oblasti u svetu, oko Centralne Azije i Arktika koji je inače i predmet istraživanja ovog rada. Prvi deo rada na temelju multipolarizacije međunarodnih odnosa objašnjava model geostrateškog obruča, njegovu strukturu (okvir, vektor strateškog interesa i centar) i unutrašnju dinamiku, dok se, primenom datog modela, u drugom delu konkretnije analizira arktičko pitanje.
国际关系帝国正在不断演变,以寻求新的舞台,进一步考虑和塑造世界政治潮流。本报告将分析地缘战略模型和多极化进程的结果。由于地理位置的原因,相互竞争的国家(地区和世界大国)彼此靠近,或足够靠近,因此它们的位置实际上形成了对世界的包围。它们中的每一个都倾向于 "obezbedi potpuni ili što je moguće veći strategich uticaj, što nosi u sebi risk od potencijalno eskalirajućih tenzija"。地缘战略领域的竞争对手之间,既可能存在直接的循环冲突,也可能存在更大范围的冲突,出于地区和全球安全的考虑,需要平衡战略利益。对抗(安全、经济、政治、文化)与对手对武装对抗灾难性后果的良知有关,也与共同利益指标有关--联合解决地区和全球问题,这也是对手国家自身面临的问题。地区组织和其他多边形式似乎是地缘战略领域的适当合作机制。从所附的观察中得出的结论是,该地区的地缘战略范围是围绕世界上的两个地区--中亚和北极--形成的,这也是本报告的起源和主题。报告的第一部分以国际关系多极化为基础,解释了地缘战略圈的模型、其结构(框架、战略利益矢量和中心)及其独特的动态,而第二部分则利用该模型的数据对北极问题进行了更具体的分析。