{"title":"Godina i nešto primjene Zakona o parničnom postupku","authors":"Ivan Tironi, Dejan Bodul","doi":"10.30925/zpfsr.42.2.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.30925/zpfsr.42.2.12","url":null,"abstract":"Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku stupio je na snagu 1. rujna 2019. Ratio ovoga ambicioznog poduhvata potreba je izmjene niza instituta, odnosno neophodnost uvažavanja prijedloga sudske prakse koja su rezultat dugogodišnjih iskustava. Radi ostvarivanja ovih ciljeva, Novelom su u području funkcionalnoga postupovnog prava preoblikovani mnogi procesni instituti te je postavljen znatan broj novih pravila. Mišljenje je autora kako je (i sada) procesna regulativa normativno zadovoljavajuća u pogledu pravne usustavljenosti, pravne tehnike i dosljednosti u normiranju. Tomu su svakako i pridonijeli i sudovi kroz sudsku praksu i svoja postupanja te intenzivno i stalno razrađivanje zakonskih rješenja. Ipak, uvažavajući činjenicu kako je problematika građanskog postupka i u zemljama s dugom pravnom tradicijom dinamično područje u kojem se neprestano traže nova rješenja koja će pratiti trend promjena, pitanje svrsishodnosti i potrebe implementacije izmjena i dopuna predmetne legislative, u kontekstu osuvremenjivanja de lege lata rješenja, iznimno je aktualno. Stoga je cilj rada analizirati razdoblje koje je prošlo od uvođenja izmjena postupovnoga prava. Želja je autora utvrditi je li se usavršio i poboljšao nacionalni režim građanskoga postupka, dakle proceduralni mehanizam za olakšavanje učinkovitijeg rada na predmetima te je li potrebno promišljati i o daljnjim izmjenama. Složenost predmeta istraživanja i postavljeni zadatci uvjetovali su izbor metoda pa je u istraživanju ponajprije primijenjen normativnopravni i iskustveni/praktični metodološki pristup. Autori smatraju bitnim istaknuti kako s obzirom na to da opseg rada ne dopušta detaljnu raščlambu ove problematike, prinuđeni su ograničiti se isključivo, na neke aspekte zadnje novele.","PeriodicalId":41038,"journal":{"name":"ZBORNIK PRAVNOG FAKULTETA SVEUCILISTA U RIJECI","volume":"21 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69232931","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Uporaba tuđe nekretnine radi izvođenja radova","authors":"Lidija Bošnjaković","doi":"10.30925/zpfsr.42.2.15","DOIUrl":"https://doi.org/10.30925/zpfsr.42.2.15","url":null,"abstract":"U radu se prikazuje korištenje instituta uporabe tuđe nekretnine radi izvođenja radova kao vlasničkoga prava u sudskoj praksi. Pritom je autorica nastojala upozoriti na najčešće probleme koji se pojavljuju u vođenju takvih postupaka, koji su se pokazali složenim s obzirom na obvezni sadržaj tužbenoga zahtjeva te nastojala dati odgovor na pojedina pravna pitanja.","PeriodicalId":41038,"journal":{"name":"ZBORNIK PRAVNOG FAKULTETA SVEUCILISTA U RIJECI","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69233000","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Modaliteti povrede medicinskoga tretmana liječnika s osvrtom na terapijsku liječničku pogrešku u hrvatskoj i poredbenoj praksi","authors":"Hrvoje Vojković","doi":"10.30925/zpfsr.42.3.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.30925/zpfsr.42.3.10","url":null,"abstract":"Istraživanje pojavnih oblika štetnih radnji u sklopu medicinskog tretmana polazi od temeljne obveze liječnika da pri pružanju zdravstvene usluge primjenjuju općeprihvaćeni medicinski standard, kao i standard dužne pozornosti koji je prikladan liječničkoj struci. U radu se istražuju pravno relevantni modaliteti povrede medicinskoga standarda te se izlaže temeljna klasifikacija dijagnostičkih, terapijskih i atipičnih liječničkih pogreški s naglaskom na pojavne oblike terapijske pogreške u medicinskoj i pravnoj praksi u Hrvatskoj te ad comparandum. U tom smislu bitno područje istraživanja čini prikupljena reprezentativna zbirka domaće i strane prakse u zadnjih 25 godina. Zaključnim razmišljanjima zaokružuje se opća tipologija pravno relevantnih štetnih radnji kojima se ostvaruje povreda medicinskoga tretmana liječnika, u skladu s normama pozitivnoga prava te prihvaćenim stajalištima sudske prakse.","PeriodicalId":41038,"journal":{"name":"ZBORNIK PRAVNOG FAKULTETA SVEUCILISTA U RIJECI","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69233293","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Nezakonitost i nepravilnost rada kao pretpostavka odgovornosti države za štetu prouzročenu radom sudaca","authors":"Maja Bukovac Puvača, Armando Demark","doi":"10.30925/zpfsr.42.2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.30925/zpfsr.42.2.5","url":null,"abstract":"Autori u radu obrađuju nezakonit i nepravilan rad sudaca kao jednu od pretpostavki odgovornosti Republike Hrvatske za štetu. U uvodu upozoravaju na različit pristup pitanju odgovornosti države za štetu nastalu radom sudaca u suvremenim pravnim poretcima te na odgovornost država članica Europske unije kada njihovi sudovi povrijede norme europskoga prava. Slijedi analiza vrste i posebnih pretpostavki odgovornosti države propisanih Zakonom o sudovima. Posebna se pažnja posvećuje pojmovima nezakonitog i nepravilnog rada sudaca i njihovim defi nicijama u pravnoj teoriji i sudskoj praksi. Upozorava se na problem kvalifi kacije takvog rada kao činjeničnog pitanja i njegovu praktičnu posljedicu, s obzirom na pravila o teretu dokaza. Prikazom pravila koja bi trebala olakšati razgraničenje činjeničnih i pravnih pitanja kod neodređenih pravnih pojmova, zaključuju da njihova primjena pri kvalifikaciji nezakonitosti i nepravilnosti rada suca u obavljanju sudačke dužnosti govori u prilog da je riječ o pravnom pitanju.","PeriodicalId":41038,"journal":{"name":"ZBORNIK PRAVNOG FAKULTETA SVEUCILISTA U RIJECI","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69233639","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Current issues of using the coastal areas of the Baltic sea","authors":"A. Anisimov, E. Zębek, O. Popova","doi":"10.30925/ZPFSR.41.3.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.30925/ZPFSR.41.3.4","url":null,"abstract":"Članak dokazuje kako su postojeće prijetnje priobalnom morskom području značajne zbog ranjivosti ljudske aktivnosti te traže promjene u ruskom pomorskom zakonodavstvu koje mora uvesti kategoriju “priobalnih područja” i unutar njega pojasniti režim dozvola, ograničenja i zabrana. To će omogućiti učinkovitiju regulaciju ekonomskih, okolišnih i društvenih aspekata korištenja i zaštite morskog okoliša i priobalnih područja. Za rusko pomorsko pravo od interesa je određeni broj pravnih struktura koje su uspješno implementirane u poljsko pomorsko zakonodavstvo, uključujući alokaciju dviju zona u posebnom pravnom režimu na obali, planiranje korištenja i zaštite priobalja i morskih voda, kao i set mjera koje osiguravaju održiv razvoj priobalnih područja.","PeriodicalId":41038,"journal":{"name":"ZBORNIK PRAVNOG FAKULTETA SVEUCILISTA U RIJECI","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69232810","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Troškovi parničnog postupka u slučaju djelomičnog uspjeha u sporu","authors":"Dinka Šago","doi":"10.30925/zpfsr.42.2.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.30925/zpfsr.42.2.10","url":null,"abstract":"U članku se analiziraju pojedina rješenja Novele Zakona o parničnom postupku iz 2019. o naknadi troškova prema načelu odgovornosti za uspjeh te odgovornosti za krivnju, odnosno slučaj. Analiziraju se novine u odnosu na djelomični uspjeh stranaka u parnici, uspjeh u dokazivanju osnove tužbenoga zahtjeva, promjena vrijednosti predmeta spora tijekom parnice, sudjelovanje umješača, povlačenje tužbe i odricanje od tužbenoga zahtjeva te troškovi u povodu sudjelovanja privremenog zastupnika u parnici.","PeriodicalId":41038,"journal":{"name":"ZBORNIK PRAVNOG FAKULTETA SVEUCILISTA U RIJECI","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69232920","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Korelacija subjektivnog i objektivnog upravnog spora","authors":"Inga Vezmar Barlek","doi":"10.30925/zpfsr.42.2.14","DOIUrl":"https://doi.org/10.30925/zpfsr.42.2.14","url":null,"abstract":"U radu se analizom pregledane sudske prakse izlaže o uzajamnosti1 i povezanosti subjektivnog i objektivnog upravnog spora. Iako se ciljevi tih dvaju upravnih sporova razlikuju, sudska praksa dokazuje da su nedvojbeno povezani i međusobno ovisni. Upućuje se na važnost prepoznavanja različitosti mjerodavnih prigovora u jednom i drugom sporu te se upozorava na pravne posljedice ukidanja općeg akta u odnosu na konkretne subjektivne situacije. Nastoji se istaknuti uloga sudova svih vrsta da u postupcima koji se pred njima vode, kod sumnje na zakonitost općeg akta koji trebaju primijeniti, podnesu zahtjev Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu zakonitosti tog akta.","PeriodicalId":41038,"journal":{"name":"ZBORNIK PRAVNOG FAKULTETA SVEUCILISTA U RIJECI","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69232989","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Okvir determiniranja prava na rad za vrijeme epidemije","authors":"Marinko Đ. Učur","doi":"10.30925/zpfsr.42.2.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.30925/zpfsr.42.2.8","url":null,"abstract":"Dok traje pandemija bolesti COVID-19, u ostvarivanju, ponajprije individualnih radnih odnosa (jer su kolektivni radni odnosi „na čekanju“) javljaju se brojna pitanja na koja nema odgovora (osobito u sudskoj praksi). Najčešće se obrazloženje traži u činjenici da je u pitanju pandemija i nemoći (pa i nespremnosti) svijeta rada, ali i nefl eksibilnosti autonomne regulative radnih odnosa i nespremnosti poslodavaca u svakodnevnom odgovoru na zahtjeve krize. U posebnim okolnostima ne smiju biti dovedena u pitanje primjena načela suvremenoga, demokratskoga radnog prava (uz načelo zaštite osobe na radu, načelo in favorem laboratoris, načelo zaštite prava iz radnog odnosa, sve uz sveprisutno načelo ustavnosti i zakonitosti), ali i načelo pacta sunt servanda (načelo obveznog prava) u ugovornim radnim odnosima i dr. Pokušava se pronaći odgovor na sporna pitanja koja u praksi (primjeni) tijekom epidemije, najčešće utvrđuju sadržaj radnih odnosa: „intervencija“ u ugovor o radu, autonomna regulativa radnih odnosa, radno vrijeme, plaće i naknade, odmori i dopusti, zaštita zdravlja i sigurnosti na radu, primjena načela najpovoljnijega prava za radnika i druga. Nužno je vrlo restriktivno primjenjivati svako ograničenje prava na radu, koje, inače može, u skladu s Ustavom države, biti uređeno samo zakonom, pa i mjere tijekom epidemije samo u okvirima zakona i Ustava.","PeriodicalId":41038,"journal":{"name":"ZBORNIK PRAVNOG FAKULTETA SVEUCILISTA U RIJECI","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69233214","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Quo vadis,\u0000sramoćenje? O (ne)opravdanosti umanjenja opsega kaznenopravne zaštite časti i\u0000ugleda u Republici Hrvatskoj","authors":"Barbara Herceg Pakšić","doi":"10.30925/zpfsr.42.3.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.30925/zpfsr.42.3.11","url":null,"abstract":"Peta novela Kaznenog zakona učinjena potkraj 2019. znatno je suzila opseg kaznenopravne zaštite časti i ugleda brisanjem kaznenog djela teškog sramoćenja. Taj je potez zakonodavca rezultirao zamjetnim nelogičnostima. Zbog toga ovo istraživanje preispituje razloge te legislativne intervencije, kako bi se ocijenila njezina opravdanost. Razmatra se hrvatsko uređenje kaznenih djela protiv časti i ugleda, uvođenje kaznenog djela sramoćenja, način njegova ukidanja, statistička pojavnost, poredbenopravno uređenje i iskustva difamacijske regulacije. Ishod istraživanja ukazuje da razlozi ukidanja kaznenog djela teškog sramoćenja, koji su bili dostupni javnosti, ne mogu predstavljati dostatne argumente za opravdanje ovakvog zakonodavnog poteza. U pro futuro regulaciji, složenost ove materije, njezina društvena važnost i posljedice svakako podrazumijevaju promišljenije i pažljivije korake.","PeriodicalId":41038,"journal":{"name":"ZBORNIK PRAVNOG FAKULTETA SVEUCILISTA U RIJECI","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69233331","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}