Sestrinski glasnik最新文献

{"title":"Pregled djelovanja Pulmološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara od 1974. do 2021.","authors":"Slađana Režić, Tatjana Munko","doi":"10.11608/sgnj.26.3.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.11608/sgnj.26.3.3","url":null,"abstract":"Uvod: Profesionalno udruživanje medicinskih sestra na našim prostorima kasnih 1960-ih obilježilo je osnivanje sekcija koje se profiliraju prema određenim sestrinskim specijalnostima. Među njima bila je i pneumoftiziološka (pulmološka) sekcija. Današnji nasljednici tih sekcija jesu društva Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS). Sekcije/društva čine jezgru profesionalne i stručne komunikacije, no o njihovu radu postoji vrlo malo publikacija. Stoga je cilj ovog rada prikazati djelovanje Pulmološkog društva HUMS-a u razdoblju od osnivanja 1974. do 2021. godine. Metode: Podaci prikazani u radu prikupljeni su iz zapisnika skupština i izvještaja o radu Pneumoftiziološke sekcije Društva medicinskih sestara i medicinskih tehničara SR Hrvatske / Pulmološkog društva HUMS-a. Vrijedan izvor podataka za razdoblje od 1975. do 1989. godine bio je Bilten koji je izdavala sekcija. Dodatno su korišteni zbornici radova s održanih skupova. Rezultati: Pneumoftiziološka sekcija Društva medicinskih sestara i medicinskih tehničara SR Hrvatske osnovana je 22. studenog 1974. godine s ciljem stručnog usavršavanja članova i rješavanja stručnih problema. Danas djeluje pod nazivom Pulmološko društvo HUMS-a. Društvo je organiziralo četrdeset dva stručna skupa, brojne seminare, radionice, studijske posjete i javnozdravstvene aktivnosti. Od 1975. do 1989. godine izdana su dvadeset tri broja Biltena – stručnog glasila Pneumoftiziološke sekcije, u kojem su objavljivani stručni radovi te planovi i izvještaji o radu. Od 1998. do 2008. godine objavljena su četiri zbornika radova sa stručnih skupova. Članovi Pulmološkog društva objavljivali su stručne radove i u drugim publikacijama. Djelatnost Pulmološkog društva ostvarivana je u suradnji s drugim stručnim društvima medicinskih sestara i liječnika, zdravstvenim ustanovama i tijelima državne uprave. Zaključak: Pulmološko društvo HUMS-a kontinuirano djeluje četrdeset sedam godina. Sukladno ciljevima osnivanja, ključna djelatnost bila mu je organizacija raznih oblika trajnog stručnog usavršavanja medicinskih sestara. U najranijim godinama djelovanja Pulmološko društvo objavljivalo je stručno glasilo Bilten, a kasnije zbornike radova sa stručnih skupova. Cjelokupnu djelatnost Pulmološkog društva obilježila je suradnja s drugim stručnim društvima i organizacijama.","PeriodicalId":363453,"journal":{"name":"Sestrinski glasnik","volume":"44 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122959747","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Navike pušenja i stavovi učenika u Medicinskoj i Ekonomsko-turističkoj školi u Karlovcu","authors":"Sabina Tomašić, Radoslav Kosić","doi":"10.11608/SGNJ.26.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.11608/SGNJ.26.1.4","url":null,"abstract":"Uvod: Pušenje je značajan javnozdravstveni problem, posebno u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama. Jedan je od najvažnijih uzroka obolijevanja. Ovisnost koja nastaje kod osoba koje redovito puše cigarete vrlo je jaka. Cilj istraživanja: Utvrditi učestalost pušenja duhanskih proizvoda među učenicima srednje škole medicinskog i ekonomskog usmjerenja . Ispitanici i metode : Ispitanici su učenici trećih i četvrtih razreda smjera medicinska sestra / medicinski tehničar iz Medicinske škole te smjera ekonomist iz Ekonomsko-turističke škole u Karlovcu. Korištena je anketa koja je izrađena za potrebe ovog rada. Za obradu podataka korištena je deskriptivna statistika i bivarijatna analiza. Rezultati: Rezultati pokazuju da od ukupnog broja ispitanika, njih 39,29 % konzumira duhanske proizvode, što znači da je učestalost pušenja cigareta u uzorku visoka, tj. svaki treći učenik puši cigarete. Broj pušača među učenicima Medicinske škole veći je u odnosu na učenike Ekonomsko-turističke škole (41,11 % prema 37,18 %). Ispitanici se uglavnom slažu da je pušenje štetno za njihovo zdravlje. Približno polovica (41,7 %) ispitanika ne zna zašto je počela pušiti cigarete, a 22,2 % ih puši zbog stresa. Učenici Medicinske škole smatraju da pušenje nikako ne povećava radnu sposobnost i osobno zadovoljstvo te da pušenje uzrokuje rak pluća što pripisuju većem broju konzumiranih cigareta. Zaključak : Budući da je iz istraživanja vidljivo da ispitanici koji su učenici dviju srednjih škola učestalo konzumiraju duhanske proizvode, potrebno je razmisliti o razvoju preventivnih programa koji bi mogli biti implementirani u razne školske i društvene sadržaje.","PeriodicalId":363453,"journal":{"name":"Sestrinski glasnik","volume":"9 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128866847","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Razvoj sestrinstva u Karlovcu u razdoblju od osnutka grada do prve polovice 20. stoljeća","authors":"Snježana Mirilović, Blaženka Pavlić, Karolina Vižintin, Afrodita Gavrilidis","doi":"10.11608/sgnj.26.3.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.11608/sgnj.26.3.2","url":null,"abstract":"Uvod: Povijest skrbi za bolesne i potrebite u Karlovcu veže se za osnutak grada. Bolnice se grade isprva unutar tvrđave, a od 1779. godine i izvan tvrđave. Osoblje koje je radilo u bolnicama bili su priučeni liječnici koji su se s vremenom stručno osposobljavali. Njihova se imena navode u najranijim bolničkim spisima. Rad osoba koje su pomagale liječnicima i njegovale bolesnike oskudno je opisan i ne nalazimo podatke o tome tko su bile prve školovane medicinske sestre koje su radile u Karlovcu. Autorice su u radu pokušale učiniti rekonstrukciju početaka sestrinstva u Karlovcu i pronaći imena prvih sestara te podatke o školovanju i djelokrugu i/ili mjestu rada. Metode: Polazište za izradu rada bili su dokumenti pohranjeni u pismohrani Opće bolnice Karlovac, arhivskim fondovima i zbirkama Hrvatskog državnog arhiva (HDA) te Državnom arhivu u Karlovcu (DAKA), kao i dokumenti pohranjeni u pismohrani Škole za medicinske sestre Mlinarska, Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Zagrebu, i Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu. Kao dopuna ovim izvorima korišteni su do sada objavljeni radovi. Rezultati: Pregledom pronađene povijesne građe saznajemo da se do 19. stoljeća ne nalaze imena ni zvanja osoba koje su njegovale bolesne. Postoje zapisi o imenima i prezimenima liječnika i bolesnika, ali za pomoćno se osoblje pretpostavlja da su to bile priučene žene. Kao prvi educirani kadar spominju se redovnice koje su krajem 19. stoljeća došle raditi u gradsku javnu bolnicu. Redovnice su radile i u sklopu Crvenog križa te priručnim bolnicama zajedno s građankama Karlovca. Na temelju uvida u arhivsku građu doznaju se imena sestara koje su djelovale u Karlovcu, kao i njihov djelokrug te mjesto rada. Osobe koje se najranije spominju u zapisima su primalje Ana Lamprecht i Sofija Piljuga, ali nisu pronađeni podaci o njihovoj izobrazbi. Na temelju pregledane povijesne građe može se izdvojiti Perpetua Kovačić koja je bila zaposlena u Karlovcu kao prva redovnica koja se školovala u Školi za sestre pomoćnice u Zagrebu. Zaključak: Cjelokupan sestrinski rad u bolnicama u Karlovcu provodile su većinom redovnice. Brinule su o bolesnima, pripremale hranu, uređivale okoliš i provodile higijenu u bolnici. Rad je bio zahtjevan i popraćen teškim radnim uvjetima. Analizom povijesne građe doznaju se mnoga imena osoba koje su njegovale i skrbile o bolesnima u Karlovcu. Daljnjim istraživanjem i analizom povijesnog materijala moglo bi se doći do dodatnih i/ili novih informacija te drugačijih zaključaka. Ostaje nepoznat podatak o osobama koje su njegovale bolesnike u gradskoj javnoj bolnici u razdoblju od njezina osnutka do dolaska prvih redovnica.","PeriodicalId":363453,"journal":{"name":"Sestrinski glasnik","volume":"123 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115630166","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Priziv savjesti kod zdravstvenih djelatnika – osnovno ljudsko pravo?","authors":"Sandra Bošković, Marija Spevan","doi":"10.11608/SGNJ.26.1.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.11608/SGNJ.26.1.6","url":null,"abstract":"Uvod: Korištenje prava na priziv savjesti zdravstvenih djelatnika predmet je teorijskih, stručnih i znanstvenih promišljanja koja propituju suprotstavljenost i/ili nesuglasje između prava i obveza pacijenta te prava zdravstvenih djelatnika. Priziv savjesti zdravstvenih djelatnika često se poima kao uskraćivanje pružanja legalne i profesionalno prihvaćene medicinske usluge ili usluga koje spadaju u opseg njihove profesionalne kompetencije. Međutim, priziv savjesti kao apel vlastitoj savjesti koji traži izuzeće od obavljanja ili neobavljanja neke profesionalne aktivnosti mnogo je širi. Cilj ovog rada je pružiti pregled literature kako bi se utvrdio opseg i sadržaj znanstvenih radova o prizivu savjesti zdravstvenih djelatnika. Metode: Pretraživanje literature provedeno je u tri međunarodne baze podataka (Medline, ScienceDirect i Google Scholar) koristeći uključujuće i isključujuće kriterije. Rezultati: Pregledom literature zajednički stav autora je da zdravstveni djelatnici imaju pravo na priziv savjesti. Međutim, jasno je vidljiva podijeljenost autora u razmatranju etičkih pitanja prava pacijenta. Naime, jedni navode da skrb za pacijenta apsolutno nadmašuje pravo sudionika liječenja (zdravstvenog djelatnika) na priziv savjesti, dok s druge strane neki autori razmatraju pravo na priziv savjesti kao dio nepovredivog moralnog integriteta. Također ističu da stručnjaci koji upotrebljavaju pravo na priziv savjesti mogu signalizirati sučelje zagovaranja u situacijama etičkih dilema, moralnih dilema i protivljenje usklađivanju s profesionalnim pritiscima koji mogu biti prisutni u hijerarhijskim strukturama unutar zdravstvenih disciplina i organizacija. Zaključak: S obzirom na dostupnost malog broja istraživanja prema navedenim kriterijima uključivanja, potrebno je provesti dodatna istraživanja na ovu temu kako bi se točno mogli definirati problemi i dobrobiti koji proizlaze iz prava na priziv savjesti. Uz navedeno, potrebno je definirati i etičke aspekte koji omogućuju uvažavanje prava zdravstvenih djelatnika. S druge strane, suprotno stajalište apsolutno cijeni prava pacijenta u skladu sa zdravljem i moralnom dobrobiti za sve.","PeriodicalId":363453,"journal":{"name":"Sestrinski glasnik","volume":"12 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"123545692","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Perspektiva medicinskih sestara na njihovu ulogu u farmaceutskoj skrbi","authors":"Benjamin Osmančević, Igor Karnjuš, Sabina Ličen, Mirko Prosen","doi":"10.11608/sgnj.26.2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.11608/sgnj.26.2.5","url":null,"abstract":"Cilj: Cilj je rada istražiti trenutnu perspektivu medicinskih sestara o njihovoj ulozi u međuprofesionalnom sudjelovanju pri farmaceutskoj skrbi pacijenta i usporediti mišljenja medicinskih sestara iz Slovenije i Hrvatske te kvalitativno prikazati razlike i sličnosti o njihovim ulogama.\u0000 Metode: Korištena je kvalitativna metoda istraživanja te je u sklopu te metode izabrana deskriptivna interpretativna metoda. Uzorak ispitanika bio je namjerni te je uključivao ukupno 16 medicinskih sestara – 8 iz Hrvatske i 8 iz Slovenije. S ispitanicima su individualno provedeni polustrukturirani intervjui. Prikupljeni podaci analizirani su pomoću analize sadržaja prema okviru koji je bio osmišljen na ERASMUS+KA2 projektu DeMoPhac.\u0000 Rezultati: Istraživanje je pokazalo da se sve ispitane medicinske sestre, bez obzira na to rade li u Sloveniji ili Hrvatskoj, suočavaju sa sličnim problemima vezanima za farmaceutsku skrb pacijenta. Glavni problemi s kojima se susreću medicinske sestre jesu nedovoljno obrazovan kadar u smjeru farmaceutske skrbi, nejednak položaj medicinskih sestara unutar tima te manjak komunikacije s liječnicima i farmaceutima. Ostali problemi koje ispitanici navode su nezadovoljstvo medicinskih sestara radnim uvjetima i politikom koji oblikuju zdravstveni sustav u kojemu medicinske sestre obavljaju svoj posao.\u0000 Rasprava i zaključci: Međuprofesionalna suradnja u okviru farmaceutske skrbi iznimno je važna te ima pozitivan učinak na rezultate liječenja. Međutim, da bi medicinske sestre bile ravnopravne unutar tima, moraju imati dodatne kompetencije, dodatno se obrazovati te više sudjelovati u istraživanjima. Također, važno je da su medicinske sestre primjereno plaćene za obavljanje svog posla.","PeriodicalId":363453,"journal":{"name":"Sestrinski glasnik","volume":"9 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122484318","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Ishrana u ranom djetinjstvu i rizik za astmu i alergijske bolesti","authors":"Merima Šehić, Mirjam Koler Huzjak, Maja Strauss","doi":"10.11608/SGNJ.26.1.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.11608/SGNJ.26.1.8","url":null,"abstract":"Uvod : Astma je kronična upala dišnih putova. Uzroci su alergije, virusne respiratorne infekcije i nadražujuće tvari iz zraka. Broj oboljelih povećava se, a pritom prednjače djeca. Ishrana majke tijekom trudnoće te ishrana djeteta u prvoj godini života imaju važan utjecaj na razvoj i tijek bolesti. Metode : Upotrijebljena je narativna analiza, pregled stručne i znanstvene literature. Pretraživanje literature temeljilo se na istraživačkom pitanju Kako ishrana u ranom djetinjstvu utječe na rizik za razvoj astme i alergijskih bolesti?. Rezultati: Analizom stručne literature utvrđeno je da ishrana majke ima važnu ulogu pri razvoju astme i alergijskih bolesti kod djece. Dokazi upućuju na to da je pravilno uravnotežena i raznolika ishrana važna za djetetovo zdravlje te da smanjuje rizik od nastajanja bolesti. Stručnjaci tijekom trudnoće ne preporučuju izbjegavanje određenih namirnica kao što su kikiriki, orasi i školjke, osim u slučaju ako je majka alergična na njih. Rasprava i zaključak: Zbog povećane učestalosti astme i alergijskih bolesti, osobito kod djece, potrebno je istaknuti važnost i utjecaj raznolike ishrane tijekom trudnoće te dojenja tijekom prvih šest mjeseci djetetova života. Različite dijete tijekom i nakon trudnoće te tijekom dojenja nisu se pokazale učinkovitima u sprječavanju razvoja astme i alergijskih bolesti kod djece.","PeriodicalId":363453,"journal":{"name":"Sestrinski glasnik","volume":"19 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115463456","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Sestre zdravstvene prosvjetiteljice – razvoj nastavnog programa zdravstvenog odgoja","authors":"Romanita Milojević","doi":"10.11608/sgnj.26.3.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.11608/sgnj.26.3.7","url":null,"abstract":"U radu se daje kratki prikaz javnozdravstvene djelatnosti medicinskih sestara i ističe njihova zdravstveno-prosvjetiteljska uloga. Osim skrbi za bolesne, sestre pomoćnice bile su zdravstvene učiteljice, voditeljice tečajeva, odlazile su u kućne posjete te su bile preteča socijalnih radnika kakve danas poznajemo. U drugom dijelu rada razmatraju se nastavni programi od 1921. godine do danas i prikazuje slijed razvoja nastavnog predmeta Metodika zdravstvenog odgoja. Prvi nastavni planovi i programi obuhvaćali su općemedicinsku naobrazbu. Naglasak se ipak stavljao na sadržaje o tuberkulozi što je razumljivo radi osnovne namjere o osnivanju Škole za sestre pomoćnice. Nastava se od samog osnutka Škole organizirala kao teorijska i praktična izobrazba. Praktični dio izobrazbe između ostaloga se sastojao od kuhanja u školskoj kuhinji, praktične nastave u školskoj poliklinici i provođenja higijensko-domaćinskih tečajeva. Izvanučionička nastava izvodila se posjetom različitim zdravstvenim i socijalnim ustanovama kao što su stanice za medikopedagoško savjetovanje, posjetom gradskim i seoskim higijenskim instalacijama, stanici za izbor zvanja, posjetom odgojnim zavodima, ustanovama za kolektivnu prehranu, tvornicama i dr. U sto godina obrazovanja medicinskih sestara u Hrvatskoj bilo je više reformi obrazovanja, mijenjala se zdravstvena politika, mijenjalo se trajanje obrazovanja, modernizirali su se i prilagođavali nastavni planovi i programi te pratile potrebe populacije za zdravstvenim stručnjacima. Aktualni nastavni plan i program u obrazovanju medicinske sestre / medicinskog tehničara opće njege također sadrži značajan udio socijalno-medicinskih sadržaja u skladu s današnjim izazovima koji ugrožavaju zdravlje pojedinca i zajednice. Metode poučavanja u zdravstvenom odgoju također su pratile suvremene spoznaje, a nastavna sredstva i pomagala modernizirala su se s vremenom do gotovo neslućenih razmjera u stogodišnjem periodu. Škola za medicinske sestre Mlinarska i danas pohranjuje te brižno čuva neka nastavna sredstva i pomagala koja su se koristila u predmetu Metodika zdravstvenog odgoja i u ostalim predmetima struke.","PeriodicalId":363453,"journal":{"name":"Sestrinski glasnik","volume":"147 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125813676","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Jelka pl. Labaš Blaškovečka - prva predstojnica Škole za sestre pomoćnice u Zagrebu","authors":"Dubravka Trgovec, Sanda Franković","doi":"10.11608/sgnj.26.3.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.11608/sgnj.26.3.1","url":null,"abstract":"Uvod: Škola za sestre pomoćnice u Zagrebu od svog osnutka 1921. godine uz ravnatelja škole ima i sestru predstojnicu. U radu se pokušala učiniti rekonstrukcija školovanja i rada Jelke pl. Labaš Blaškovečka, prve nadstojnice u Školi za sestre pomoćnice u Zagrebu. Učinjen je i kratak osvrt na njezino djelovanje u družbi Kćeri Božje ljubavi kojoj se pridružuje nakon odlaska iz škole. Metode: Rekonstrukcija podataka temeljila se na fondovima Hrvatskog državnog arhiva (HDA) i Državnog arhiva u Karlovcu. Korišteni su podaci iz arhiva Provincije Božje providnosti Družbe Kćeri Božje ljubavi. Kao dopuna arhivskim izvorima korišteni su do sada objavljeni radovi na obrađenu temu. Rezultati: Uvidom u arhivsku građu i pregledom publikacija opisano je školovanje Jelke pl. Labaš Blaškovečka u Višoj djevojačkoj školi u Karlovcu, nastavak obrazovanja i djelovanje u Bolnici Crvenog križa Rudolfinerhaus u Beču. Opisani su uvjeti imenovanja za prvu nadstojnicu Škole za sestre pomoćnice u Zagrebu i njezin rad u vrijeme obavljanja te funkcije. Navedena su mjesta i pozicije na kojima je djelovala u Družbi Kćeri Božje ljubavi. Zaključak: Obrazovanje i iskustvo koje je Jelka pl. Labaš stekla radeći u Rudolfinerhausu u Beču primjenjivala je u izobrazbi sestara u Školi za sestre pomoćnice u Zagrebu. Svojim je radom doprinijela organizaciji škole u prvim godinama njenog djelovanja. Za šire razumijevanje njezina rada nakon odlaska iz škole u Družbu Kćeri Božje ljubavi bilo bi potrebno dodatno istražiti pismohranu Družbe.","PeriodicalId":363453,"journal":{"name":"Sestrinski glasnik","volume":"5 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127978674","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}