{"title":"Uloga Vladimira Tkalčića u uspostavljanju sustava muzejske dokumentacije Etnografskog muzeja","authors":"Aleksandra Vlatković","doi":"10.32458/ei.27.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.32458/ei.27.4","url":null,"abstract":"Članak donosi sažeti prikaz rada i uloge Vladimira Tkalčića na formiranju i vođenju muzejske dokumentacije Etnografskoga muzeja. Neposredno nakon osnutka u fundus muzeja ušlo je oko 20.000 predmeta te je jedan od prvi zadataka bila njihova stručna obrada, inventariziranje i katalogiziranje. Zahvaljujući Tkalčiću postavljeni su temelji stručnog i znanstvenog rada muzeja, pri čemu se nastojalo slijediti tadašnje muzeološke principe. U radu je naglasak stavljen na oblik i način vođenja muzejske dokumentacije koji je, uz neznatne intervencije, zadržan i nakon Tkalčića te u značajnom dijelu korespondira sa suvremenom praksom vođenja muzejske dokumentacije Etnografskog muzeja kao i s trenutno važećim propisima.","PeriodicalId":307917,"journal":{"name":"Etnološka istraživanja","volume":"24 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"121346723","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Razvoj muzeološke misli u Hrvatskoj i mjesto Vladimira Tkalčića unutar njega","authors":"Žarka Vujić","doi":"10.32458/ei.27.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.32458/ei.27.1","url":null,"abstract":"U prilogu se prvo daje pregled povijesne razine muzeologije te povijesti muzeologije kao njena posebnog aspekta, jer istraživanje djelovanja jedne osobnosti iz povijesti muzeja u Hrvatskoj pripada upravo ovoj razini i aspektu muzeologije. Potom se daje slijed razvoja muzeološkog promišljanja uz identificiranje onih koji su mu u Hrvatskoj dali svoj doprinos. Zaključno se utvrđuje da, iako Tkalčića ne možemo nazvati začetnikom hrvatske muzeologije, kako to stoji u natuknici Hrvatske enciklopedije, u njemu smo imali poznavatelja osnovnih teorijskih muzeoloških koncepata, još i više onih iz područja praktične muzeologije, koji je ne samo pratio inozemna promišljanja nego i u stvarnosti provodio mnoge zasade koje se tiču uređenja muzejskih zgrada, principa dobrog izlaganja i korištenja različitih sredstava komunikacije, a sve kako bi i najmanje obrazovana publika mogla u muzeju pronaći prostor učenja i spoznavanja.","PeriodicalId":307917,"journal":{"name":"Etnološka istraživanja","volume":"23 24","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133170519","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Fotografska ostavština Vladimira Tkalčića u kontekstu suvremenih digitalizacijskih procesa i pitanja regulacije autorskog prava","authors":"S. Grković","doi":"10.32458/ei.27.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.32458/ei.27.8","url":null,"abstract":"Prateći informacijska stremljenja 21. stoljeća Služba za fotografsku dokumentaciju kulturne baštine Ministarstva kulture i medija odlučila je najvrjednije i najzanimljivije dijelove iz svoje Fototeke podastrijeti široj javnosti. Tkalčićeva fotografska ostavština bila je među prvim javno objavljenim cjelinama, povrh toga prva koja je s pravnog gledišta, sukladno Zakonu o autorskom i srodnim pravima, zahtijevala te prošla proces regulacije autorskog prava. U članku se govori o stručnim i pravnim poduzimanjima vezano uz javnu objavu Tkalčićeve fotografske ostavštine.","PeriodicalId":307917,"journal":{"name":"Etnološka istraživanja","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129919617","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu kao generator novih institucija u vrijeme ravnatelja Vladimira Tkalčića (1933. – 1952.)","authors":"Jasmina Fučkan","doi":"10.32458/ei.27.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.32458/ei.27.3","url":null,"abstract":"Dužnost upravljanja Muzejom za umjetnost i obrt Vladimira Tkalčića obuhvaća razdoblje od početka rujna 1933. do lipnja 1952. godine, vrijeme njegove profesionalne zrelosti – od pedesete godine života do umirovljenja. Rad donosi uvid u Tkalčićevu viziju razvoja institucije i realizirana dostignuća zahvaljujući kojima su se već tijekom njegova života iz Muzeja za umjetnost i obrt izdvajali sistemi praksi i formirali fundusi ishodišni za uspostavu novih institucija u Zagrebu, poput konzervatorsko-restauratorske radionice Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Muzeja Srba u Hrvatskoj i Tehničkog muzeja. Pregledom fonda dokumentacije Muzeja za umjetnost i obrt, ponajprije Tkalčićeve ostavštine i urudžbenih zapisnika iz godina njegova mandata, dobiva se uvid u kontekstualni mozaik njegovih kompleksnih nastojanja kao i u sklop karakternih kvaliteta koje su podržavale načela stručne etike.","PeriodicalId":307917,"journal":{"name":"Etnološka istraživanja","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129798461","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Zbirka sagova i ćilima Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu","authors":"A. Klobučar","doi":"10.32458/ei.27.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.32458/ei.27.7","url":null,"abstract":"U članku se daje doprinos poznavanju muzeološkog rada Vladimira Tkalčića u vrijeme ravnateljskog mandata u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu (1933. – 1952.). U kontekstu onodobnih muzeoloških praksi i istraživanja na području ćilimarstva razriješena je njegova uloga u stvaranju i prezentaciji „cjelovite“ zbirke sagova i ćilima Muzeja. Temeljem analize broja i vrste sagova i ćilima nabavljenih u vrijeme njegova mandata te pregledom muzejskog arhivskog gradiva, primarne i sekundarne dokumentacije dobiven je uvid u povijest zbirke, sabiračku i izlagačku politiku Vladimira Tkalčića.","PeriodicalId":307917,"journal":{"name":"Etnološka istraživanja","volume":"52 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126870572","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Ladarice","authors":"I. Lušić","doi":"10.32458/ei.27.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.32458/ei.27.10","url":null,"abstract":"Ladarice su ženski vokalni nonet osnovan s ciljem njegovanja hrvatske glazbene baštine. Svojim bogatim djelovanjem na hrvatskoj glazbenoj sceni, nizom nastupa na festivalima folklorne i zabavne glazbe, čestim nastupima na radiju i televiziji, sudjelovanjem u kazališnim predstavama, izvedbama u popularnim hrvatskim filmovima Ladarice su postale kulturni brend. Cilj rada je prikazati djelovanje Ladarica od početaka (1966.) do današnjih dana. Iz analizirane građe vidi se da su se zahvaljujući ljubavi prema glazbi uspjele održati dugi niz godina i izgraditi u kulturni brend. Ladarice danas djeluju pod okriljem Ansambla Lado te se njihovo djelovanje bitno razlikuje u elementarnoj motivaciji, broju pjevačica, načinu rada i umjetničkom programu.","PeriodicalId":307917,"journal":{"name":"Etnološka istraživanja","volume":"88 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116038019","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Ekonomija ili etnografija?","authors":"Aida Brenko","doi":"10.32458/ei.27.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.32458/ei.27.6","url":null,"abstract":"U tekstu je prikazana uloga Vladimira Tkalčića u Etnografskome muzeju u Zagrebu u razdoblju od 1919. do 1934. godine. Taj je period obilježen tzv. dvovlašćem između njega i Salamona Bergera. Različite muzeološke i stručne koncepcije koje su zastupali i provodili bile su odraz novih ideja i naslijeđenih koncepata u turbulentnim vremenima poslije Prvoga svjetskoga rata i uspostave nove države Kraljevine SHS. Uvjetno možemo govoriti o „znanstvenom“ i „komercijalnom“ pristupu koji su se međusobno suprotstavljali, preplitali i nadopunjavali. Prema podatcima u muzejskoj dokumentaciji vidljivo je da S. Berger shvaća aktivnosti Muzeja kao nastavak svojih prijašnjih praksi vezanih uz trgovinu i obrt, dok je V. Tkalčić nastojao uvesti muzeološka i znanstvena načela u muzejski rad.","PeriodicalId":307917,"journal":{"name":"Etnološka istraživanja","volume":"129 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132738942","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Učenje kroz igru","authors":"Silvia Vrsalović, Željka Jelavić","doi":"10.32458/ei.27.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.32458/ei.27.11","url":null,"abstract":"Tekst donosi prikaz edukativnih programa održanih uz izložbeni projekt Igračke – djetinjstvo zauvijek. Programi su održani za različite skupine muzejskih posjetitelja: vrtićke skupine, učenike osnovnih i srednjih škola, studente, umirovljenike, pripadnike ranjivih društvenih skupina, odrasle individualne posjetitelje i obitelji. Ključni su elementi učenja interakcija kroz igru i angažman emocija kao bitni čimbenici muzejskoga iskustva.","PeriodicalId":307917,"journal":{"name":"Etnološka istraživanja","volume":"9 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130519378","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Ornament and Identity","authors":"Aida Brenko","doi":"10.32458/ei.26.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.32458/ei.26.8","url":null,"abstract":"The text shows the way of creating and shaping identity in the area of Hrvatska Posavina and Dubrovčak Lijevi and Topolje on the example of the folk costume Hrvatica. This type of formal women's folk costume for girls and younger women was formed in the second half of the 19th century. Between the two world wars, it came out of everyday use and, under the influence of Seljačka sloga (Peasant Unity), continued to exist as a representative costume for national, regional and church occasions. Around the Second World War, it began to be decorated with a motif, which was taken from the cover of the women's magazine “Hrvatica” from 1940, as well as the name. Although the motif was transferred from Brezovica folk costume, where its current name or the role, apart from an aesthetic one, was not recorded. By recontextualization into folk costume from Posavina, it gains identity meaning which was associated with current socio-political context over time. The attitude towards the folk costume Hrvatica in Hrvatska Posavina and Dubrovčak Lijevi and Topolje is very emotional and associated with a strong sense of identity.","PeriodicalId":307917,"journal":{"name":"Etnološka istraživanja","volume":"33 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127238119","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Slovenski etnologi, kulturni antropologi in Slovenski etnografski muzej v času covida-19","authors":"N. Židov","doi":"10.32458/ei.26.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.32458/ei.26.2","url":null,"abstract":"V članku so orisani odzivi slovenskih etnologov in kulturnih antropologov na pandemijo koronavirusa covid-19 tako na področju raziskovanja kot pedagoškega dela na Oddelku\u0000za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete v Ljubljani. Posebna pozornost je posvečena vplivu pandemije na delovanje Slovenskega etnografskega\u0000muzeja v Ljubljani.","PeriodicalId":307917,"journal":{"name":"Etnološka istraživanja","volume":"33 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124312110","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}