Nova mehanizacija šumarstva最新文献_第2页

Radna snaga u europskom i svjetskom šumarstvu

Nova mehanizacija šumarstva Pub Date : 2022-12-15 DOI: 10.5552/nms.2022.5

D. Mijoč, M. Šporčić, Matija Landekić, Matija Bakarić, Trpimir Biloš

{"title":"Radna snaga u europskom i svjetskom šumarstvu","authors":"D. Mijoč, M. Šporčić, Matija Landekić, Matija Bakarić, Trpimir Biloš","doi":"10.5552/nms.2022.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2022.5","url":null,"abstract":"Radna je snaga ukupnost čovjekovih fizičkih i duhovnih sposobnosti koje se mogu koristiti za proizvodnju uporabnih vrijednosti bilo koje vrste. Kao ekonomski aktivni dio stanovništva, ona je najznačajniji čimbenik, pokretač i nositelj procesa proizvodnje u svim tipovima društva i gospodarskim djelatnostima. U šumarstvu proizvodni šumski radnici, tj. kvalitetna, stručno osposobljena i održiva radna snaga temeljni je preduvjet za uspješnu šumsku proizvodnju te sastavna i neodvojiva komponenta u suvremenoj, općeprihvaćenoj paradigmi održivoga gospodarenja šumama. Šumarski se sektor danas, međutim, sve više suočava s problemom nedostatka šumskih radnika i izazovom osiguranja kvalificirane i održive radne snage. U radu se stoga općim obilježjima i pokazateljima šumskoga rada (uvjeti rada, sigurnost i zdravlje radnika, psihofizički zahtjevi pri radu i sl.) prikazuje stanje i položaj radne snage u šumarstvu u Europi i u svijetu. Posebno se iznose određena pitanja i problemi s kojima se danas šumarski sektor susreće u pribavljanju i osiguranju potrebne radne snage (nedostatak radnika, iseljavanje ruralnih područja, manjak interesa za rad u šumarstvu, neformalno zapošljavanje, starenje radne snage, šumarski poduzetnici, migrantska radna snaga i sl.). Svrha se rada sastoji u senzibilizaciji struke i javnosti na pitanja radne snage u šumarstvu, njezina stanja i održivosti te se obuhvatnim pregledom glavnih problema i izazova nastoje pružiti podloge koje mogu biti važna polazišta u unapređenju položaja radne snage u šumarstvu te cjelokupnoga gospodarenja šumama.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"28 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132898411","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Utjecaj izgradnje hidroelektrana na rijeku Dravu

Nova mehanizacija šumarstva Pub Date : 2022-12-15 DOI: 10.5552/nms.2022.6

Alen Čuljak, Robert Benković, Božica Japundžić-Palenkić, Krunoslav Mirosavljević, Teuta Benković-Lačić, Slavica Antunović

{"title":"Utjecaj izgradnje hidroelektrana na rijeku Dravu","authors":"Alen Čuljak, Robert Benković, Božica Japundžić-Palenkić, Krunoslav Mirosavljević, Teuta Benković-Lačić, Slavica Antunović","doi":"10.5552/nms.2022.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2022.6","url":null,"abstract":"Rijeke su integralni dio tla, nastale u turbulentnim vremenima oblikovanja Zemlje, i mijenjale su se tijekom njezine povijesti. Raznolikost rijeka ne odražavaju samo različiti tipovi tla kroz koje one protječu nego ta raznolikost ovisi i o promjeni godišnjih doba i razlika između vlažnih i suhih godina. Drava je srednjoeuropska rijeka i jedna od najvažnijih pritoka Dunava. U prirodnim uvjetima pronos sedimenta u Dravi je uravnotežen, što znači da se na određenom području odnesena količina sedimenta nadomjesti istom količinom s uzvodnih dijelova sliva. Na svom toku kroz Hrvatsku Drava je tri puta pregrađena na dijelu toka uzvodno od ušća Mure, dok je prije ulaska u Hrvatsku čak dvadeset puta pregrađena. Izgradnjom hidroakumulacijskih jezera u sklopu hidroeneregetskih objekata mijenja se prirodni režim protoka, javljaju se značajne hidrološke i morfološke promjene na mjestu pregrada, kao i na dijelu toka uzvodno i nizvodno od pregrada. Izgradnja brana na rijekama smanjuje broj vrsta biljnoga i životinjskoga svijeta mijenjajući lokalne stanišne uvjete. Izgradnjom hidroelektrana dolazi i do kanaliziranja pojedinih dijelova vodotoka, gdje se mijenjaju erozijsko-sedimentacijski procesi u samom koritu. Rijeka koja je u prirodnom stanju sa svim svojim elementima najbolja je obrana od sezonskih poplava. Izgradnjom hidroenergetskih objekata mijenja se hidrološki režim, odnosno uvelike osciliraju vrijednosti protoka na pojedinim dijelovima rijeke Drave, što ima utjecaja na poplavne nizine nizvodno te na biljne vrste karakteristične za tu vrstu staništa. Glavnina biljnih vrsta koje su prilagođene poplavnim stanišnim uvjetima izgradnjom akumulacije izgubile bi većinu tla koje je pogodno za naseljavanje.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"50 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127139506","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Analiza učinkovitosti fotozamki u monitoringu krupne divljači u Nacionalnom parka Plitvička jezera

Nova mehanizacija šumarstva Pub Date : 2022-12-15 DOI: 10.5552/nms.2022.2

Kristijan Tomljanović, Mario Markešić, Marko Augustinović, Ratko Popović, Marijan Grubešić

引用次数: 0

Funkcionalna prilagodba lišća hrasta kitnjaka i obične bukve na različite stanišne prilike 橡木和榉木在功能上适应不同的房屋用途

Nova mehanizacija šumarstva Pub Date : 2022-12-15 DOI: 10.5552/nms.2022.7

Antonia Vukmirović, Željko Škvorc, Dinka Kunac, Ida Katičić Bogdan, Daniel Krstonošić, Krunoslav Sever

{"title":"Funkcionalna prilagodba lišća hrasta kitnjaka i obične bukve na različite stanišne prilike","authors":"Antonia Vukmirović, Željko Škvorc, Dinka Kunac, Ida Katičić Bogdan, Daniel Krstonošić, Krunoslav Sever","doi":"10.5552/nms.2022.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2022.7","url":null,"abstract":"Važno je znati kako će klimatske promjene utjecati na pojedine šumske vrste, a pritom je jednako važno istraživati i mjeriti značajke biljaka koje je relativno lako kvantificirati, a koje su snažno povezane s cjelokupnim funkcioniranjem biljke. Iz toga je razloga provedeno istraživanje funkcionalnih značajki lišća na petogodišnjim sadnicama obične bukve (Fagus sylvatica L.) i hrasta kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) porijeklom iz dviju provenijencija čija se staništa odlikuju sličnim orografskim i edafskim, a različitim klimatskim značajkama, što je posebno izraženo u količini oborine. Prema tomu, jedna je provenijencija s područja Slavonskoga Broda koja raste na staništu s manjom količinom oborine (suha provenijencija), a druga s područja Karlovca koja uspijeva na staništu s većom količinom oborine (vlažna provenijencija). Na lišću biljaka iz tih provenijencija mjerena je površina lišća (LA), gustoća puči (SD), lisna masa izražena po površini (LMA) i sadržaj suhe tvari u lišću (LDMC). Provedeno istraživanje funkcionalnih značajki lišća potvrdilo je da je hrast kitnjak u odnosu na običnu bukvu bolje prilagođen na sušne stanišne uvjete pa se može pretpostaviti da će pod utjecajem globalnih klimatskih promjena biti kompetitivniji u odnosu na običnu bukvu. Međutim, obična je bukva pokazala veću fenotipsku plastičnost koja joj može omogućiti bolju prilagodbu na buduće suše stanišne uvjete. Nadalje, utvrđeni obrazac diferencijacije sušnije i vlažnije provenijencije, uzimajući u obzir obje vrste, pokazuje njihovu ekotipsku diferencijaciju. Pri razmatranju utjecaja klimatskih promjena na prirodne populacije tih dviju vrsta treba uzeti u obzir njihovu fenotipsku plastičnost, ali i uočenu funkcionalnu ekotipsku diferencijaciju.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"92 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"134518425","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Stanje radne snage u šumarstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Nova mehanizacija šumarstva Pub Date : 2021-12-20 DOI: 10.5552/nms.2021.4

D. Mijoč, M. Šporčić, Matija Landekić

{"title":"Stanje radne snage u šumarstvu Federacije Bosne i Hercegovine","authors":"D. Mijoč, M. Šporčić, Matija Landekić","doi":"10.5552/nms.2021.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.4","url":null,"abstract":"U radu se prikazuju neka stajališta o stanju radne snage u šumarstvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Rezultati su dobiveni na temelju ispitivanja šumarskih stručnjaka i šumskih radnika vezano uz ocjenu glavnih obilježja i položaja radne snage u šumarstvu FBiH, zatim njihova stajališta o pitanju nedostatka šumskih radnika, promišljanja o mogućnostima i načinima snažnijega regrutiranja i zadržavanja radnika u šumarstvu te osiguranja veće predanosti šumskih radnika njihovu poslu. Istraživanje je provedeno u trima županijama FBiH (Hercegbosanska, Srednjobosanska, Unsko-sanska), a uzorkom ispitanika (N = 184) obuhvatilo je tri razine – osobnu (šumski radnici), razinu poduzeća (šumarske tvrtke) te institucionalnu (šumarska uprava). Rezultati istraživanja pokazuju prosječnu dob šumskih radnika od 44 godine te veliku većinu ispitanika (96 %) koji nedostatak radne snage smatraju vrlo izraženim i sve više rastućim problemom u šumarstvu FBiH. Odlazak radno sposobnoga stanovništva izvan FBiH za 93 % ispitanika glavni je razlog nedostatka šumskih radnika. S obzirom na to da je riječ o vrlo složenom problemu, održivost kvalitetne radne snage u šumarstvu FBiH pitanje je koje traži sustavan pristup i aktivno sudjelovanje svih uključenih dionika, u prvom redu državnih i obrazovnih institucija, šumarskih poduzeća, sindikata i ostalih važnih interesnih skupina. Rezultati ovoga istraživanja mogu pridonijeti definiranju polazišta značajnih u iznalaženju učinkovitih strategija regrutiranja i zadržavanja šumskih radnika te postizanju održive radne snage u šumarstvu FBiH.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"48 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125072601","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Monitoring of Afforestation Activities Using Landsat-8 Temporal Images, Billion Trees Afforestation Project, Pakistan 利用Landsat-8时序图像监测造林活动，十亿棵树造林项目，巴基斯坦

Nova mehanizacija šumarstva Pub Date : 2021-12-20 DOI: 10.5552/nms.2021.3

Muhammad Daud Khan, Saba Ali Arooj, Waqar Ahmed, Z. Rehman, Arif Iqbal, A. Ali

{"title":"Monitoring of Afforestation Activities Using Landsat-8 Temporal Images, Billion Trees Afforestation Project, Pakistan","authors":"Muhammad Daud Khan, Saba Ali Arooj, Waqar Ahmed, Z. Rehman, Arif Iqbal, A. Ali","doi":"10.5552/nms.2021.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.3","url":null,"abstract":"In context of Bonn Challenge commitment, Pakistan (Khyber Pukhtunkhwa) has implemented forest restoration and afforestation on 0.35 million hectares between 2015–2017. Billion Tree Afforestation Project (BTAP) is an initiative of mass afforestation and forest restoration to meet the Bonn Challenge commitment. The current study is a pilot study to evaluate the success of plantation activities by assessment of regeneration, growth performance and survival rate of plantations raised under BTAP in Malakand Forest Division. Further, four vegetation indices were computed from Landsat-8 image, which include Normalized Difference Vegetation Index (NDVI), Soil Adjusted Vegetation Index (SAVI), Modified Soil Adjusted Vegetation Index (MSAVI) and Difference Vegetation Index (DVI). A total of 72 sample plots of 0.1 ha were laid out in 11 plantation sites extended over an area of 647 ha in Timargara, Chakdara and Jandool. According to the results, all the selected plantation sites showed good performance in terms of survival rate, mostly above 90%. In terms of species composition, Eucalyptus camaldulensis has the highest share (81%) followed by Robinia pseduacacia with 17% and Pinus roxburghii with 2% share in the plantation. Growth performance was good in all species; Pinus roxburghii attained an average girth of 14.3 cm and height of 3.21 feet, whereas Eucalyptus camaldulensis and Robinia pseudoacacia attained a mean girth of 10.3 and 12.1 cm with the height of 8.6 and 8.2 feet in 27 months, respectively. Further, a good correlation was observed between the volume (m3) and Landsat-8 spectral values. The highest performance (R2=0.63) was recorded by NDVI and SAVI. The temporal changes in spectral values of Landsat-8 images from 2013 to 2018 showed that the plantation was successful at these sites. The study concluded that FLR activities across the Khyber Pukhtunkwa province will rehabilitate and improve the existing forest ecosystems and support local livelihood for climate change mitigation.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"37 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"134225002","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Neke odrednice policijskoga postupanja pri prekršaju iz Zakona o šumama i ostalim nedopuštenim radnjama vezanim uz šume

Nova mehanizacija šumarstva Pub Date : 2021-12-20 DOI: 10.5552/nms.2021.5

Goran Matijević, Malči Grivec, Željko Zečić

{"title":"Neke odrednice policijskoga postupanja pri prekršaju iz Zakona o šumama i ostalim nedopuštenim radnjama vezanim uz šume","authors":"Goran Matijević, Malči Grivec, Željko Zečić","doi":"10.5552/nms.2021.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.5","url":null,"abstract":"Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo Republike Hrvatske. Primarna zadaća održivoga gospodarenja šumama pripada privatnim i javnim šumoposjednicima, pri čemu državnim šumama gospodare Hrvatske šume d.o.o i druge ustanove. Inspekcija i nadzor u šumarstvu, sukladno Zakonu o državnom inspektoratu, u nadležnosti je šumarske inspekcije, a unutar Hrvatskih šuma ustrojeni su odjeli za reviziju i nadzor. Uz njih neizostavnu ulogu u prevenciji i otkrivanju prekršaja i kaznenih djela vezanih uz šume imaju službenici policije koji tako pridonose interesima Republike Hrvatske u zaštiti šuma. Članak sadrži prijedloge uputa za njihovo postupanje, ali može biti od koristi ostalim inspekcijama i službama kako bi prepoznali nezakonitosti u situacijama nadzora sječe, prijevoza i prometa šumskim proizvodima (drvnim i nedrvnim), kada se osobe zateknu u kršenju zakonskih propisa iz toga područja te ostalih kaznenih djela i prekršaja koji se pojavljuju u tim slučajevima. Nadalje, daje se uputa kako kriminalističkim istraživanjem pravilno utvrditi činjenično stanje te kako provesti postupak podnošenja odgovarajućih dopisa s prilozima, odnosno dokazima nadležnoj inspekciji, prekršajnim sudovima ili državnomu odvjetništvu. Istodobno nedopuštene radnje opisane u članku u nekoliko slučajeva mogu imati obilježja kaznenih djela krađe, krivotvorenja isprava, ovjeravanja neistinitoga sadržaja, zlouporabe položaja i ovlasti. Rad obuhvaća i postupak kriminalističkoga istraživanja, izvida i podnošenja odgovarajućega izvješća ili kaznene prijave nadležnomu Državnomu odvjetništvu, koje je odgovorno za progon počinitelja kaznenih djela, ali je sukladno ovlastima legitimno.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"8 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115597255","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Značenje funkcionalnosti vodopropusnih objekata u protuerozijskoj zaštiti na šumskim cestama

Nova mehanizacija šumarstva Pub Date : 2021-12-20 DOI: 10.5552/nms.2021.2

M. Bajrić, Elma Ljevo, D. Sokolovi̇c, Adnan Hodžić

{"title":"Značenje funkcionalnosti vodopropusnih objekata u protuerozijskoj zaštiti na šumskim cestama","authors":"M. Bajrić, Elma Ljevo, D. Sokolovi̇c, Adnan Hodžić","doi":"10.5552/nms.2021.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.2","url":null,"abstract":"Bosna i Hercegovina ima pretežno brdsko-planinsku konfiguraciju terena, bogata je razvijenom hidrografskom mrežom. Pri projektiranju i izgradnji mreža šumskih cesta učestala je pojava presijecanja stalnih ili povremenih vodotoka pa je zato prijeko potrebno planirati i graditi vodopropusne objekte.Najrizičnija su mjesta, kada je u pitanju negativan utjecaj vodotoka na erozijske procese, upravo točke presijecanja šumske ceste rijekama i brdsko-planinskim vodotocima. Da bi se smanjio postotak neupotrebljivosti primarne mreže šumske transportne infrastrukture, treba pristupiti kvalitetnim rješenjima odvodnje površinskih voda i izgradnji prelazaka preko postojećih planinskih vodotoka. Vodna je erozija jedna od mogućih pojava, koja može nastati na kolničkoj konstrukciji, ako na odgovarajući način nije riješeno pitanje odvodnje površinskih i oborinskih voda.Procjena erozijskih procesa prilikom provođenja istraživanja utjecaja hidrografske mreže na primarnu mrežu šumske transportne infrastrukture obavlja se na osnovi terenskoga snimanja stanja vodopropusnih objekata i kolničke konstrukcije u njezinoj neposrednoj blizini.Prilikom istraživanja nisu analizirani tehnički elementi šumskih cesta (osim erodiranosti kolničke konstrukcije), aktivnosti su usmjerene na vodopropusne objekte, odnosno njihovo stanje i eventualni utjecaj na erodiranje kolničke konstrukcije. Istraživanja su provedena u GJ »Neretvica« u okviru ŠPP »Konjičko«.Analizirano je ukupno 129 različitih vodopropusnih objekata, od kojih su 16 mostova, 73 cijevna betonska propusta i 40 drugih tipova objekata. U okviru provedene analize vodopropusnih objekata obrađena je oštećenost i funkcionalnost vodopropusnih objekata te erodiranost kolničke konstrukcije u njezinoj neposrednoj blizini.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"101 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127292226","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Specifičnosti gospodarenja privatnim šumama u zaštićenim područjima s osvrtom na Park prirode Medvednica

Nova mehanizacija šumarstva Pub Date : 2021-12-20 DOI: 10.5552/nms.2021.7

Matija Bakarić, Fran Tomašić, Željko Zečić, Karlo Beljan

{"title":"Specifičnosti gospodarenja privatnim šumama u zaštićenim područjima s osvrtom na Park prirode Medvednica","authors":"Matija Bakarić, Fran Tomašić, Željko Zečić, Karlo Beljan","doi":"10.5552/nms.2021.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.7","url":null,"abstract":"Posljednje desetljeće obilježeno je povećanim zanimanjem privatnih šumovlasnika za gospodarenje svojim šumoposjedom zbog promjena na tržištu drvom uzrokovanih velikim udjelom državnih šuma jer se promjenom načina poslovanja državnoga poduzeća drvna industrija okreće prema drugim izvorima sirovine. Tradicionalno gospodarenje privatnom šumom razumijeva pridobivanje drva najčešće neplanski uz degradiranje šumskih staništa. Javne ustanove koje upravljaju pojedinim zaštićenim područjima sve su češće izložene suradnji sa svim dionicima kako bi se zadovoljile želje svih njih u skladu s međunarodnom i nacionalnom legislativom. U uvodnom dijelu rada prikazuju se osnovni podaci o privatnim šumama te problemi u gospodarenju šumama u zaštićenim područjima. U središnjem dijelu rada navode se kategorije zaštite prirode te institucije namijenjene operativnomu gospodarenju privatnim šumama. U rezultatima rada daje se pregled površina privatnih šuma i broja šumoposjednika uz drvnu zalihu te popis gospodarskih jedinica unutar Parka prirode Medvednica na temelju pregleda programa gospodarenja. U završnom dijelu prikazuje se moguće unaprjeđenje gospodarenja privatnim šumama na zaštićenim područjima.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"6 4","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114031399","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Tehnička izvedba infrastrukture i ostali sadržaji u parkovima prirode Lonjsko polje i Medvednica

Nova mehanizacija šumarstva Pub Date : 2021-12-20 DOI: 10.5552/nms.2021.8

Tea Jakobašić, Zdravka Klišanin, Hrvoje Nevečerel, Kruno Lepoglavec

{"title":"Tehnička izvedba infrastrukture i ostali sadržaji u parkovima prirode Lonjsko polje i Medvednica","authors":"Tea Jakobašić, Zdravka Klišanin, Hrvoje Nevečerel, Kruno Lepoglavec","doi":"10.5552/nms.2021.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2021.8","url":null,"abstract":"Šume i šumsko zemljište danas pružaju višestruku korist čovjeku koji obitava u prirodi. Ubrzan i stresan način života čovjeku nameće potrebu da se skloni daleko od gradske gužve, a upravo se takva mjesta sve češće nalaze u parkovima prirode. Šume parka prirode uistinu mogu dati traženi mir posjetitelju, a Lonjsko polje i Medvednica su dva parka koja se sastoje od velikih, ali različitih šumskih površina. Također su to dva vrlo zanimljiva parka prirode, svaki specifičan na svoj način. Park prirode Medvednica rekreacijsko je područje u neposrednoj blizini milijunske gradske aglomeracije koji pruža velike mogućnosti za razvoj rekreacijskih aktivnosti. Šume na Medvednici ne služe samo za proizvodnju drvnih sortimenata, nego ih istodobno građani grada Zagreba i ostali ljudi koriste za svoju svakodnevnu rekreaciju. Pristup Parku prirode Medvednica omogućen je pješacima, biciklistima, posjetitelji mogu doći i osobnim automobilima i javnim prijevozom (autobus), a uskoro će u pogonu biti i žičara. Sadržaji koji se nude posjetiteljima su: poučne staze, planinarske staze, interpretativne šetnje, posjet Medvedgradu, špilji Veternici i rudniku Zrinski. Uz to, tu su i ugostiteljsko-smještajni kapaciteti te planinarski domovi. Park prirode Lonjsko polje je poplavno područje u kojemu dominiraju hrast lužnjak, crna joha, poljski jasen i nizinski brijest. Izgrađene su pješačke i edukativne staze, prihvatni centri, suvenirnice, osigurana plovidba čamcima iz pristaništa u Krapju, ali i povezanost autobusnim linijama. Ta infrastruktura i sadržaji, uključujući i edukativne programe, osnova su za pružanje višednevne usluge i zadržavanje posjetitelja na tom području. Posjetitelji u najvećem postotku uz pješačenje koriste vidikovce i promatranje ptica kao rekreativni sadržaj u Parku prirode Lonjsko polje. U članku se kroz opis svakog pojedinog parka prirode ukazuje na bitne razlike između ta dva područja, ali i sličnosti koje ih na neki način povezuju.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"83 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116647135","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

引用次数: 0