Utjecaj izgradnje hidroelektrana na rijeku Dravu

Rijeke su integralni dio tla, nastale u turbulentnim vremenima oblikovanja Zemlje, i mijenjale su se tijekom njezine povijesti. Raznolikost rijeka ne odražavaju samo različiti tipovi tla kroz koje one protječu nego ta raznolikost ovisi i o promjeni godišnjih doba i razlika između vlažnih i suhih godina. Drava je srednjoeuropska rijeka i jedna od najvažnijih pritoka Dunava. U prirodnim uvjetima pronos sedimenta u Dravi je uravnotežen, što znači da se na određenom području odnesena količina sedimenta nadomjesti istom količinom s uzvodnih dijelova sliva. Na svom toku kroz Hrvatsku Drava je tri puta pregrađena na dijelu toka uzvodno od ušća Mure, dok je prije ulaska u Hrvatsku čak dvadeset puta pregrađena. Izgradnjom hidroakumulacijskih jezera u sklopu hidroeneregetskih objekata mijenja se prirodni režim protoka, javljaju se značajne hidrološke i morfološke promjene na mjestu pregrada, kao i na dijelu toka uzvodno i nizvodno od pregrada. Izgradnja brana na rijekama smanjuje broj vrsta biljnoga i životinjskoga svijeta mijenjajući lokalne stanišne uvjete. Izgradnjom hidroelektrana dolazi i do kanaliziranja pojedinih dijelova vodotoka, gdje se mijenjaju erozijsko-sedimentacijski procesi u samom koritu. Rijeka koja je u prirodnom stanju sa svim svojim elementima najbolja je obrana od sezonskih poplava. Izgradnjom hidroenergetskih objekata mijenja se hidrološki režim, odnosno uvelike osciliraju vrijednosti protoka na pojedinim dijelovima rijeke Drave, što ima utjecaja na poplavne nizine nizvodno te na biljne vrste karakteristične za tu vrstu staništa. Glavnina biljnih vrsta koje su prilagođene poplavnim stanišnim uvjetima izgradnjom akumulacije izgubile bi većinu tla koje je pogodno za naseljavanje.