{"title":"The Italian experience and its contribution to the Union Civil Protection Mechanism in reinforcing cultural heritage protection through the Proculther project","authors":"V. Piacentini","doi":"10.15291/libellarium.3457","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/libellarium.3457","url":null,"abstract":"Purpose. The aim of the article is to explain how the Italian response capacities for the safeguarding of cultural heritage at risk of disaster has been enhanced over the past twenty-five years and how it has contributed to raising the awareness of this issue at international level.\u0000Approach/methodology. For this purpose, the main steps made in the last decades by Italy in including the protection of cultural heritage among other emergency issues are described below. In fact, Italy has made many efforts in the past decades to improve the emergency management of cultural heritage, paying particular attention to preparedness, prevention and response actions. Since the end of the past century, dedicated training courses have been organized at all levels as well as local, national and international exercises with specific scenarios dedicated to the protection of cultural heritage at risk of disaster in order to test specific procedures needed to ensure this type of response. In the meantime, the drafting of standard operating procedures specifically addressing the protection of vulnerable cultural heritage emerged as a result of a keen collaboration between the Italian Ministry of Culture (Italian acronym MiC) and the National Civil Protection Department (Italian acronym DPC).\u0000Findings. In this process of constant evolution of operational and technical capacities aimed at reducing the risk of cultural heritage disasters, the combination of past experience and acquired competences of Italy, France, Spain, Turkey, ICCROM and Fondazione Villa Montesca has prompted the launch of the PROCULTHER project, co-funded by the Directorate-General for European Civil Protection and Humanitarian Aid Operations (DG-ECHO).\u0000Value. The project aims to support and complement the efforts made by the European Union to strengthen cooperation between the EU Member States and Participating States in this field. In this sense, by pooling together European civil protection capacities and capabilities and providing for common standards enabling certified and well-equipped teams to work interchangeably when a disaster strikes, the Union Civil Protection Mechanism (UCPM), is an essential and effective system aimed at allowing a stronger and more coherent collective response. Under this framework, the project is promoting, for the first time, the development of a common European methodology, tools and capacities in order to include the protection of cultural heritage in the disaster risk management cycle and to ensure structured collaboration among cultural heritage and civil protection stakeholders at local, national and European level.","PeriodicalId":425601,"journal":{"name":"Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti","volume":"38 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-08-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132806965","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"RIZIK – a risk management survey for Croatian museums geared towards the better assessment, prevention and reduction of risk","authors":"Valentina Ljubić Tobisch, Mirta Pavić, Jasna Širec, Žana Matulić Bilač","doi":"10.15291/libellarium.3475","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/libellarium.3475","url":null,"abstract":"Purpose. The aim of the survey on risk management in Croatian museums was to collect comprehensive data on the preparedness of Croatian cultural organisations for various risks in order to better assess, prevent and reduce risks.\u0000Approach and methodology. Against the background of the devastating damage caused by the March 2020 earthquake to cultural heritage in Zagreb, Croatia, the International Institute for the Restoration of Historical and Artistic Works, IIC-Croatian Group, conducted a national survey under the name of RIZIK. The online survey included 73 questions divided into four categories: general information about the institution, the property including buildings and collections, followed by questions on finances and audience. Questions on safety and regular maintenance, work and business plans, essential emergency services in case of danger, possible hazards and risks affecting the buildings and the collection, along with questions on measures that can help prevent or minimise risks and damage to the collection, the building, staff, and visitors, are part of the survey.\u0000Findings. As many as 188 museums were invited to participate in the survey, more than 100 responded, although some answered the questions only partially. This paper shows a cross-section of the general situation in Croatian museums, addresses the problem of modernising exhibition and depository spaces, describes the idea behind the survey, and discusses its results and possibilities for enhancement.\u0000Originality/value. The RIZIK survey is the first risk management survey sent to all museum institutions in the Republic of Croatia. The collected data are an important first insight into the current state and standards in Croatian museums, galleries and collections. Based on the results obtained, the survey participants can identify areas where they can strengthen or change their work practices, organisation and further planning.","PeriodicalId":425601,"journal":{"name":"Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-08-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130576070","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Jelena Duh, Aleksandra Pikić Jugović, Lucija Ašler
{"title":"Academic and special libraries in Croatia and their crisis preparedness: a survey","authors":"Jelena Duh, Aleksandra Pikić Jugović, Lucija Ašler","doi":"10.15291/libellarium.3461","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/libellarium.3461","url":null,"abstract":"Purpose. This research aimed to assess the state of crisis preparedness, management, and the potentials of crisis response in academic and special libraries in Croatia. The majority of academic and special libraries in Croatia are not a standalone institution: they are an integral part of other institutions or organisations, making their freedom in establishing crisis management actions limited. These libraries are specific in their or ganization, users and collections, and a significant part of them holds valuable heritage collections of old and rare library materials.\u0000Methodology. Data was collected through an online questionnaire that was sent to all Croatian academic and special libraries. The questionnaire included questions about risk assessment, the state of crisis management, current experience, and education of the staff, as well as the levels of crisis preparedness and that of crisis occurrences. Since a significant percentage of Croatian academic and special libraries is located in Zagreb, emphasis was laid on recent disasters (earthquakes and floods in 2020) and the way the libraries responded to them.\u0000Results. The results have shown considerable discrepancies in the equipment, conditions, and the crisis mitigation capacities among the surveyed libraries. They have shed light on the frequency of crisis situations and the ways libraries cope with them.\u0000Originality. The research contributes to the development of preservation of library materials by bringing new insights into crisis management in academic and special libraries in Croatia. The collected data will serve as a good basis for planning and organising collective education and targeted actions in improving heritage preservation at risk.","PeriodicalId":425601,"journal":{"name":"Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti","volume":"109 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-08-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133185415","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Stanislav Prepek – knjižničar vizionar","authors":"Vesna Živković, Jordanka Nikolić, Galja Žilnik","doi":"10.15291/libellarium.3458","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/libellarium.3458","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati iznimno značajan doprinos Stanislava Prepreka ‒ skladatelja, dirigenta, orguljaša, pjesnika, prevoditelja, knjižničara, učitelja i erudita ‒ razvoju knjižničarstva i cjelokupnog kulturnog života u Petrovaradinu.\u0000Pristup/metodologija. Istraživanje je podrazumijevalo iščitavanje već objavljenih publikacija o životu i djelu Stanislava Prepreka, kao i izvještaja o radu Knjižnice u Petrovaradinu, njihovu usporednu analizu i izvlačenje osnovnih teza i zaključaka, s ciljem da se predstavi njegov doprinos razvoju knjižničarstva u Petrovaradinu.\u0000Rezultati. Rad problematizira angažman Stanislava Prepreka kao knjižničara i organizatora brojnih kulturnih događanja u knjižnici u Petrovaradinu, u poslijeratnom razdoblju, kada je ona obnavljala svoju djelatnost u otežanim uvjetima.\u0000Vrijednost. Rad doprinosi povijesti knjižničarstva i ukazuje na zaslužne djelatnike, vizionare i inicijatore iz ovog područja, a jedan od njih nesumnjivo je i Stanislav Preprek.\u0000Ključne riječi: Gradska biblioteka u Novom Sadu, knjižnica u Petrovaradinu, Stanislav Preprek","PeriodicalId":425601,"journal":{"name":"Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126505719","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Odnos recepcije književnoga djela i literarne produkcije u Calvinovu romanu Ako jedne zimske noći neki putnik","authors":"Ivona Majstorović, Tina Varga Oswald","doi":"10.15291/libellarium.3440","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/libellarium.3440","url":null,"abstract":"Cilj. Rad otvara pitanje o postojanju idealnih čitatelja u suvremenom društvu, prepoznavanju dobrih književnih djela te samoj percepciji čitanja kao sposobnosti. Cilj je ovoga rada prikazati tipologiju čitatelja u suvremenom društvu povezujući ju s likovima iz romana Itala Calvina Ako jedne zimske noći neki putnik u kojemu postoji mogućnost pronalaska idealnog čitatelja/čitateljice.\u0000Metodologija/pristup. Na temelju postojećih jedinica literature donosi se povijesni pregled pojma čitanja te funkcije mozga u razvijanju navedene sposobnosti. U skladu s povijesnim i psihološkim činjenicama obrađuje se način čitanja u romanu Itala Calvina kroz misli čitatelja i nečitatelja te se stvara poveznica između čitatelja u romanu i suvremene čitateljske publike.\u0000Rezultati. Rad donosi detaljnu analizu, rezultate utjecaja Calvinovih čitatelja i nečitatelja na suvremeno društvo koje sve više pridaje značaj digitalnoj tehnologiji nauštrb pisanih izvora. Prepoznaju se idealni čitatelji u Calvinovu romanu te osim što se potvrđuje književno stvaralaštvo Itala Calvina, njegovo se djelovanje i utjecaj tako proširuje unutar informacijskih znanosti.\u0000Društveni značaj. Rad ima društveni značaj jer se njime može pobliže objasniti i primijetiti odnos i razmišljanja posebno zaljubljenika u čitanje, a zatim i onih koji čitaju „radi reda“. Rad doprinosi preglednijem i jasnijem tumačenju međuovisnosti procesa čitanja, pisanja i pripovijedanja.\u0000Originalnost/vrijednost. Rad doprinosi jasnijoj knjižničarskoj procjeni suvremene književne publike, odnosno tipologije čitatelja. Vrijednost je ovoga rada što daje detaljne opise pojedinih Calvinovih likova, odnosno tipova čitatelja te ih poistovjećuje sa suvremenom tipologijom čitatelja i njihovim čitateljskim potrebama.\u0000Ključne riječi: čitanje, idealni čitatelj, Italo Calvino, suvremeno društvo","PeriodicalId":425601,"journal":{"name":"Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti","volume":"30 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126632446","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Dostupnost i raznolikost filmova u velikim hrvatskim narodnim knjižnicama u odnosu na IMDb popis filmova","authors":"Barbara Konjevod, Mirko Duić","doi":"10.15291/libellarium.3423","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/libellarium.3423","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada bio ispitati u kojoj su mjeri filmovi koji su najbolje ocijenjeni od strane gledatelja, prema Internet Movie Database (IMDb) popisu, zastupljeni u zbirkama Gradske knjižnice Rijeka, Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu i Knjižnica grada Zagreba. Također, cilj je rada bio istražiti raznolikost filmova s IMDb popisa koji su dostupni u spomenutim knjižnicama, s obzirom na državu podrijetla i vrijeme nastanka filma.\u0000Metodologija. Korištena je metoda usporedbe kataloga odabranih knjižnica s popisom najboljih filmova prema ocjenama korisnika IMDb portala, jednog od najvažnijih mrežnih izvora podataka o filmovima. Istraživački podaci prikupljeni su tijekom 2021. godine.\u0000Rezultati. Rezultati pokazuju da istražene knjižnice imaju otprilike 50 % do otprilike 70 % filmova s IMDb popisa u zbirkama. Utvrđeno je da knjižnice u svojim zbirkama primjetno češće imaju filmove iz SAD-a s IMDb popisa, u odnosu na filmove s istog popisa napravljene u drugim državama. S obzirom na vrijeme nastanka filmova, ne postoje značajnija odstupanja između filmova s IMDb popisa koji su u knjižnicama i filmova na samom IMDb popisu.\u0000Praktična primjena. Rad sadrži prijedloge aktivnosti koji mogu doprinijeti izgradnji raznolikih filmskih zbirki.\u0000Originalnost/vrijednost. Rad ukazuje na važnost i mogućnosti jačanja raznolikih filmskih zbirki. U radu je predstavljena i istražena tema koja je slabo zastupljena u literaturi.\u0000Ključne riječi: filmske zbirke, Internet Movie Database (IMDb), kulturna raznolikost, narodne knjižnice","PeriodicalId":425601,"journal":{"name":"Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti","volume":"438 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122879962","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Rudolf Desselbruner: tiskar, nakladnik i urednik – prvi dio","authors":"Josip Luzer, Srećko Jelušić","doi":"10.15291/libellarium.3444","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/libellarium.3444","url":null,"abstract":"Cilj. Rad se bavi životom i djelom tiskara, nakladnika i urednika, Rudolfa Desselbrunnera (Graz 1851. ‒ Gradačac 1931.) i njegovim tiskovinama: Galeb, Vragoljan i Kvarner koje je izdavao u Bakru, a tek nekoliko brojeva na Sušaku. To razdoblje s prekidima obuhvaća vrijeme od 1878. do 1892. Rad je podijeljen u dva dijela zbog opsežnih saznanja i dosad nepoznatih detalja iz života i djelovanja nakladničke ostavštine R. Desselbrunnera. U prvome dijelu ovoga rada cilj je bio hrvatskoj stručnoj javnosti predstaviti gotovo nepoznatog tiskara i nakladnika, Austrijanca oženjenog Hrvaticom, koji se saživio sa svojom novom domovinom Hrvatskom, prihvatio i dosljedno promicao pravaške ideje boreći se tiskanom riječju za slobodu tiska i za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. U drugome dijelu rada upoznajemo čitatelje s tri lista koja je Desselbrunner tiskao, bio im nakladnik i uglavnom ih sam uređivao. Time smo nastojali olakšati pretraživanje i korištenje odabranih članaka radi novih znanstvenih spoznaja o tiskarstvu te praćenja društvenih i političkih događaja u Hrvatskom primorju u drugoj polovici 19. stoljeća.\u0000Metodologija. Da bi postigli najvažnije zacrtane ciljeve, autori su pročitali i analizirali sve dostupne radove u kojima se spominje Rudolf Desselbrunner koristeći se pritom povijesno- deskriptivnom metodom te člancima svih brojeva spomenutih listova, izdvojivši pritom ukupno njih 245 kao reprezentativni uzorak. Potom su ih obradili metodom sadržajne analize.\u0000Rezultati. Ovim radom ostvarena su tri značajna rezultata. Prvo, omogućen je uvid u dostupne detalje iz života i djelovanja R. Desselbrunnera kao i u sadržaj članaka i njihovo lako pretraživanje, čime je znatno olakšano daljnje istraživanje informacijskim znanstvenicima, povjesničarima, etnolozima i dijalektolozima. Drugo, dokazano je da je Desselbrunner zaslužan za promicanje građanskih sloboda, slobode tiska i govora kao i etabliranje kulture dijaloga. Treći je rezultat ovoga rada dokaz da je na lokalnoj razini u svojim tiskovinama trajno zabilježio brojne društvene događaje u gradu Bakru i okolici, ponudivši tako dopunske izvore za pisanje lokalne povijesti.\u0000Originalnost. Originalnost rada prepoznaje se kroz obradu arhivskoga gradiva, a može se iščitati i iz pristupa obradi članaka koji nije zamijećen ni kod pisanja o većim riječkim pa ni hrvatskim starim novinama.\u0000Ključne riječi: Rudolf Desselbrunner – nakladnik, Rudolf Desselbrunner – tiskar, Rudolf Desselbrunner – urednik, tiskarstvo – Hrvatska, 19. stoljeće, Bakar – 19. stoljeće","PeriodicalId":425601,"journal":{"name":"Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti","volume":"48 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133255704","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Prikaz knjige: Directory of rare book and special collections: in the United Kingdom and the Republic of Ireland. 3. izd. London: Facet Publishing, 2021. ISBN: 9781783304264","authors":"Marina Krpan Smiljanec","doi":"10.15291/libellarium.3513","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/libellarium.3513","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":425601,"journal":{"name":"Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti","volume":" 3","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132124514","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Rudolf Desselbruner: tiskar, nakladnik i urednik – drugi dio","authors":"Josip Luzer, Srećko Jelušić","doi":"10.15291/libellarium.3445","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/libellarium.3445","url":null,"abstract":"Cilj. Rad se bavi životom i djelom tiskara, nakladnika i urednika, Rudolfa Desselbrunnera (Graz, 1851. ‒ Gradačac, 1931.) i njegovim tiskovinama: Galeb, Vragoljan i Kvarner koje je izdavao u Bakru, a tek nekoliko brojeva na Sušaku. To razdoblje s prekidima obuhvaća vrijeme od 1878. do 1892. godine. Rad je podijeljen u dva dijela zbog opsežnih saznanja i dosad nepoznatih detalja iz života i djelovanja te nakladničke ostavštine R. Desselbrunnera. U ovome, drugome dijelu rada, upoznajemo čitatelje s tri lista koja je Desselbrunner tiskao, bio im nakladnikom i uglavnom ih sam uređivao. Time smo nastojali olakšati pretraživanje i korištenje odabranih članaka radi novih znanstvenih spoznaja o tiskarstvu te praćenja društvenih i političkih događaja u Hrvatskom primorju u drugoj polovici 19. stoljeća.\u0000Metodologija. Da bi postigli najvažnije zacrtane ciljeve ovoga dijela rada, autori su pročitali i analizirali članke svih brojeva spomenutih listova, izdvojivši pritom ukupno njih 245 kao reprezentativni uzorak. Potom su ih obradili metodom sadržajne analize.\u0000Rezultati. Ovim radom ostvarena su tri značajna rezultata. Prvo, omogućen je uvid u dostupne detalje iz života i djelovanja R. Desselbrunnera kao i u sadržaj članaka i njihovo lako pretraživanje, čime je znatno olakšano daljnje istraživanje informacijskim znanstvenicima, povjesničarima, etnolozima i dijalektolozima. Drugo, dokazano je da je Desselbrunner zaslužan za promicanje građanskih sloboda, slobode tiska i govora kao i etabliranje kulture dijaloga. Treći je rezultat ovoga rada dokaz da je na lokalnoj razini u svojim tiskovinama trajno zabilježio brojne društvene događaje u gradu Bakru i okolici, ponudivši tako dopunske izvore za pisanje lokalne povijesti.\u0000Originalnost. Originalnost rada prepoznaje se kroz obradu arhivskoga gradiva, a može se iščitati i iz pristupa obradi članaka koji nije zamijećen ni kod pisanja o većim riječkim pa ni hrvatskim starim novinama.\u0000Ključne riječi: Bakar, list Galeb, list Kvarner, Rudolf Desselbrunner, list Vragoljan","PeriodicalId":425601,"journal":{"name":"Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti","volume":"11 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122046362","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Hrvatska čitateljska društva središnje Istre na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće","authors":"Tina Horvat, Ivana Hebrang Grgić","doi":"10.15291/libellarium.3449","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/libellarium.3449","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati povijesni razvoj čitaoničkog pokreta u Istri na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće s naglaskom na čitateljska društva središnje Istre na primjeru Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi.\u0000Pristup/metodologija. Istraživanje čitaoničkog pokreta provedeno je na temelju analize sadržaja arhivskog gradiva i publikacija. Korišteni su izvorni zapisnici i drugi dokumenti Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi, koji se nalaze u Župnome uredu, gradivo Državnog arhiva u Pazinu i tekstovi objavljeni u novinama Naša sloga i Pučki prijatelj.\u0000Rezultati. Prvi dio rada daje pregled povijesti čitaoničkog pokreta u Istri u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Drugi se dio rada odnosi na osnivanje čitateljskih društava središnje Istre, s posebnim osvrtom na Hrvatsku čitaonicu u Sv. Petru u Šumi. Iako za većinu čitaonica preporodnoga razdoblja ne postoji sačuvana izvorna primarna građa, djelovanje Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi moguće je rekonstruirati na temelju sačuvanih izvora. Ovaj rad donosi prikaz osnivanja Čitaonice, opisuje uvjete i vrste članstva te donosi popise nabavljenih publikacija. Daje se povijesni i politički kontekst djelovanja Čitaonice.\u0000Originalnost/vrijednost. Radom se doprinosi utvrđivanju temeljnih obilježja razvoja čitaoničkog pokreta središnje Istre u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Donose se nove spoznaje o radu Hrvatske čitaonice u Sv. Petru u Šumi te ispravljaju neke činjenične pogreške koje su se ponavljale u sekundarnim izvorima.\u0000Ključne riječi: čitaonica, čitaonički pokret, čitateljska društva, središnja Istra, Sv. Petar u Šumi","PeriodicalId":425601,"journal":{"name":"Libellarium: časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129712306","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}