K. Franin, Božena Bušljeta, Š. Marcelić, Branka Maričić, Zoran Šikić
{"title":"Tradicionalna poljoprivreda u Nacionalnom parku Paklenica","authors":"K. Franin, Božena Bušljeta, Š. Marcelić, Branka Maričić, Zoran Šikić","doi":"10.33128/ag.80.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.80.1.4","url":null,"abstract":"Na području Nacionalnog parka Paklenica kao i na velikom broju ostalih zaštićenih područja ljudska aktivnost u obliku poljoprivredne proizvodnje je ograničena i mora se odvijati sukladno uvjetima zaštite prirode. Budući da je upravo poljoprivreda jedna od osnovnih djelatnosti vezanih za opstanak stanovništva na takvim je područjima trebalo pronaći model između proizvodnje i očuvanja prirode i okoliša. Tradicionalna, ekološki prihvatljiva poljoprivreda omogućuje proizvodnju namirnica po ekološkim načelima, pridonosi očuvanju biološke raznolikosti, te očuvanju autohtonih kultura i pasmina. U radu su opisane osnovne značajke NP Paklenica (smještaj, geografski položaj, te geološke klimatske i hidrološke značajke). Tijekom ovog istraživanja zabilježen je sveukupno 41 vrt koji se nekada koristio ili se još uvijek koristi za proizvodnju osnovnih poljoprivrednih kultura. Prikazani su najznačajnije biljne i životinjske vrste, te tradicionalan načini proizvodnje. Prikazana je organizacija plodoreda, agrotehnika (obrada, gnojidba i navodnjavanje), te metode njege biljaka. Ovakav način proizvodnje temelji se na ekološki prihvatljivim mjerama čija je svrha smanjiti onečišćenje okoliša i očuvati biološku raznolikost. Premda okarakterizirano kao tradicionalni, neki od navedenih načina proizvodnje predstavljaju okosnicu suvremene ekološke poljoprivrede. Osim toga takva proizvodnja ima izuzetnu vrijednost u etnološkom smislu ali i u obogaćivanju turističke ponude podvelebitskog dijela Zadarske županije.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"65 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-09-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128265709","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Mladen Jurišić, Blaž Jurišić, Ivan Plaščak, Željko Barač
{"title":"Programiranje i primjena inovatinog ekspernog susatava ekološkog uzgoja bilja za potrebe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske","authors":"Mladen Jurišić, Blaž Jurišić, Ivan Plaščak, Željko Barač","doi":"10.33128/AG.79.5-6.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.79.5-6.4","url":null,"abstract":"Inovativni ekspertni sustav – računalna aplikacija “AgBase – Priručnik za ekološki uzgoj bilja – opća načela i agrotehnika (tehnologija) ekološkog uzgoja bilja” sadrži cjelovitu i sažetu tehnologiju (agrotehniku) povrćarskih i ratarskih kultura na ekološki način te opća načela proizvodnje bilja, temeljna načela biodinamičke poljoprivrede (BD) i opća načela uzgoja bilja. Ova računalna aplikacija je izrađena kreirana u CSS-u po standardu CSS3, te Javascript tehnologiji i u sustavu prikladnom za WEB sučelje. U svijetu je sličan način prikazivanja vrlo zastupljen, jer je riječ o ekspertnim sustavima u ekološkom načinu uzgoja bilja (poljoprivredi), pogodnim za postavljanje na internetska sučelja. Na taj se jednostavan za uporabu i inovativan način omogućuje potencijalnim korisnicima brz pristup saznanjima o novim\u0000sortama, agrotehničkim zahvatima te nizu drugih korisnih informacija o profitabilnom uzgoju bilja. Izrađena je digitalna baza ekološkog načina uzgoja i temeljnih načela ekološke proizvodnje bilja, iz kojih su realizirani digitalni priručnici za potrebe obiteljskog gospodarstva. Otvaranjem aplikacija pojavi se grafičko sučelje (frame) s nizom izbornika vezanih za pojedine teme i padajuće menije. U svega nekoliko sekundi moguć je pristup svim temama od interesa za korisnike. Cilj kreiranja ovakvog ekspertnog sustava bio je omogućiti velikom broju poljoprivrednih proizvođača korištenje znanja koje inače posjeduje jedna\u0000osoba – stručnjak/znanstvenik. Ekspertni sustavi značajni su zbog sadržaja i ažuriranja značajne količine informacija. Ujedno ovakvi sustavi u praksi značajno smanjuju i troškove obuke zaposlenika. Iz navedenog su realizirana tri digitalna priručnika za potrebe obiteljskih\u0000gospodarstava (AgBase I. – Digitalni priručnik za ekološki uzgoj bilja –\u0000Opća načela ekološkog uzgoja bilja - ratarske kulture, AgBase II. – Digitalni priručnik za ekološki uzgoj bilja – Opća načela ekološkog uzgoja bilja - povrćarske kulture, te AgBase III. – Digitalni priručnik za ekološki uzgoj bilja – Tehnologija (agrotehnika) ekološkog uzgoja).","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"166 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-06-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132788311","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ana Matković, Željko Jukić, Snježana Kereša, Klaudija Carović Stanko
{"title":"Utjecaj topline i mehaničke skarifikacije na skraćivanje dormantnosti odabrnih sorata ječma","authors":"Ana Matković, Željko Jukić, Snježana Kereša, Klaudija Carović Stanko","doi":"10.33128/AG.79.5-6.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.79.5-6.1","url":null,"abstract":"Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj tretmana zagrijanim zrakom i mehaničke skarifikacije na dormantnost sjemena odabranih dormantnih sorata ječma (Bc Vedran i Favorit) proizvedenog u dvije vegetacijske sezone (2015. i 2016. godina). U prvom pokusu sjeme dormantnih sorata tretirano je zagrijanim zrakom temperature 45°C tijekom 15 minuta i 30 minuta. Prvo utvrđivanje klijavosti u navedenim tretmanima započelo je 2. tjedna nakon žetve te se kasnije provodilo svakih 7 dana narednih 9 tjedana. U drugom pokusu sjeme dormantnih sorata ječma je tretirano mehaničkom skarifikacijom (ukolonjene su pljevice) te je utvrđivana klijavost u 2. tjednu nakon žetve. Rezultati istraživanja pokazuju kako su obje sorte bile dormantne 9 tjedana u prvoj godini istraživanja (2015.), i 8 tjedana u drugoj godini istraživanja (2016.). Tretman dormantnog sjemena ječma (Bc Vedran i Favorit) zagrijanim zrakom nije utjecao na skraćivanje dormantnosti. Prekidanje dormantnosti postignuto je mehaničkom skarifikacijom u obje godine i kod obje sorte (2015. i 2016.; Bc Vedran 100%, te 2015. i 2016.; Favorit 99%). Energija klijanja\u0000mehanički skarificiranog sjemena bila je veća nego energija klijanja kontrolnog sjemena u obje godine i kod obje sorte.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"72 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-06-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131215880","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}