Suvremena Psihologija最新文献

{"title":"Školsko postignuće i zadovoljstvo školom s obzirom na osobne značajke, strategije učenja i korištenje digitalnih medija u učenju","authors":"Anela Nikčević-Milković","doi":"10.21465/2019-sp-221-01","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2019-sp-221-01","url":null,"abstract":"Cilj ovog istraživanja bio je ispitati objektivan i subjektivan školski uspjeh učenika s obzirom na neke sociodemografske varijable učenika (dob, obrazovna razina, rod), crte ličnosti, strategije učenja te korištenje digitalnih medija (DM) u učenju i nastavi. Rezultati pokazuju da učenici 6. i 8. razreda osnovne škole imaju viši objektivan školski uspjeh u odnosu na učenike 2. razreda srednje škole te da učenici 6. razreda OŠ više koriste adaptivne strategije dubokog kognitivnog procesiranja informacija (DKP) i maladaptivne strategije površinskog kognitivnog procesiranja informacija (PKP). Učenici 6. i 8. razreda OŠ viši su na osobini Ugodnosti, a veća ugodnost znači i veće zadovoljstvo školom. Ekstravertiraniji su učenici 6. razreda OŠ i 2. razreda SŠ u odnosu na učenike 8. razreda OŠ. Učenice te učenici s višim objektivnim i subjektivnim školskim uspjehom otvoreniji su, ali su ovi potonji i neurotičniji. Učenice, učenici 6. razreda OŠ te učenici s višim objektivnim školskim uspjehom savjesniji su te više koriste adaptivne strategije (meta)kognitivne kontrole učenja (MKK) i DKP. Muški rod učenika, oni s nižim školskim uspjehom te oni koji više koriste strategije DKP i PKP lakše uče uz pomoć DM. Učenici s višim školskim uspjehom i oni većeg zadovoljstva školom, viši na dimenziji Ugodnosti te oni koji više koriste strategije MKK i DKP više koriste DM u nastavi. Stariji učenici te oni koji više koriste strategije DKP i PKP više koriste DM za učenje kod kuće. Za objektivan školski uspjeh kao prvi kriterij sve varijable, osim korištenja DM, pokazale su određeni doprinos te su uspješno objasnile 34% varijance ovog kriterija. Bolji objektivan školski uspjeh pokazuju mlađi i savjesniji učenici, učenice te oni koji više koriste adaptivne strategije MKK, a manje maladaptivne strategije PKP. Veće zadovoljstvo školom kao drugi kriterij pokazuju mlađi učenici, ugodniji i neurotičniji te oni koji više koriste adaptivne strategije MKK. Korištenje DM nije doprinijelo ni objašnjenju ovog kriterija. Postotak objašnjene varijance ovog kriterija je očekivano manji i iznosi 7%. Ključne riječi: objektivan i subjektivan školski uspjeh, sociodemografske osobine učenika, crte ličnosti, strategije učenja, korištenje digitalnih medija u učenju i nastavi","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-06-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46506566","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Doprinos moralnih temelja, religioznosti i društvene ideologije u objašnjenju orijentacija prema sreći","authors":"Nikola Erceg, Andreja Bubić","doi":"10.21465/2019-sp-221-05","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2019-sp-221-05","url":null,"abstract":"Istraživanje načina na koji pojedinci konceptualiziraju sreću, odnosno njihovih uvjerenja o tome što čini sretan život predstavlja važan element razumijevanja subjektivne dobrobiti jer ova uvjerenja ne reflektiraju samo njihova razmišljanja već i utječu na subjektivni osjećaj sreće. Istraživanja takvih uvjerenja pokazala su da postoje tri temeljne orijentacije koje naglašavaju mogućnost dostizanja sreće putem ugodnog, smislenog ili angažiranog života. S obzirom na to da nije dovoljno poznato koji činitelji doprinose razvoju spomenutih orijentacija, na uzorku od 415 sudionika provedeno je istraživanje čiji je cilj bio odrediti ulogu religioznosti, društvene ideologije i pet moralnih temelja koji uključuju brižnost, pravednost, lojalnost prema vlastitoj skupini, poštovanje autoriteta te tjelesnu i duhovnu čistoću u objašnjenju orijentacija prema sreći. Dobiveni rezultati izdvojili su moralne temelje lojalnosti i podložnosti autoritetu te liberalniju društvenu ideologiju i mlađu životnu dob kao statistički značajne prediktore orijentacije prema ugodnom životu. Uz to, moralni temelji brižnosti, lojalnosti i čistoće, kao i liberalnija društvena orijentacija, predviđali su izraženiju orijentiranost prema angažiranom životu, pri čemu se brižnost, zajedno s religioznošću, pokazala i kao značajan prediktor orijentacije prema smislenom životu. Dobiveni rezultati pokazuju da orijentacijama prema sreći, odnosno uvjerenjima pojedinaca o tome što predstavlja najbolji put prema sreći, doprinose njihova temeljna moralna, vjerska i društvena uvjerenja te upućuju na potrebu daljnjih istraživanja međuodnosa vrijednosnih orijentacija, zadovoljstva životom i orijentacija prema sreći. Ključne riječi: društvena ideologija, moralni temelji, orijentacije prema sreći, religioznost, subjektivna dobrobit","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-06-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45805611","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Povezanost akademske prokrastinacije, akademskog lokusa kontrole i osobina ličnosti s akademskim uspjehom","authors":"Gabriela Galic, Hrvatsko katoličko sveučilište Zagreb Odjel za psihologiju, ml. Matešić Krunoslav","doi":"10.21465/2019-SP-221-03","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2019-SP-221-03","url":null,"abstract":"Cilj istraživanja bio je ispitati odnos akademske prokrastinacije, akademskog lokusa kontrole, osobina ličnosti te akademskog uspjeha kod studenata. Također se ispitivala povezanost akademske prokrastinacije i osobina ličnosti. Varijable korištene u istraživanju objasnile su 20,1% ukupne varijance akademskog uspjeha. Akademska prokrastinacija nije ostvarila značajnu prediktorsku ulogu u objašnjavanju akademskog uspjeha. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da je veći stupanj odgađanja akademskih obveza povezan s lošijim akademskim uspjehom, ali vrijedi i suprotno, što znači da studenti koji manje odgađaju akademske obveze postižu bolji uspjeh. Osim toga, prema rezultatima značajni prediktori akademskog uspjeha su savjesnost i neuroticizam. Pokazalo se da je akademska prokrastinacija povezana s visokim rezultatima na neuroticizmu, a niskim rezultatima na savjesnosti. Internalni lokus kontrole pokazao se kao značajan prediktor akademskog uspjeha, što bi trebalo značiti da studenti s internalnim lokusom kontrole postižu bolji akademski uspjeh od studenata s eksternalnim lokusom kontrole. Ključne riječi: akademska prokrastinacija, akademski uspjeh, osobine ličnosti, lokus kontrole","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-06-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43826030","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Utjecaj perspektive i rejtinga igrača na fleksibilno mišljenje u šahu","authors":"Marko Antolčić, Pavle Valerjev","doi":"10.21465/2019-sp-221-04","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2019-sp-221-04","url":null,"abstract":"Einstellung efekt (E-efekt) se u psihologiji šaha opisuje kao mentalni set koji šahiste čini nefleksibilnima da optimalno riješe problemsku poziciju, kad je u poziciji prisutno drugo poznato rješenje. Percepcija iskusnih šahista funkcionira tako da im omogućuje brzo uočavanje odnosa među figurama grupirajući ih u konfiguracije, što rezultira brzim pronalaskom poznatog rješenja. Pri tome glavnu ulogu ima tzv. brzi mehanizam poput prepoznavanja, dok bi za pronalazak optimalnog rješenja u istoj situaciji bio potreban izraženiji spori mehanizam, kao što je pretraživanje polja za mogućim potezima. Tehnika koja potiče aktivaciju sporog mehanizma mogla bi biti obrnuta perspektiva opažanja šahovske pozicije. U situaciji kad brzi mehanizam nije efikasan, ako se pozicija učini perceptivno nejasnijom, možda se potakne drugačiji pristup uspostavljanja odnosa među figurama. Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj obrnute perspektive na smanjenje E-efekta, te utvrditi utjecaj rejtinga na nastanak E-efekta. U eksperimentu su sudjelovali klupski igrači (N = 26) s nacionalnim šahovskim rejtingom kojima se zadavao niz šahovskih problema u kojima se manipuliralo perspektivom. Ispitan je utjecaj perspektive i rejtinga na učestalost optimalnog rješenja, vrijeme odlučivanja, vremena i broja fiksacija na poljima relevantnim za Einstellung rješenje te razine sigurnosti u rješenje. Rezultati upućuju na to da obrnuta perspektiva nije imala efekt na niz zavisnih varijabli, dok se pokazalo da je redoslijed zadavanja problema utjecao na vrijeme odlučivanja. Također, utvrđeno je da su šahisti višeg rejtinga imali češće optimalno rješenje i veću razinu sigurnosti. Rejting igrača pokazuje najjači efekt na fleksibilno mišljenje u šahu. Ključne riječi: šah, obrnuta perspektiva, Einstellung efekt, fleksibilnost mišljenja","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-06-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46724840","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Odrednice primjene strategija za promjenu tjelesnog izgleda u adolescenciji","authors":"Inja Erceg, Gordana Kuterovac Jagodić","doi":"10.21465/2019-sp-221-07","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2019-sp-221-07","url":null,"abstract":"Strategije za promjenu tjelesnog izgleda uključuju različite načine mijenjanja i utjecanja na oblik, veličinu i/ili težinu tijela, kao i na njegovu mišićavost. Jedan od čimbenika primjene ovih strategija je nezadovoljstvo tijelom kao subjektivna negativna procjena vlastitog tjelesnog izgleda. Međutim, uloga važnosti slike tijela u njihovoj primjeni je do sada još uvijek manje istražena. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati doprinos roda, indeksa tjelesne mase, nezadovoljstva tijelom i važnosti slike tijela u objašnjavanju čestine primjene strategija za promjenu tjelesnog izgleda (strategija mršavljenja, dobivanja na tjelesnoj težini, učvršćivanja mišića i povećanja mišića) te moderatorski utjecaj važnosti slike tijela na odnos između nezadovoljstva tijelom i čestine primjene navedenih strategija za promjenu tjelesnog izgleda. 1056 učenika i učenica osnovnih i srednjih škola prosječne dobi 15-14 godina ispunilo je prevedenu i prilagođenu verziju Inventara slike tijela i promjene tjelesnog izgleda. Rezultati istraživanja pokazuju kako ženski rod, viši indeks tjelesne mase, više nezadovoljstvo tijelom i veća važnost slike tijela doprinose objašnjavanju čestine primjene strategija mršavljenja, dok muški rod, niži indeks tjelesne mase i veća važnost slike tijela doprinose objašnjavanju čestine primjene strategija dobivanja na tjelesnoj težini. Kao značajni prediktori čestine primjene strategija učvršćivanja i povećanja mišića pokazali su se muški rod i veća važnost slike tijela. Nalaz kako je važnost slike tijela prediktor svih ispitanih strategija za promjenu tjelesnog izgleda upućuje na njenu bitnu ulogu u njihovoj primjeni, zbog čega bi na nju bilo potrebno usmjeriti više pažnje u istraživanjima iz ovog područja. Ključne riječi: nezadovoljstvo tijelom, važnost slike tijela, strategije za promjenu tjelesnog izgleda, indeks tjelesne mase, adolescencija","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-06-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47715844","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Samoregulacija i pisano izražavanje","authors":"Anela Nikčević-Milković","doi":"10.21465/2018-SP-212-03","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2018-SP-212-03","url":null,"abstract":"U radu je obrazložena uloga samoregulacijskih procesa pisanoga izražavanja kao vrlo zahtjevne, složene i temeljne (meta)kognitivne vještine te sposobnosti kako u učenju jezika, tako i u cjeloživotnome učenju. Obrazovna i društvena važnost pisanoga izražavanja očituje se u činjenici da je provjera i vrednovanje učeničkoga pisanja sastavni dio svih vanjskih nacionalnih ispita. Glavna svrha ovoga članka je u analitičko-sintetičkom i kritičkom sagledavanju recentnijih spoznaja iz područja pisanoga izražavanja i to njegovih kognitivnih i metakognitivnih odrednica, s naglaskom na ulogu samoregulacijskih procesa. U prvome poglavlju pisano izražavanje objašnjeno je sa psihološkoga (kognitivnoga, metakognitivnoga i motivacijskoga) te fiziološkoga aspekta. Potom je u središnjem poglavlju objašnjena uloga samoregulacije u području pisanja i strategija kojima se ona ostvaruje. S obzirom na to da postoje velike rodne razlike u vještini i procesima pisanoga izražavanja u korist ženskoga roda, one se objašnjavaju i potkrepljuju nizom istraživanja u narednome poglavlju. Na kraju se navode instrukcijski pristupi i treninzi poučavanja pisanoga izražavanja u skladu sa socijalno-konstruktivističkim pristupom učenju koji učenicima i studentima, po uzoru na anglosaksonsku obrazovnu praksu, mogu pomoći u postizanju sve većih kompetencija pisanoga izražavanja. Ovo je vrlo važno jer je pisano izražavanje jedno od najtežih generativnih ljudskih vještina i sposobnosti koje treba naučiti. Ključne riječi: pisano izražavanje, kognitivne i metakognitivne odrednice, samoregulacijski procesi, strategije i tehnike pisanja, rodne razlike u motivaciji i postignućima pisanja, instrukcijski pristupi i treninzi poučavanja pisanoga izražavanja","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42079458","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Elza Kučera – prva hrvatska eksperimentalna psihologinja","authors":"Ivana Skuhala Karasman","doi":"10.21465/2018-sp-212-04","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2018-sp-212-04","url":null,"abstract":"Elza Kučera (1883-1972) značajna je kao jedna od prvih eksperimentalnih psihologinja nedugo nakon što je Wilhelm Wundt započeo razvijati tu novu disciplinu. Eksperimente je provodila u laboratoriju u Bonnu te u vlastitom laboratoriju u Zagrebu i Psihologijskom laboratoriju Fiziologijskoga instituta Sveučilišta u Zagrebu. Zajedno s dvije kolegice iz Poljske sastavila je testove za ispitivanje osobina pojedinih naroda koji su se koristili u Poljskoj i kod nas. Po uzoru na Wundta povezivala je psihologiju i filozofiju. U njezinim je tekstovima vidljiva namjera da probleme koji svoje korijene imaju u filozofiji, primjerice problem slobode volje, rješava eksperimentalnom psihologijom. Bila je članica uredništva časopisa Revija za filozofiju i psihologiju, koji je objavljivao radove iz filozofije i psihologije. U ovo radu bavim se psihologijskim djelovanjem Elze Kučere i pokazujem kako je bila pod jakim utjecajem Wilhelma Wundta te kako se u njezinim objavljenim djelima iz psihologije vidi povezivanje psihologije s filozofijom. Ključne riječi: Elza Kučera, Wilhelm Wundt, eksperimentalna psihologinja, filozofija","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47777631","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Podrijetlo vodstva: Evolucijski pogled na odnos vođa i njihovih sljedbenika","authors":"Benjamin Banai, Zvjezdan Penezić","doi":"10.21465/2018-sp-212-02","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2018-sp-212-02","url":null,"abstract":"Vodstvo je sveprisutno u organizaciji života ljudskih grupa. Istraživanje vođa i vodstva bilo je u središtu interesa raznih društvenih znanosti poput psihologije, ekonomije ili politologije. Dosadašnja literatura iz spomenutih područja uglavnom se bavi opisivanjem kako vodstvo funkcionira i primarno je usmjerena na vođe. U novije vrijeme, pojavljuje se interes za primjenu principa evolucijske psihologije u ovom području te se neki istraživači usmjeravaju na pitanje kako je vodstvo nastalo. Pri tome, važan naglasak se stavlja na adaptivnu vrijednost vodstva od kojega korist imaju svi članovi grupe te u samim teorijskim postavkama bitnu ulogu zauzimaju i sljedbenici vođa, koji u društvu čine većinu. Smatra se da je uspostavljanje odnosa vođa-sljedbenik adaptacija nastala tijekom evolucijske prošlosti koja je bila usmjerena na rješavanje problema koordinacije grupnih zadataka. U ovom preglednom članku prikazat će se tri skupine istraživanja koja idu u prilog navedenim pretpostavkama. Prvo, prikazat će se različiti oblici vodstva i organizacije životinjskih grupa, od insekata do primata. Drugo, opisat će se antropološka istraživanja na plemenima lovaca-sakupljača, čiji je životni stil najsličniji onomu koji su vodili ljudski preci tijekom evolucijske prošlosti. Zatim, prikazat će se niz istraživanja na modernim ljudima, a koja pokazuju da u ljudskim grupama postoji pristranost prema osobinama vođa koje su vjerojatno našim precima signalizirale dobro vodstvo, a koje nisu u skladu s modernim uvjetima života. Ključne riječi: Evolucijska psihologija, evolucijska teorija vodstva, lovci-sakupljači, životinje, evolucijski nesklad, sljedbeništvo","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":"13 14","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41313355","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Efekti dobi na međusobni odnos verbalnih i neverbalnih sposobnosti te emocionalne inteligencije","authors":"Dario Vučenović, Ljerka Hajncl","doi":"10.21465/2018-sp-212-01","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2018-sp-212-01","url":null,"abstract":"Provedenim istraživanjem nastojao se utvrditi međusobni odnos rezultata mjerenja emocionalne inteligencije, njihove relacije s mjerom verbalnih i neverbalnih sposobnosti te dobi i spola sudionika. Ispitivanje je provedeno na uzroku od 500 sudionika, širokog raspona kronološke dobi (od 15 do 65 godina; prosjek 36,9 godina) te oba spola (M = 257; Ž = 243). Dobivena je značajna povezanost varijabli emocionalne inteligencije te spola i dobi sudionika. Drugim riječima, žene i stariji sudionici imaju više razine emocionalne inteligencije. Dob je povezana s višim rezultatima emocionalne inteligencije, a negativna je povezanost utvrđena između neverbalne inteligencije i dobi, odnosno u starijim dobnim skupinama uočene su značajno niže razine neverbalnih sposobnosti. Ključni nalaz odnosi se na činjenicu kako s dobi i iskustvom dolazi do poboljšanja rezultata na mjeri emocionalne inteligencije, posebno na složenijim granama kao što su razumijevanje i analiza emocija te refleksivnost i regulacija emocija. Navedeni rezultati te dobivene korelacije s verbalnim faktorom inteligencije, doprinose potvrdi tumačenja emocionalne inteligencije kao sposobnosti nasuprot stajalištu kako se radi o osobini ličnosti koja bi se trebala mjeriti skalama samoprocjene. Ključne riječi: verbalne i neverbalne sposobnosti, emocionalna inteligencija","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45495805","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}

{"title":"Subjektivna dobrobit: uloga emocionalne kompetentnosti i dimenzija privrženosti","authors":"Tatjana Komšo, Irena Burić, Marina Vidaković","doi":"10.21465/2018-sp-211-04","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2018-sp-211-04","url":null,"abstract":"Istraživanja u području pozitivne psihologije nastoje odgovoriti na pitanja koji su to osobni i okolinski čimbenici koji doprinose sreći i zadovoljstvu u životu pojedinca. U okviru ovog istraživanja cilj je bio ispitati doprinose zasebnih dimenzija emocionalne kompetentnosti (sposobnost uočavanja i razumijevanja emocija, sposobnost izražavanja i imenovanja emocija, sposobnost reguliranja i upravljanja emocijama) i dimenzija privrženosti u različitim bliskim odnosima (partnerski, obiteljski, prijateljski) u objašnjenju subjektivne dobrobiti pojedinca. U istraživanju je sudjelovalo 245 ispitanika u dobi od 18 do 30 godina. Ispitivanje je provedeno putem online upitnika, koji su se temeljili na samoprocjeni ispitanika. Rezultati provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza, između ostalog, pokazuju, da emocionalno kompetentniji pojedinci te pojedinci koji su manje skloni izbjegavanju u odnosu s obitelji pokazuju veće zadovoljstvo životom, veći osjećaj prosperiteta te učestaliji doživljaj pozitivnih, a rjeđi doživljaj negativnih iskustava. Uz to, ako je osoba bila muškog spola, mlađa osoba i osoba uspješnija u uočavanju i razumijevanju emocija bez obzira na spol, to je bio manji doživljaj negativnih iskustava. Ključne riječi: subjektivna dobrobit, emocionalna kompetentnost, privrženost","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-06-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44723486","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}