{"title":"Gender Discrimination in Education","authors":"I. Jugović, Branislava Baranović","doi":"10.1017/9781108226981.008","DOIUrl":"https://doi.org/10.1017/9781108226981.008","url":null,"abstract":"Cilj ovog istraživanja bio je ispitati koje oblike rodne diskriminacije su sudionici/e doživjeli tijekom obrazovanja, kako percipiraju rodnu ravnopravnost u obrazovanju te kakvi su im stavovi o jednakosti rodnih uloga u podrucju obrazovanja. Također smo željele provjeriti koliko je iskustvo rodne diskriminacije doživljeno tijekom obrazovanja važno u oblikovanju uvjerenja o rodnoj neravnopravnosti. Prema teorijama socijalnog ucenja osobe koje su doživjele rodnu diskriminaciju internaliziraju uvjerenja koja podržavaju rodnu neravnopravnost, dok prema kognitivistickim teorijama takve osobe, upravo zbog snažnog negativnog iskustva nepravde, postaju osjetljivije na pitanja rodne neravnopravnosti. Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od ukupno 1363 sudionika/ca starijih od 15 godina. Ispitano je iskustvo rodne diskriminacije u obrazovanju, percepcija rodne neravnopravnosti, stavovi prema rodnim ulogama, sklonost rodnoj diskriminaciji i spremnost na angažman usmjeren suzbijanju rodne diskriminacije. Sudionici/e istraživanja su rodnu diskriminaciju u obrazovanju najcesce doživjeli u vidu uvredljivih komentara u skoli te prilikom ocjenjivanja i kažnjavanja te smatraju da je spol jos uvijek važan kriterij usmjeravanja ucenika/ca prema razlicitim obrazovnim putovima i zanimanjima. Unatoc iskazivanju umjereno egalitarnih stavova o jednakosti rodnih uloga u obrazovanju, gotovo polovina sudionika/ca bila bi spremna diskriminirati djevojke pri upisu u srednju skolu. Rezultati su pokazali da su žene i muskarci koji su doživjeli rodnu diskriminaciju tijekom skolovanja svjesniji rodne neravnopravnosti u obrazovanju i spremniji ukljuciti se u akcije usmjerene na smanjivanje rodne diskriminacije od osoba koje nisu doživjele rodnu diskriminaciju. No također se pokazalo da se žene i muskarci koji su doživjeli rodnu diskriminaciju ne razlikuju od onih koji je nisu doživjeli u stavovima o rodnoj jednakosti te u sklonosti rodnoj diskriminaciji u podrucju obrazovanja. Rezultati impliciraju da iskustvo rodne diskriminacije može pojedince/ke uciniti osjetljivijima na pitanja rodne neravnopravnosti. Zakljucno je važno reci da na svim analiziranim dimenzijama rodne nejednakosti - na razini stava o rodnim ulogama, spremnosti na diskriminiranje i percepcije rodne ravnopravnosti - postoje indikatori tradicionalne svijesti ili odnosa prema rodnoj nejednakosti u obrazovanju u Hrvatskoj.","PeriodicalId":288399,"journal":{"name":"Badges and Incidents","volume":"147 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132094081","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}