{"title":"Sjećanja na profesora Dragu Roksandića: od omladine do mirovine","authors":"Šime Pilić","doi":"10.17234/9789531759021.04","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/9789531759021.04","url":null,"abstract":"U ovom radu iznose se sjećanja na susrete i suradnju s profesorom Dragom Roksandićem u razdoblju od 1969. do danas. Tijekom proteklih pedeset godina nas smo dvojica surađivali u omladinskoj organizaciji, a kasnije u znanstveno-istraživačkom i u publicističkom radu. Naposljetku smo nakon pola stoljeća suradnje i prijateljstva napisali i jedan zajednički (izvorni znanstveni) rad. Sjećanja se dokumentiraju navođenjem literature, kao što se i ilustriraju fotogra jama.","PeriodicalId":435608,"journal":{"name":"Zbornik Drage Roksandića","volume":"2 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114655016","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Between Nation-State and the World-System: Rudolf Bićanić on the Transition to Capitalism in Croatia","authors":"Mladen Medved","doi":"10.17234/9789531759021.68","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/9789531759021.68","url":null,"abstract":"This chapter examines Rudolf Bićanić’s interpretation of the transition to capitalism in Croatia. I argue that Bićanić’s account is problematic due to a stagist argument and stress on foreign agency in stifling Croatian development. This argumentation neglects the limitations on development imposed by social property relations. I conclude that a more satisfactory account of the transition and its aftermath could be achieved by bringing to bear world-systems analysis and uneven and combined development on the Croatian case.","PeriodicalId":435608,"journal":{"name":"Zbornik Drage Roksandića","volume":"31 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122096985","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"O materijalnoj i religioznoj angažiranosti stanovnika srednjovjekovnih istočnojadranskih urbanih sredina","authors":"Meri Kunčić","doi":"10.17234/9789531759021.38","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/9789531759021.38","url":null,"abstract":"U radu se razmatraju oporučna darivanja porečkih stanovnika u vezi s obnovom i poboljšanjem materijalnog i nancijskog stanja porečkog hospitala sv. Blaža, jedine ubožnice koja je u porečkoj komuni djelovala sredinom i u drugoj polovini 15. stoljeća. Autorica razmatra odluku komunalnog Vijeća iz 1447. godine kao početnu točku u poticanju oporučitelja glede ostavljanja oporučnih legata spomenutoj ubožnici. U radu se koriste podaci iz neobjelodanjenih oporuka i objavljenih registara porečkog bilježnika Antuna de Teodorisa te se razmatra spolna struktura, društveni položaj i podrijetlo oporučiteljâ/darivateljâ, kao i vrste legata koje je hospital dobivao kao posljedicu odluke komunalnog Vijeća iz 1447. godine. Na temelju analize nešto više od 60 isprava zaključuje se da su darivanja znatno pridonijela poboljšanju materijalnog i nancijskog stanja ove ubožnice.","PeriodicalId":435608,"journal":{"name":"Zbornik Drage Roksandića","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115595576","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Pravo umjesto sile: elita i ideje Lige naroda u međuratnoj Hrvatskoj","authors":"Stipe Matković","doi":"10.17234/9789531759021.66","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/9789531759021.66","url":null,"abstract":"Autor se u članku bavi biogra jom Želimira Mažuranića, s posebnim osvrtom na njegovu ulogu u popularizaciji Lige naroda između dvaju svjetskih ratova. Izdanak ugledne obitelji, Mažuranić je u međuraću ostvario uspješnu odvjetničku karijeru, a pripadnost društvenoj eliti potvrdio je i na političkom području kao jedan od ministara u Vladi generala Živkovića i kao predsjednik Senata Kraljevine Jugoslavije. U ovom prilogu pokazuje se da je Mažuranićev javni angažman bio vezan i uz niz drugih aktivnosti, među kojima je bila i briga za podupiranje ideje Lige naroda u hrvatskom dijelu države. Pri tome je oko sebe okupio mnogobrojna onodobna ugledna imena, povezivao se s međunarodnim stručnjacima i razvio opsežan publicistički rad, od pisanja stručnih članaka do izdavanja specijaliziranoga časopisa. Primjer Mažuranićeva djelovanja osvjetljava modus operandi dijela građanske elite i, unatoč njezinu neuspjehu izazvanomu agonijom Europe, pruža podlogu za razumijevanje niza zbivanja i ljudi 1930-ih godina.","PeriodicalId":435608,"journal":{"name":"Zbornik Drage Roksandića","volume":"46 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114687578","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Drago Roksandić i FF press: suradnja autora/urednika i nakladnika","authors":"Boris Bui","doi":"10.17234/9789531759021.07","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/9789531759021.07","url":null,"abstract":"Prof. dr. sc. Drago Roksandiæ zauzima posebno mjesto u šesnaestogodišnjoj povijesti institucionaliziranog nakladništva na Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, uobličenog u samostalnoj nakladničkoj službi, FF pressu. Kao voditelju službe, uredniku, grafičkom i tehničkom uredniku niza naslova objelodanjenih pod znakom FF pressa, jedna od najvažnijih točaka djelovanja bila je uvijek pravodobna i potpuna suradnja s autorima, urednicima i prireðivaèima rukopisa koje smo zaprimali i – razvojem Službe – počeli uvrštavati u Izdavački plan FF pressa. Profesor Roksandić je, otpočetka shvativši važnost te suradnje i uvidjevši da je i sa strane FF pressa ta namjera jednako intenzivno shvaćena i življena, uložio iznimno veliku energiju i entuzijazam kako bi u meðusobnoj suradnji stvorio reprezentativan korpus znanstvenih, struènih i struènopopularnih izdanja, odnosno pokrenuo – osim pojedinaènih izdanja – iznimno ozbiljne nizove izdanja: „Biblioteka Desnièinih susreta“, „Dijalog s povodom“ i „Colloquia“, kojima je zajednièki nazivnik Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao mjesto okupljanja meðunarodnog povjesnièarskog i kulturološkog znanstvenièkog miljea. No, vratio bih se na poèetke! Prva naša suradnja bila je istodobno ugodna i entuzijastična, ali i teška, složena jer je bila riječ o sunakladništvu i suuredništvu u kojem je nerijetko bilo teško uspostaviti punu komunikaciju sa suurednicom. Zbornik radova Zavièajna povijest u interkulturnom kontekstu (u suizdanju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za školstvo Republike Hrvatske, Društva za hrvatsku povjesnicu Rijeka, Povijesnog društva Rijeka i Povijesnog društva otoka Krka) prošao je mukotrpan put tijekom nastanka i vjerujem da nitko u potpunosti nije bio zadovoljan rezultatom. No, poèesto je tako s višestrukim sunakladništvom! Preživjevši ta iskustva, svaka daljnja suradnja s prof. Roksandićem činila se laganom, pogotovo stoga što je prepoznavanje urednièkih, autorskih i tehnièkih zahtjeva bilo sve lakše i automatiziranije – poèeli smo se razumijevati bez imalo teškoæa i knjige su nastajale naizgled zavidno jednostavno i brzo. Kada radite na znanstvenom ili struènom rukopisu, naravno da su izrazi „lako“, „brzo“ ili „jednostavno“ vrlo, vrlo relativni, ali brojnost izdanja FF pressa pod urednièkim i autorskim peèatom prof. Roksandiæa i tu relativnost relativizira! Naravno, mislim da taj – inače prilično mukotrpan – rad stvarno postaje manje težak i naporan.","PeriodicalId":435608,"journal":{"name":"Zbornik Drage Roksandića","volume":"90 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128634237","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Prilog kritici intertekstualnosti kronike Historia Salonitana i kolektaneja Historia Salonitana Maior","authors":"Ivan Basić","doi":"10.17234/9789531759021.46","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/9789531759021.46","url":null,"abstract":"Potaknut istraživanjima u novijoj literaturi (M. Matijević Sokol, N. Budak), autor na primjeru sinodalnih spisa splitskih crkvenih sabora 10. stoljeća istražuje tekstualni odnos kronike Historia Salonitana autora Tome Arhiđakona (13. stoljeće) s kolektanejem Historia Salonitana Maior nepoznatog sastavljača (vjerojatno 16. stoljeće), kao i obilježja tog odnosa. Analizom sinodalnih akata u konfrontaciji s Arhiđakonovom kronikom, autor zaključuje da je splitski pisac raspolagao bogatim tekstualnim materijalom o splitskim sinodama, vjerojatno cjelokupnim skupom izvora o njima, kakav je tradiran u Historia Salonitana Maior.","PeriodicalId":435608,"journal":{"name":"Zbornik Drage Roksandića","volume":"8 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129559315","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Serbian as a Minority Language in Croatia","authors":"Virna Karlić","doi":"10.17234/9789531759021.62","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/9789531759021.62","url":null,"abstract":"This paper describes the constitutionally protected language rights of the Serbian minority in Croatia today. Further, it discusses the newly formed sociolinguistic context following the breakdown of the SFRY, as well as the status and use of the Serbian language among Serbs in Croatia. The essay spotlights the Serbian language in the Croatian school system, the features and specifics of the language the Serbs in Croatia use privately and publicly; ultimately, the author hopes to describe the complexity of defining the term the language of Serbs in Croatia.","PeriodicalId":435608,"journal":{"name":"Zbornik Drage Roksandića","volume":"11 6 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"134561003","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"O pravoslavnim trgovcima podrijetlom iz Osmanskog Carstva u Koprivnici od Požarevačkog mira do kraja 18. stoljeća","authors":"Hrvoje Petrić","doi":"10.17234/9789531759021.26","DOIUrl":"https://doi.org/10.17234/9789531759021.26","url":null,"abstract":"U radu se pokušava predstaviti kako se razvijala zajednica pravoslavnih trgovaca u Koprivnici i na koje je probleme nailazila u periodu od Požarevačkog mira 1718. pa do gradnje pravoslavne crkve 1794. godine. Koprivnički pravoslavni trgovci podrijetlom iz Osmanskog Carstva činili su važan dio zajednice pravoslavnih trgovaca u Banskoj Hrvatskoj i Varaždinskom generalatu, do 1780-ih godina možda i pojedinačno najznačajniji. Trgovačkom djelatnošću neki od koprivničkih trgovaca akumulirali su značajan kapital. Primjerice, prigodom gradnje crkve samo trojica koprivničkih trgovaca donirala su više od polovine potrebnog iznosa. Njihov se položaj počeo popravljati tek nakon Patenta o vjerskoj toleranciji 1781. godine, no trebalo je proći više od desetljeća da im se dopusti gradnja vlastite crkve.","PeriodicalId":435608,"journal":{"name":"Zbornik Drage Roksandića","volume":"235 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"117170413","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}