{"title":"Salonska muzika u ogledalu srpske štampe 19. veka: Pro et Contra","authors":"Marijana Kokanović Marković","doi":"10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.305","DOIUrl":"https://doi.org/10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.305","url":null,"abstract":"Do sredine 19. veka pojam salonska muzika prvenstveno se odnosio na bravurozne komade koje su komponovali klavirski virtuozi poput F. Liszta, S. Thalberga i F. Kalkbrennera. Međutim, u pojmovnim definicijama iz druge polovine stoleća, termin salonska muzika sve više dobija negativno značenje. U radu je kroz prizmu napisa iz domaće i inostrane štampe ukazano na napet i dinamičan odnos između konzumenata ove vrste muzike i njenih kritičara u drugoj polovini 19. veka.","PeriodicalId":404860,"journal":{"name":"Bosnian / Croatian / Serbian","volume":"66 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125885807","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Popularizacija glazbenoga obrazovanja na primjeru glazbeno-scenskoga projekta Prljavi ples","authors":"Alma Ferović-Fazlić, Sanja Nuhanović","doi":"10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.84","DOIUrl":"https://doi.org/10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.84","url":null,"abstract":"Rad se bavi promišljanjima o razlozima sve slabije zainteresiranosti učenika za formalno glazbeno obrazovanje i mogućnostima kako poboljšati i popularizirati glazbeni odgojno-obrazovni sustav. Vrijeme koje učenik provodi da bi se glazbeno odgajao i obrazovao ne smije biti teret, nego zadovoljstvo, a fleksibilnost planova i programa u glazbenim školama može im to i omogućiti. Jedan od načina obogaćivanja glazbene nastave moglo bi biti osmišljavanje i sudjelovanje u raznim projektima kojima se može ostvariti suradnja s umjetnicima izvan matične institucije, bilo amaterima ili profesionalcima, ali i povezivanje s ostalim umjetnostima ukoliko projekt to zahtijeva. Osim obrazovne komponente važno je misliti i na onu, ne manje bitnu, odgojnu kojom bi učenika potakli na promišljanje o tome kako bi, nastavi li se obrazovati, mogao i sam biti izvođač na sceni te na taj način imati priliku putovati, surađivati s drugim umjetnicima i stvarati nova prijateljstva. Kao primjer jedne uspješne suradnje na međunarodnom nivou predstavljamo glazbeno-scenski projekt Prljavi ples, koji je okupio veliki broj amaterskih i profesionalnih umjetnika i timskim radom doveo do uspješne realizacije.","PeriodicalId":404860,"journal":{"name":"Bosnian / Croatian / Serbian","volume":"52 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"117069356","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Muzika svijeta ili regionalnost? Temeljno pitanje za historiografiju muzike","authors":"H. Loos","doi":"10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.13","DOIUrl":"https://doi.org/10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.13","url":null,"abstract":"Termin muzika svijeta još je relativno nov. Počeo se koristiti krajem 20. stoljeća i označava novi muzički žanr, onaj koji povezuje europsko-američku pop muziku sa narodnim i neevropskim muzičkim kulturama. U širem kontekstu, može se smatrati pojavom postmodernizma po tome što je kao izazov za stroge zakone i granice modernizma omogućio vezu između regionalnosti i globalnog značenja. Muzika u svijetu gdje se govori njemački ranije je bila strogo podijeljena u kategorije zabavne muzike (U-Musik) i ozbiljne muzike (E-Musik), gdje je ova druga funkcionisala kao umjetnost-religija u okviru modernizma i tako poštovala njegove principe. Kad su principi modernizma postali nesigurniji, ta stroga podjela počela se rastakati. Na primjer, emisije ozbiljne muzike koje su se sastojale od klasične muzike, i koje su ranije bile neizostavni dio javnih radiostanica, postepeno su nestale kao institucija iz radioprograma. Živopisna mješavina razne diskretne popularne muzike kombinovala se sa kraćim klasičnim djelima, tako da se pojava poznata kao križanje, poznati termin u popularnoj muzici od sredine 20. stoljeća, proširila u carstvo klasične muzike. Ta situacija temeljno se razlikuje od okolnosti koje su vladale u svijesti javnosti od 19. stoljeća i tokom gotovo cijelog 20. stoljeća, i koje su zapravo i do danas uticajne među nekim dijelovima populacije. Historijsko-kritička muzikologija mora se prilagoditi tom transformiranom stanju svijesti. To omogućava razvijanje nekoliko perspektiva koje mnogo obećavaju.","PeriodicalId":404860,"journal":{"name":"Bosnian / Croatian / Serbian","volume":"132 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128510470","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Kako podijeliti baštinu kad se izumi nacija. Politička i muzička podjela Njemačke","authors":"M. Dittrich","doi":"10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.366","DOIUrl":"https://doi.org/10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.366","url":null,"abstract":"Poslije kraja starog Carstva u Napoleonovoj eri, države koje su sada Austrija i Njemačka postepeno su se podijelile. Ali zbog suparništva koje se javilo između Pruske i Austrije u decenijama prije nego što je novo Njemačko Carstvo isključilo Austriju, pojam “Njemačke” morao se ponovo definisati tako da se ona razlikuje ne samo od Francuske nego i od Austrije. Zagovaranje ideje o svojstveno “njemačkoj” kulturi bez priznavanja superiornosti praktično svih kulturnih centara a pogotovo bečke bogate kulturne i muzičke baštine zahtijevalo je ponovno iscrtavanje karte evropskog muzičkog pamćenja uz pomoć velikih djelitelja kao što su uloge religije ili roda. Nijemci su rado smatrali da su oni, kao većinom protestanti, intelektualniji, napredniji i muževniji za razliku od dekadentnih, tradicionalističkih katolika u Austriji. To “proizvođenje drugosti” Austrije utjecalo je na prihvatanje kompozitora kao što je Beethoven, koga je Pruska prisvojila kao Nijemca, ili Schuberta kao tipičnog Austrijanca. Slične razlike konstruisane su prilikom pomjeranja odnosa između Njemačke i Austrije poslije Prvog svjetskog rata i nakon nacionalsocijalizma, i kada se sama Njemačka još jednom podijelila.","PeriodicalId":404860,"journal":{"name":"Bosnian / Croatian / Serbian","volume":"37 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126956900","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Djela hrvatskih pisaca o glazbi 16. i 17. stoljeća sačuvana u poljskim knjižnicama","authors":"Stanislav Tuksar","doi":"10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.338","DOIUrl":"https://doi.org/10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.338","url":null,"abstract":"Ovo je priopćenje rezultat istraživanja koje sam u knjižnicama Republike Poljske proveo u okvirima programa razmjene između Poljske i Hrvatske akademije znanosti od 2008. do 2013. godine i tijekom rada na međunarodnom projektu HERA MusMig: “Glazbene migracije u ranom novom vijeku: susret europskog istoka, zapada i juga”, obavljenog od 2013. do 2016. godine. Ta su djela pronađena u 20 poljskih knjižnica u 11 gradova u obliku i opsegu od 24 naslova desetorice autora u više desetaka primjeraka. Ona su dio znatno šire palete svih naslova hrvatskih autora objavljenih od 16. do 18. stoljeća što ih poljske knjižnice čuvaju u gotovo 300 primjeraka. Ovdje ću ukratko prikazati autore i djela s glazbenim sadržajem, te poljske knjižne fondove u kojima se čuvaju, uz neke naznake o mogućem porijeklu i načinu nabavke nekih od tih naslova.","PeriodicalId":404860,"journal":{"name":"Bosnian / Croatian / Serbian","volume":"39 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124049886","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"\"Neprijatelj-partizanski brevijar\" - Kritičke napomene o sjećanju, muzici, i snimanju dokumentarnog filma","authors":"F. Spinetti","doi":"10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.194","DOIUrl":"https://doi.org/10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.194","url":null,"abstract":"Na sljedećim stranicama dajem uputstvo za proučavanje i kritičku diskusiju o mom dokumentarnom filmu Neprijatelj – partizanski brevijar (2015). Pri tome, moje refleksivne i interpretativne napomene odnose se na pitanja od opštijeg interesa za izučavanje muzike, sjećanja i sukoba, i za teoriju i praksu audiovizuelnih medija, naročito u etnomuzikologiji.","PeriodicalId":404860,"journal":{"name":"Bosnian / Croatian / Serbian","volume":"62 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126108264","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Multikulturalnost dečijeg folklora u Vojvodini","authors":"Nice Fracile","doi":"10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.147","DOIUrl":"https://doi.org/10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.147","url":null,"abstract":"Cilj ovog rada je da, na osnovu korišćene literature i ličnih terenskih istraživanja realizovanih poslednje tri decenije, osvetli pojavu multikulturalnosti dečijeg folklora kod\u0000pojedinih nacionalnih zajednica Vojvodine: Srba, Mađara, Slovaka i Rumuna. Značajna pažnja biće posvećena kontinuitetu/diskontinuitetu, promenama, komparativnim istraživanjima i najnovijim trendovima u dečijem folkloru ove multikulturne sredine.","PeriodicalId":404860,"journal":{"name":"Bosnian / Croatian / Serbian","volume":"6 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"117341179","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Sadašnje istraživačke metodologije za ponovno otkrivanje zaboravljenih kompozitora: Korištenje komercijalnih genealoških i novinskih baza podataka i drugih online arhiva","authors":"Nico Schüler","doi":"10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.376","DOIUrl":"https://doi.org/10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.376","url":null,"abstract":"U ovom radu opisuje se rekonstrukcija života i djela afroameričkog kompozitora Jacoba J. Sawyera i ispravka jednog biografskog aspekta afroameričkog kompozitora Edmonda Dédéa uz pomoć komercijalnih genealoških i novinskih baza podataka kao i online zbirki muzičkih partitura.","PeriodicalId":404860,"journal":{"name":"Bosnian / Croatian / Serbian","volume":"2 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129215627","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Kulturni angažman u aplikativnoj etnomuzikologiji - primjeri iz BiH - Prilog primijenjenoj znanosti","authors":"Tamara Karača Beljak, Jasmina Talam","doi":"10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.222","DOIUrl":"https://doi.org/10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.222","url":null,"abstract":"Ovaj tekst ne treba doživjeti kao promicanje novog smjera, novih ideja, nego kao vrstu iščitavanja onog što je bilo i onog što se zbiva u domeni tradicionalnog/folklornog muzičkog mišljenja u Bosni i Hercegovini. U fokusu ove prezentacije su etnomuzikolozi starije generacije koji su djelovali u vremenu od šezdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća, dok ćemo umjesto zaključka na kraju predstaviti ono što je vidljivo u polju aplikativne etnomuzikologije od devedesetih godina do danas.","PeriodicalId":404860,"journal":{"name":"Bosnian / Croatian / Serbian","volume":"18 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127649822","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Nikola Vitov Gučetić (Nicolo Vito di Gozze, 1549-1610) i uloga glazbe u renesansnome Dubrovniku","authors":"Monika Jurić Janjik","doi":"10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.281","DOIUrl":"https://doi.org/10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.281","url":null,"abstract":"Dubrovački renesansni političar i filozof Nikola Vitov Gučetić glazbenom se problematikom bavio u trima svojim djelima: Dijalog o ljepoti (1581), Upravljanje obitelji (1589) i O ustroju država (1591). Iako se radi o kraćim fragmentima posvećenima glazbenom području, moguće je uočiti tri veće tematske cjeline o kojima Gučetić detaljnije raspravlja, a to su: glazbala, glazbeno-teorijske ideje te funkcije i učinci glazbe. Na Gučetićevo promišljanje o glazbi utjecali su prvenstveno starogrčki filozofi Platon i Aristotel, stoga Gučetić ističe važnost funkcije koju glazba ispunjava u društvu, osobito u sklopu odgojnoobrazovnog sustava.","PeriodicalId":404860,"journal":{"name":"Bosnian / Croatian / Serbian","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115951571","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}