{"title":"Kasnobrončanodobni grobovi iz Domašinca, Donje Međimurje","authors":"Marijana Krmpotić, Mario Novak","doi":"10.17018/portal.2021.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.17018/portal.2021.1","url":null,"abstract":"Probnim arheološkim istraživanjima na nalazištu Gorica u Domašincu pronađeni su ravni\u0000paljevinski grobovi iz mlađe i kasne faze kasnog brončanog doba. Prema\u0000pogrebnom ritualu i pokretnim nalazima, spomenuti grobovi pokazuju sličnosti s\u0000grobljima ruške grupe sa susjednog područja slovenskog Podravja. Bioarheološka\u0000analiza pokazala je da su u navedenim grobovima pohranjeni ostaci dvije odrasle\u0000osobe i jednog djeteta. Uz to, tafonomske karakteristike spaljenih kostiju\u0000sugeriraju da su tijela pokojnika na pogrebnoj lomači izlagana temperaturama\u0000iznad 600 °C kroz dulje vremensko razdoblje te da su nakon spaljivanja sve\u0000kosti, bez obzira na veličinu i raspored u tijelu, prikupljane i položene u\u0000grob.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"37-40 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-12-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"89366995","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Prijedlozi atribucije Nikoli Ivanovu Firentincu u Korčuli","authors":"Branko Pavazza","doi":"10.17018/portal.2021.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.17018/portal.2021.2","url":null,"abstract":"U tekstu su izneseni prijedlozi za autorstvo nekoliko elemenata kamene ukrasne\u0000opreme na zdanjima u povijesnoj jezgri grada Korčule, od kojih je na prvom\u0000mjestu okvir ulaznog portala palače Gabriellis. Ovo arhitektonsko i dekorativno\u0000djelo, na istaknutoj poziciji istočnog pročelja okrenutog prema Trgu svetoga\u0000Marka, može se pripisati majstoru Nikoli Ivanovu Firentincu. Djelo je\u0000najvjerojatnije isporučeno naručitelju početkom 16. stoljeća, ali nije bila uključena ugradnja sa\u0000zahvatom povišenja portala, ni izrada vijenca iznad okvira vrata. Nadvratni je\u0000vijenac portala palače Gabriellis naknadno izveo lokalni majstor Petar\u0000Andrijić, a to bi se moglo protumačiti (predloženo je jedno od mogućih\u0000objašnjenja) prenamjenom smještaja Nikolinog kamenog okvira, tj. njegovom\u0000ugradnjom na istočno pročelje palače. Treći se prijedlog odnosi na nadvratnik\u0000ulaznog portala kuće u korčulanskoj Ulici Žitnica s obiteljskim grbom\u0000Mihetić-Dragojević (prijedlog tumačenja), koji se prema nekim klesarskim\u0000značajkama i obiteljskoj povijesti vlasnika, može povezati s Nikolom\u0000Firentincem, dok su dovratnici isklesani u nekoj od korčulanskih klesarskih\u0000radionica.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"149 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-12-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"83428359","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Stabilizacija željezno-galne tinte fitatnim postupkom","authors":"Jelena Duh","doi":"10.17018/portal.2021.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.17018/portal.2021.11","url":null,"abstract":"Nizozemski je\u0000institut za kulturnu baštinu sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća\u0000predstavio stabilizaciju željezno-galne tinte fitatnim postupkom kao\u0000konzervatorsku metoda usporavanja degradacijskih procesa na rukopisima te je od\u0000tada ona dobro istražena različitim znanstvenim metodama. Trenutno se smatra\u0000najučinkovitijom i prihvaćenom metodom zaštite rukopisa pisanih ovim tintama,\u0000ali zbog invazivnosti tretmana, često nije prvi odabir mnogih\u0000konzervatora-restauratora. U ovom su radu prikazana dosadašnja saznanja o\u0000degradacijskim procesima papirne podloge uzrokovanih željezno-galnom tintom,\u0000teorijske i praktične pretpostavke za fitatni postupak, učinkovitost\u0000metode, kao i njezini nedostaci, kritički predstavljeni na primjerima triju\u0000rukopisa čije se konzerviranje-restauriranje izvodilo na Odjelu Zaštite i\u0000pohrane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"5 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-12-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"88788788","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Zaštita podvodnih\u0000arheoloških nalazišta in situ – primjeri upotrebe zaštitnih kaveza","authors":"Sara Fabijanić, Igor Miholjek","doi":"10.17018/portal.2021.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.17018/portal.2021.12","url":null,"abstract":"Podmorje istočnog\u0000Jadrana obiluje arheološkim nalazištima i olupinama iz svih povijesnih\u0000razdoblja, počevši od prapovijesti pa do novog vijeka. Međutim, bez obzira na\u0000postojanje zakona i pravilnika koji jasno definiraju tko i pod kojim uvjetima\u0000smije pristupiti podvodnoj kulturnoj baštini, kao i na propisane prekršajne\u0000odredbe za nedozvoljene radnje, brojna su podvodna arheološka nalazišta\u0000devastirana, a s njih je ilegalno odnesen vrijedan arheološki materijal. Kako\u0000su se postojeći pravilnici pokazali nedostatnom metodom zaštite, pristupilo se\u0000fizičkoj zaštiti in situ, koja se i prema UNESCO-voj Konvenciji o\u0000zaštiti podvodne kulturne baštine ističe kao prvi izbor. Metalni se kavezi\u0000u hrvatskom podmorju u ovu svrhu primjenjuju od 1990. godine, a do danas je na\u0000ovaj način zaštićeno osam arheoloških nalazišta: Za Planiku i Saplun u\u0000arhipelagu Lastovskog otočja, Koromašno na otoku Žirju, otok Supetar ispred\u0000Cavtata, Klačine na otoku Mljetu, Vlaška Mala na otoku Pagu, Sorinj na otoku\u0000Rabu i Buje u blizini Umaga. U radu će se dati pregled spomenutih nalazišta i\u0000metoda izrade samih kaveza koje su se tijekom godina značajno unaprijedile.\u0000Naglasak će biti na definiranju prednosti i nedostataka ovog načina zaštite,\u0000imajući na umu razinu ugroženosti pojedinih nalazišta s obzirom na njihovu\u0000lokaciju, problem održavanja kaveza te njihovu primjenu u turističke i\u0000promidžbene svrhe.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"4 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-12-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"90070387","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}