{"title":"DRAGOLJUB JOVANOVIĆ – DRUŠTVENO ANGAŽOVANI INTELEKTUALAC U TEŠKIM VREMENIMA","authors":"Petar Andjelkovic, Snježana Milivojević","doi":"10.22182/spm.7732022.13","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/spm.7732022.13","url":null,"abstract":"U meandrima srpske istorije, često su se dešavali diskontinuiteti, koji su ideološki bili usmeravani, sa neshvatljivih zabluda i stranputica i koji su neretko bili tragični. U tim „vetrovima istorije”, mnogi značajni intelektualci koji su ukazivali na te zablude i moguće nedaće, trpeli su velike posledice (lične i naučne), potiskivani su iz kolektivnog sećanja, zaboravljeni a neki su proglašavani i državnim neprijateljima, kao što je to bio slučaj sa Dragoljubom Jovanovićem. Za adekvatan odgovor na izazove koje istorijsko vreme, stavlja pred narod, najodgovornija je elita svakog naroda, čiji je zadatak-poziv da zna i da vidi najbolje. Drugačije rečeno, jedan narod spreman je za izazove vremena u onoj meri u kojoj je spremna njegova elita, pa je stoga neophodno traganje za odgovorom na pitanje šta je mera pravog društvenog angažovanja intelektulaca. Kada je pronađemo, onda imamo obrazac, lik koji treba slediti. Da li Dragoljub Jovanović može biti mera pravog društveno angažovanog intelektualca? Ovaj ogled nastoji da dâ odgovor na to pitanje.","PeriodicalId":34288,"journal":{"name":"Srpska Politicka Misao","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68278429","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"POSTOJI LI RAST DESNOG POPULIZMA U EVROPI?","authors":"Dušan Dostanić","doi":"10.22182/spm.7732022.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/spm.7732022.11","url":null,"abstract":"Tokom poslednjih godina učestalo se govori o rastu desnog populizma u Evropi. Pri tome najčešće nije reč o vrednosno neutralnoj izjavi, nego se taj navodni rast predstavlja kao izazov, ako ne i kao opasnost za demokratiju, pa čak i Zapad u celini. U ovom članku iznose se tri zamerke takvom široko prihvaćenom narativu. Prva zamerka odnosi se na nepreciznu definiciju populizma. Naime, u literaturi nije sasvim nejasno šta je populizam i šta bi trebalo da predstavlja. Drugi prigovor se tiče metodoloških problema merenja navodnog rasta populizma, koji jednim delom proističu iz neprecizne definicije pojma čiji rast bi trebalo meriti. Naposletku, treći prigovor se odnosi na moralno-političku opterećenost pojma populizma. U članku se zaključuje da pojam populizma, a sa njim i dominantna naracija o rastu desnog populizma u prvom redu služi kao borbeni pojam, odnosno sredstvo u konkretnoj političkoj borbi.","PeriodicalId":34288,"journal":{"name":"Srpska Politicka Misao","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47839608","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"WORLD TRENDS FROM 2022","authors":"S. Jankovic","doi":"10.22182/spm.7732022.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/spm.7732022.9","url":null,"abstract":"This paper, divided in three chapters of uneven length, analyses the world trends in near future. Forecasting major processes at the global scale is a key task of the IR discipline. Author asks the question whether current world order restructuring is causing the outbreak of the new World War. In order to answer the question, he first underlines importance of forecasting, and explains what the world war is. Author claims that approach according to which it is required to have theoretical background in order to make scientific prediction is erroneous. The closest there is to objective framework is according to the author, to employ Italian neoclassical geopolitical school. In the article, author questions international and national, societal, political and only briefly economic trends in the collective West and in the Middle East. He presents the reasons why BRICS, or the East and South are growing and leading the change in major power redistribution in the framework of the new multipolar world order.","PeriodicalId":34288,"journal":{"name":"Srpska Politicka Misao","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68278626","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"APPLICATION OF UNMANNED FLIGHTS FOR PROFESSIONAL ACTIVATION OF PEOPLE WITH DISABILITIES IN THE CONTEXT OF NATIONAL AND EUROPEAN LAW","authors":"Mateusz Gregorski","doi":"10.22182/spm.7732022.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/spm.7732022.12","url":null,"abstract":"The issue of professional activity of people with disabilities (PWD, PD, PWDs) is important from the point of view of individuals as well as of the whole society and economy. There are various, complementary to each other methods of supporting the disabled in this regard. This article presents the possibility of using unmanned flight technology for this purpose. The needs of people with disabilities were analyzed and juxtaposed with current and future technological possibilities taking into account national and European legal conditions.","PeriodicalId":34288,"journal":{"name":"Srpska Politicka Misao","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48095352","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"SKICA SRPSKOG POSTKOLONIJALNOG STANjA: SRBIN, srbin I SRBIN","authors":"D. Stojanovic","doi":"10.22182/spm.7732022.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/spm.7732022.1","url":null,"abstract":"U ovoj studiji se pokušava dekonstruisati neokolonijalni status Srbije. U radu se tvrdi da je Srbija samokolonizovana preko dva kulturalna varijeteta: preko delovanja drugosrbijanskih, vesternizovanih liberalno-demokratskih elita i preko delovanja prvosrbijanskih, tradicionalizovanih elita. Pokazano je kako i jedan i drugi diskurs favorizuju neoimperijalne imperative i agende. Dekolonizujeće rešenje se vidi u hibridizaciji kulture preko koncepata „kulture srpske dušeˮ i „super-Srbinaˮ.","PeriodicalId":34288,"journal":{"name":"Srpska Politicka Misao","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68278405","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"POLITIČKA POBEDA U RATU: ORUŽANE SNAGE I SINDROM „IZGUBLjENE POBEDEˮ","authors":"Dragan Stanar","doi":"10.22182/spm.7732022.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/spm.7732022.6","url":null,"abstract":"Autor u ovom članku istražuje značenje pojma pobeda u ratu i determiniše dva različita značenja – vojna i politička pobeda. Cilj rada je da ukaže na moguće dugotrajne praktične posledice potencijalne semantičke divergencija između ove dve vrste pobede u ratu, iako su one veoma blisko povezane. Kako je priroda rata nužno politička, jedina smislena pobeda u ratu jeste politička pobeda, tj. pobeda kojom se ostvaruje ključni politički cilj rata, a to je stvaranje boljeg, prihvatljivog i održivog mira za pobednika. U slučajevima kada se protivnik „samoˮ vojnički porazi, ali puna politička pobeda izostane, pojavljuje se fenomen „izgubljene pobedeˮ, tj. vojničke pobede koja se nikako ne može kapitalizovati u miru/primirju koje sledi i koja se po pravilu u tom periodu i „gubiˮ. Pored toga, takva „praznaˮ i pirova vojnička pobeda po pravilu generiše ogroman istorijski teret za naciju-pobednika, koji može predstavljati ozbiljan političko-kulturni balast decenijama, ako ne i vekovima. Autor zaključuje da je neophodno razvijanje svesti, kako u sferi politike tako i kod visokih vojnih oficira, o nužno političkoj prirodi i logici rata koja mora da diktira sve odluke tokom oružanog sukoba i koja uslovljava opravdanost upotrebe vojne sile u ratu.","PeriodicalId":34288,"journal":{"name":"Srpska Politicka Misao","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68278551","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"INTERRITUALNOST KAO PRAKTIČNI OKVIR MEĐURELIGIJSKOG ISKUSTVA I DIJALOGA","authors":"Milan Vukomanović","doi":"10.22182/spm.specijal32022.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/spm.specijal32022.3","url":null,"abstract":"Rituali nisu samo performativna sredstva demarkacije između verskih zajednica; oni su i prilike za uspostavljanje mostova i međureligijskih odnosa i susreta između njihovih pripadnika. Tu onda istraživač stupa i na manje poznati teren interritualnosti, odnosno društveni prostor i odnos u kojem se susreću pripadnici različitih religijskih tradicija i denominacija, uključujući i sekularno opredeljene učesnike u ritualu. Interritualnost je pojam koji je tek od nedavno ušao u upotrebu u oblasti religiologije, a posebno studija međureligijskog dijaloga. Taj koncept, međutim, tek treba da ispolji svoju eksplorativnu funkciju u oblastima kao što su mirovne studije, pedagogija, psihologija, sociologija religije, studije rituala i druge nauke i discipline. U ovom radu se on uvodi kao jedan sasvim nov, ali značajan aspekt u razmatranju vidova međureligijskih i interkonfesionalnih dijaloga na planu (van)institucionalnog susretanja religioznih pojedinaca koji praktikuju obrede s mešovitim učešćem, kao što je, na primer, hodočašće. U zaključku rada se izražava nada da bi nekakva nova, ekumenska teologija interritualnosti mogla proizići iz razgovora praktikujućih vernika i njihovih tumačenja vlastite, ali i one druge, nekada strane tradicije, s kojom se ostvaruje svojevrsna kohabitacija tokom učešća u zajedničkom ritualnom procesu.","PeriodicalId":34288,"journal":{"name":"Srpska Politicka Misao","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47586798","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"DIJALOG KAO PREKRETNICA U ODNOSIMA IZMEĐU CRKAVA I RELIGIJA","authors":"Pol Mojzes","doi":"10.22182/spm.specijal32022.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/spm.specijal32022.2","url":null,"abstract":"Generalni pregled procesa prelaza od suparništva i sukoba do tolerancije, saradnje i ekumenskog dijaloga, prvo među hrišćanskim crkvama, a zatim među svetskim religijama. Saradnja i dijalog su vidno napredovali u drugoj polovini dvadesetog veka i uzeli su svetske razmere. Zbog istorijskih sukoba na Balkanu je išlo malo teže, ali i tu je učinjen veliki napredak dok nisu izbili ratovi 1990-ih. Uključena su pravila za uspešnije vođenje međureligijskog dijaloga, koji bi trebao da postane redovan deo civilizovanog života.","PeriodicalId":34288,"journal":{"name":"Srpska Politicka Misao","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68278725","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA I EKUMENSKI POKRET, 1918-1941","authors":"Radmila Radić","doi":"10.22182/spm.specijal32022.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/spm.specijal32022.5","url":null,"abstract":"Srpska pravoslavna crkva bila je jedan od osnivača ekumenskog pokreta. Osim iskrenih pristalica ekumenskog dijaloga, u njenim redovima bilo je i kritičara, ali rezerve SPC proizašle su iz uverenja da je reč o složenom pitanju dogmatske, pravne i disciplinske prirode koja bi sve pravoslavne crkve trebale da reše. SPC je bila uključena u razne ekumenske organizacije i pokrete i imala je predstavnike u brojnim telima koja su dala značajan doprinos približavanju Crkava. Održavala je prijateljske odnose sa mnogim protestantskim konfesijama, posebno sa Anglikanskom crkvom. Tokom 1930-ih početne nade u anglikansko i pravoslavno crkveno jedinstvo s početka 1920-ih pokazale su se neostvarivim. Ovaj prilog je pokušaj da se na osnovu dosadašnjih istraživanja napravi pregled pozicije, uloge i doprinosa Srpske pravoslavne crkve ekumenskom pokretu između dva svetska rata.","PeriodicalId":34288,"journal":{"name":"Srpska Politicka Misao","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68278788","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"INTERRELIGIJSKI DIJALOG I POLITIKA: NIJE PITANjE „ŠTA“ VEĆ „KAKO“?","authors":"Marko Veković","doi":"10.22182/spm.specijal32022.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.22182/spm.specijal32022.6","url":null,"abstract":"Iako svetske religije imaju mnogo toga zajedničkog, istorija sveta prepuna je primera kako su politika i politički akteri bili veoma efikasni u instrumentalizaciji onog što ih razdvaja i deli u cilju postizanja političkih ciljeva. Neretko se dešavalo i obrnuto. To su, između ostalog, i razlozi zašto je istorija svetskih religija u stvari istorija sukoba i ratova. Interreligijski dijalog predstavlja jedan od pokušaja prevazilaženja nesuglasica između svetskih religija. U skladu sa tim, osnovna teza koju autor dokazuje u ovom radu jeste da interreligijski dijalog ima važnu (geo)političku dimenziju i funkciju. Međutim, ova dimenzija interreligijskog dijaloga dugo je bila zanemarivana. Posledično, postoji jaz u, pre svega, domaćoj literaturi u istraživanju političke dimenzije interreligijskog dijaloga. U radu koristim relevantnu polit-religiološku literaturu i na savremenim primerima dokazujemo koliko je (geo)politička dimenzija interreligijskog dijaloga važna za istraživače i kako iskoristiti interreligijski dijalog u cilju jačanja demokratskih potencijala savremenih društava.","PeriodicalId":34288,"journal":{"name":"Srpska Politicka Misao","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68278860","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}