Politička misaoPub Date : 2024-05-02DOI: 10.20901/pm.61.1.04
Marija Brajdić Vuković
{"title":"Sraz struke, politike i javnosti: pogled biomedicinske i zdravstvene struke na krizu izazvanu pandemijom bolesti COVID-19","authors":"Marija Brajdić Vuković","doi":"10.20901/pm.61.1.04","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.61.1.04","url":null,"abstract":"Ovaj rad bavi se pitanjem odnosa znanosti i politike te društvene odgovornosti znanosti tijekom društvenih kriza koje imaju posljedice za preživljavanje i dobrobit građana. Temelji se na analizi podataka devet intervjua provedenih s hrvatskim biomedicinskim stručnjacima koji su tijekom pandemije koronavirusa (2020-2022) bili na samoj fronti, bilo da su bili uključeni u donošenje pandemijskih mjera, bilo da su se bavili ublažavanjem posljedica. Rezultati pokazuju da je znanost tijekom krize imala unutarnje rasprave, no najviše u fokus dolazi kompleksan odnos politike i znanosti te znanosti i medija, a posljedično se teškoće iz tih odnosa pretaču na odnos znanosti i javnosti – građana. Rad te nalaze razmatra u kontekstu različitih argumentacija društvene odgovornosti znanosti, ali podvlači i važnost razumijevanja društveno-političkog konteksta i upravljanja politikama u stalnom razgovoru sa svim važnim sektorima društva.","PeriodicalId":234914,"journal":{"name":"Politička misao","volume":"9 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-05-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141019019","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Politička misaoPub Date : 2024-05-02DOI: 10.20901/pm.61.1.05
Marko Zečević, Marijan Paljević, Andrija Kozina
{"title":"Značaj i uloga znanosti i tehnologije u razvoju sposobnosti Oružanih snaga RH","authors":"Marko Zečević, Marijan Paljević, Andrija Kozina","doi":"10.20901/pm.61.1.05","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.61.1.05","url":null,"abstract":"Znanost u Republici Hrvatskoj nije adekvatno zastupljena u izgradnji obrambenih sposobnosti. Na državnoj razini ne postoje etablirane znanstvene institucije specijalizirane za područje obrane i sigurnosti, osim u segmentu koji obuhvaćaju društvene znanosti. Oružane snage RH u svom sastavu imaju tek inicijalne organizacijske i personalne preduvjete za sustavno uključivanje znanosti u izgradnju i modernizaciju vojnih te obrambenih sposobnosti. Takvo je stanje velikim dijelom rezultat negativnog povijesnog naslijeđa nepostojećeg ili limitiranog državnopravnog okvira koji nije bio u prilici razviti obranu i sigurnost kao državnu funkciju. Nedostatak je moguće nadoknaditi osloncem na najbolja međunarodna iskustva NATO-a i EU-a te uspostavom funkcionalnog nacionalnog modela trostruke spirale (triple helix) radi dostizanja potrebnih obrambenih sposobnosti suradnjom Vlade, akademske zajednice i industrije. U području modernizacije Oružanih snaga RH aktivnosti bi trebalo koncentrirati na objektivno predviđanje budućeg strateškog konteksta te na osiguravanje tome primjerenih borbenih sustava i opreme.","PeriodicalId":234914,"journal":{"name":"Politička misao","volume":" 14","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-05-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141130141","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Politička misaoPub Date : 2024-05-02DOI: 10.20901/pm.61.1.02
Mislav Stjepan Čagalj
{"title":"Prostorna analiza populističke radikalne desnice na parlamentarnim izborima 2020. u Hrvatskoj","authors":"Mislav Stjepan Čagalj","doi":"10.20901/pm.61.1.02","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.61.1.02","url":null,"abstract":"Posljednjih nekoliko godina svjedočimo uzletu populističke radikalne desnice kako diljem Europe tako i u Hrvatskoj. Na parlamentarnim izborima održanim 2020. populistička radikalna desnica ostvarila je najbolji rezultat u samostalnoj Hrvatskoj. Ipak, spomenuta problematika dosad je nedovoljno istražena u hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji. Cilj rada je doprinijeti razumijevanju spomenutog fenomena prostornom analizom izbornog rezultata Domovinskog pokreta, najjače stranke populističke radikalne desnice u Hrvatskoj, na parlamentarnim izborima 2020. Istraživanje se temelji na usporedbi četiri statističke metode (OLS, LISA, GWR i MGWR). Rezultati su pokazali ograničenja globalnog modela prilikom objašnjavanja uspjeha Domovinskog pokreta s jedne te prednosti korištenja geografski ponderirane regresije s druge strane. Analiza sugerira da su razina procijepljenosti cjepivom protiv bolesti COVID-19 i religijska opredijeljenost najsnažniji prediktori glasovanja za Domovinski pokret.","PeriodicalId":234914,"journal":{"name":"Politička misao","volume":"13 4","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-05-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141022160","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Politička misaoPub Date : 2024-05-02DOI: 10.20901/pm.61.1.03
Ivan Lasić
{"title":"Fetishism and Ideology in Light Of Bidet’s Meta/Structural Theory","authors":"Ivan Lasić","doi":"10.20901/pm.61.1.03","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.61.1.03","url":null,"abstract":"Fetišizam je jedan od temeljnih pojmova Marxove kritike političke ekonomije. Cilj ovoga rada jest istražiti odnos između pojma fetišizma i pojma ideologije, to jest razmotriti na koje se načine pojam fetišizma može povezati s teorijama ideologije koje su razvili sam Marx i marksistički teoretičari. Poimanje fetišizma u Marxovoj kritici političke ekonomije prikazuje se u prvom dijelu rada, dok drugi dio istražuje različite marksističke interpretacije ideologije, s naglaskom na razlikovanje između kritike ideologije i teorije ideologije. Treći se dio rada fokusira na poimanje moderne koje je razvio suvremeni marksistički teoretičar Jacques Bidet. Njegova teorija, koja se uvelike oslanja na Marxove uvide, pruža originalno rješenje problema odnosa između ideologije i fetišizma.","PeriodicalId":234914,"journal":{"name":"Politička misao","volume":"12 25","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-05-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141020024","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Politička misaoPub Date : 2024-05-02DOI: 10.20901/pm.61.1.01
Andrija Henjak, Goran Čular
{"title":"Old Cleavages and New Parties","authors":"Andrija Henjak, Goran Čular","doi":"10.20901/pm.61.1.01","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.61.1.01","url":null,"abstract":"Parlamentarni izbori 2020. godine potvrdili su dotadašnji trend pojave novih stranaka na izborima, sad uzduž cijelog političkog spektra. Koristeći anketne podatke, rad pokušava identificirati izvore izborne podrške novim strankama te utvrditi koliko se nove stranke uklapaju u tradicionalne političke rascjepe. Rad nalazi da se birači novih stranaka razlikuju od birača starih stranaka prije svega po odnosu prema načinu na koji politika funkcionira u Hrvatskoj te da dolaze iz mlađih generacija. Istovremeno, birači novih stranaka ljevice, odnosno desnice u svom su odnosu prema tradicionalnim rascjepima vrlo slični biračima starih stranaka ljevice, odnosno desnice, što ukazuje da su rascjepi temeljeni na odnosu prema povijesti, religiji i tradiciji i dalje dominantni. U drugom koraku analiza uključuje i izborne apstinente te pokazuje da su izborni apstinenti slični biračima novih stranaka u svom odnosu prema politici, ali da se od njih razlikuju po tome što su puno manje uvjereni da mogu utjecati na političke događaje.","PeriodicalId":234914,"journal":{"name":"Politička misao","volume":"22 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-05-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141022563","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Politička misaoPub Date : 2023-11-29DOI: 10.20901/pm.60.3.06
Senada Selo Šabić, Emina Bužinkić, H. Butković
{"title":"Economic security of persons with granted international protection in Croatia","authors":"Senada Selo Šabić, Emina Bužinkić, H. Butković","doi":"10.20901/pm.60.3.06","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.60.3.06","url":null,"abstract":"Ovaj članak analizira položaj osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, s posebnim osvrtom na iskustvo njihova zapošljavanja, odnosno stjecanja ekonomske sigurnosti. Ekonomska sigurnost i neovisnost pretpostavka su i temelj uspješne integracije osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u društvo. Ipak, unatoč mogućnostima predviđenima zakonskim rješenjima, rijetki slučajevi zapošljavanja i nedostatna ekonomska sigurnost osoba s međunarodnom zaštitom među ključnim su problemima u njihovoj integraciji. Ovaj članak donosi pregled relevantne literature u području zapošljavanja izbjeglica, studiju slučaja integracijskog programa jedne nevladine organizacije, preporuke koje se tiču unaprjeđenja politike zapošljavanja izbjeglica te daje doprinos raspravi o donošenju useljeničke politike s naglaskom na socio-ekonomska prava i prilike za kvalitetnu integraciju izbjeglica i migranata","PeriodicalId":234914,"journal":{"name":"Politička misao","volume":"19 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139213819","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Politička misaoPub Date : 2023-11-29DOI: 10.20901/pm.60.3.05
Đurđica Stanković, Milica Topalović
{"title":"Značaj kulture pamćenja za izgradnju kolektivnog identiteta i ontološke bezbednosti","authors":"Đurđica Stanković, Milica Topalović","doi":"10.20901/pm.60.3.05","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.60.3.05","url":null,"abstract":"Kulturno pamćenje kolektiviteta izgrađeno je na važnim, često traumatskim, istorijskim momentima, koji se u svesti naroda rekonstruišu sakralizacijom, prenose usmenom tradicijom i održavaju kreiranjem narativa koji posledično postaju formativni, integrativni i mobilišući faktor kolektivnog identiteta. Uporišta sećanja i simboli kolektivnog identiteta pružaju permanentnost i stabilnost zajednice i na primeru Japana i na primeru Kosova*1. Iako je kontekst proučavanja sećanja različit u dvema studijama slučaja, tačku spajanja dva naizgled nespojiva primera, Japana i Kosova, autorke pronalaze u sećanju na traumatske događaje i stradanja oba naroda kroz prizmu kulture sećanja kao referentnog teorijskog modela. Posmatrano sočivima socijalnog konstruktivizma, rad teži da odgovori na pitanje da li sećanje na nuklearni napad može da promeni i simplifikuje japanski identitet, i da istraži potencijal nastanka nacionalnog mita na motivima stradanja i žrtve, kao što je to slučaj sa Koso vskim mitom. Takođe, istraživačka namera ogleda se u određivanju značaja, ali i (zlo)upotrebe Kosovskog mita za istorijsko pozicioniranje srpskog naroda i u izgradnji mi identiteta i u kreiranju distinkcije u odnosu na Druge. Ontološka bezbednost, kao naučen odnos sa Drugima kroz kulturu sećanja na zajed ničke (ne)slavne momente, nadgrađuje postojeće nalaze opšte teorije kulture odgovorom na pitanje zašto je postojanje kolektivnih identiteta kroz kulturu pamćenja bezbednosno aktuelna tema.","PeriodicalId":234914,"journal":{"name":"Politička misao","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139210440","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Politička misaoPub Date : 2023-11-29DOI: 10.20901/pm.60.3.04
Hrvoje Špehar, Ivan Pepić
{"title":"Europeizacija i europski identitet između kulture sjećanja i kulture zaborava","authors":"Hrvoje Špehar, Ivan Pepić","doi":"10.20901/pm.60.3.04","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.60.3.04","url":null,"abstract":"Rad istražuje kako proces europeizacije utječe na oblikovanje kolektivnih kultura sjećanja i zaborava, te osobito pokazuje kako je institucionalizirana praksa europskih institucija u pogledu sjećanja na Holokaust. Metodološki, rad se usmjerava na istraživanja novoga institucionalizma te ih povezuje s nekim elementima socijalnog konstruktivizma u teoriji europske integracije. S jedne strane, kultura sjećanja i kultura zaborava opisuje se djelovanjem europeizacijskih momenata u politici ne samo Europske unije već i njezinih država članica u povijesno-institucionalnom razvoju, dok se interpretacija europskog identiteta ostavlja otvorenom i pluralnom. Istraživanje se oslanja na brojne radove iz područja konstrukcije europskog identiteta i procesa europeizacije, osobito na radove koji su značajno doprinijeli ovom području političke teorije europske integracije.","PeriodicalId":234914,"journal":{"name":"Politička misao","volume":"12 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139210658","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Politička misaoPub Date : 2023-11-29DOI: 10.20901/pm.60.3.02
K. Kotarski
{"title":"US monetary hegemony in the wake of Russia’s aggression of Ukraine","authors":"K. Kotarski","doi":"10.20901/pm.60.3.02","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.60.3.02","url":null,"abstract":"Ovaj članak preispituje u kojoj mjeri postoje geopolitički i ekonomski uvjeti za odmicanje od američkog dolara kao hegemonske valute. To pitanje dobilo je na posebnom značenju nakon financijskih sankcija uvedenih Rusiji uslijed agresije na Ukrajinu. Suprotno brojnim komentarima koji predviđaju eroziju statusa američkog dolara, ovo istraživanje polazi od koncepta strukturne moći koji objašnjava razloge postojanosti američkog dolara na samom vrhu globalne monetarne hijerarhije. Hegemonija američkog dolara i dalje je stabilna zbog kontinuiranog povjerenja u vrijednost američkih sigurnosnih garancija od strane saveznika i partnera. Također zbog natprosječne profitabilnosti američkog korporativnog sektora i natprosječnih stopa rasta američke ekonomije u odnosu na ostatak svijeta. Istovremeno je duboka institucionalizacija izvoznih ekonomskih modela suficitarnih država zapreka internacionalizaciji njihovih valuta. Na strani potražnje dolar ne pokazuje zabrinjavajuće znakove ranjivosti, dok na strani ponude još uvijek ne postoje snažni i organizirani konkurenti spremni snositi troškove internacionalizacije.","PeriodicalId":234914,"journal":{"name":"Politička misao","volume":"43 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139210973","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Politička misaoPub Date : 2023-11-29DOI: 10.20901/pm.60.3.01
Hrvoje Cvijanović
{"title":"Ženski mir","authors":"Hrvoje Cvijanović","doi":"10.20901/pm.60.3.01","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.60.3.01","url":null,"abstract":"Autor polazi od Aristofanove Lisistrate kao paradigmatskog antiratnog teksta ženske politike otpora, no preispituje njeno čitanje kao feminističke kritike rata te kao kritike atenskog imperijalizma. Prvo, autor ističe da ženska politika otpora kroz seks-štrajk i okupaciju javnog prostora nije nužno povezana s antiratnim uvjerenjima, već proizlazi iz zaštite “ženskog svijeta” privatnih odnosa i domaćinstva. Drugo, “ženski mir” kojim se satirizira atensko vodstvo ima antidemokratski predznak i nije kritika atenskog imperijalizma, većnjegova obrana. Na kraju, u analogiji s Lisistratom, propituje se ruski ženski aktivizam kao reakcija na ruske agresivne ratove u Čečeniji i Ukrajini. Taj aktivizam primarno polazi od majčinstva kao legitimnog oblika artikuliranja problema rata, ali ne dovodi rat u pitanje. Autor zaključuje da takav ženski aktivizam koji proizlazi iz racionalnosti brige za dobrobit djece i muževa, bilo u Lisistrati bilo onaj koji se većinski manifestira kod ruskih majki i žena, nije politički i vrijednosno utemeljen te ne artikulira koherentne antimilitarističke ili pacifističke stavove, pa stoga nije uistinu antiratni. U kontekstu Rusije, svojim zahtijevanjem boljih uvjeta muškarcima u vojsci majčinsko-ženski aktivizam zapravo je strategija za optimizaciju rata, bitno se ne suprotstavljajući ruskim državno proklamiranim ratnim ciljevima ili ih čak podržavajući.","PeriodicalId":234914,"journal":{"name":"Politička misao","volume":"20 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-11-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139211125","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}