{"title":"Iz historije vlaha Pliščića","authors":"E. Kurtović","doi":"10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.8","url":null,"abstract":"Prikupljeni i prezentirani materijal ukazuje na širi i duži srodnički niz vlaha Pliščića koji će, izvjesno, daljim istraživanjima biti značajnije popunjavan, s obzirom na to da u dosadašnjim razmatranjima nije u dovoljnoj mjeri spajana spoznaja koju nude izvori različitog porijekla. Srž rada odnosi se na kontekstualizaciju najvažnijih katunara među vlasima Pliščićima. ","PeriodicalId":188725,"journal":{"name":"Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja","volume":"39 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141800007","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"A Contribution for studies of the early Metallurgy of the Central Bosnia","authors":"Zilka Kujundžić-Vejzagić","doi":"10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.2","url":null,"abstract":"Najnovija arheološka istraživanja u srednjem Podunavlju, zapadnoj Srbiji i centralnoj Bosni dala su jasniju sliku o njihovim međusobnim vezama i utjecajima u mlađem neolitu i kulturama ranog eneolita. Uočavajući veze ova tri regiona za nas prvenstveno ima značaj „podrinjska varijanta\" vinčanske kulture i njen odnos prema butmirskoj kulturi. Šire razmatranje njihovih vremenskih i hronoloških veza ukazuje na rane kontakte i vrlo intenzivne veze u kasnim fazama mlađeg neolita. Rezultati istraživanja u centralnoj Bosni od izuzetnog su značaja za problematiku ovih epoha, jer se radi o području dodirivanja i razgraničenja balkanskih i jadranskih kulturnih utjecaja. Kad govorimo o ovim vezama, posebno nam se postavlja problemrane metalizacije u razvijenom neolitu. Poznato nam je već više desetljeća da se u vinčanskim naseljima Tuzlanskog bazena samostalno obrađivao bakar, dok u okviru butmirske kulturne grupe, sve do nedavno, nismo imali sličnih podataka. S pravom smo se pitali kako je moguće da nosioci vinčanske kulturne grupe dugi niz stoljeća, gotovo više od hiljadu godina, razmjenjuju keramičke lonce s neolitskim stanovnicima centralne Bosne, a da im pri tome nisu nikad otkrili svoje vještine eksploatacije bakra?","PeriodicalId":188725,"journal":{"name":"Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja","volume":"34 13","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141800727","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Significance of the sevdalinka for the phraseology of the Bosnian language","authors":"Zenaida Meco","doi":"10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.9","url":null,"abstract":"Frazeme su, i prije konstituiranja frazeologije kao posebne naučne discipline, pobuđivale pažnju filologa jer su se isticale kao slikovite i ekspresivne u odnosu na druge riječi i skupove riječi. Međutim, tek se Charles Bally (1865-1947)1 podrobnije pozabavio njima, ukazujući na složenost njihove značenjske strukture te napravivši prvu klasifikaciju. Njega je naslijedio V. V. Vinogradov, koji je najzaslužniji za to što se od druge polovine XX stoljeća do danas ruska frazeologija najintenzivnije izučava.","PeriodicalId":188725,"journal":{"name":"Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja","volume":"57 45","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141799382","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Hronika","authors":"Melisa Forić","doi":"10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.10","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":188725,"journal":{"name":"Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja","volume":"25 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141801351","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Kamenjača, Breza near Sarajevo - Late Iron Age and Roman Necropolis","authors":"Veljko Paškvalin","doi":"10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.6","url":null,"abstract":"Breza, poznata po rudniku mrkog uglja, smještena po brežuljkastom terenu na obalama rijeke Stavnje i udaljena oko 30 km sjeverno od Sarajeva, nalazište je antičke nekropole. Breza leži na pruzi Podlugovi - Vareš i sa Sarajevom je povezana cestovnim i željezničkim saobraćajem. \u0000Breza je i od ranije poznata kao arheološko nalazište, posebno po kasnoantičkoj bazilici iz V - VI vijeka n. e., koja ulazi među kulturno – povijesne spomenike jedne dosta slabo istražene epohe. Prikupljeni arheološki materijal iz prvih iskopavanja potaknuo je D. Sergejevskog da 1959. godine obnovi istraživanja bazilike u Brezi, pa su ta iskopavanja imala revizioni karakter.","PeriodicalId":188725,"journal":{"name":"Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja","volume":"56 12","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141799519","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"O značenju kvadrata i kruga u neolitskoj ornamentici","authors":"Nenad Tasić","doi":"10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.1","url":null,"abstract":"Proučavanje praistorije centralnog Balkana tokom poslednjih tridesetak godina dvadesetog veka snažno je obeleženo postojanjem dva potpuno različita viđenja porekla neolitskih kultura sa ovog prostora. Prvi je stav Dragoslava Srejovića, koji je posle otkrića kulture Lepenskog Vira, u sve većoj meri težio povezivanju korena starčevačke kulture sa mezolitskom kulturom đerdapskog prostora. U stvari, Srejovićeva celokupna kulturološka shema ranog i srednjeg neolita srednjeg Balkana bila je pod snažnim uplivom ovog njegovog epohalnog otkrića. Otuda je uvođenje pojmova kao što je Proto-Starčevo imalo za cilj da naglasi genetsku srodnost i kontinuitet razvoja na relaciji mezolit-neolit, odnosno da izrazi autohtonost neolita na prostoru centralnog Balkana. Drugi krug praistoričara bio je okupljen oko Milutina Garašanina, istraživača Anzabegova u Makedoniji, koji je zastupao ideju o bliskim vezama balkanskog neolita sa kulturama anadolskog platoa. Garašaninov dobro poznati termin „balkansko-anadolski kompleks\" u osnovi naglašava visoki nivo srodnosti koji bi, po tom stanovištu, trebalo da postoji u materijalnoj i duhovnoj kulturi ova dva regiona. ","PeriodicalId":188725,"journal":{"name":"Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja","volume":"18 3","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141801701","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Brončane životinjske figurice sa japodskih nekropola iz Prozora i Kompolja","authors":"Barbara Teßmann","doi":"10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.4","url":null,"abstract":"Kleine vollplastische Bronzetierfiguren mit Rtickenose sind auf der Lika-Hochebene eine haufige Beigabe in reichen Frauengrabern. Da diese Fundgattung bislang nur summarisch behandelt wurde, erscheint eine eingehendeBearbeitung durchaus sinnvoll. An dieser Stelle sollen ruckwarts blickende Tierfiguren mit aufrecht stehendem und nach hinten geneigtem Schvvanz naher untersucht werden. F. Lo Schiavo untergliederte die Tierfiguren aus dem japodisch-liburnischenRaum in vier Typen, wobei sie diese Figiirchen in ihrem Typ B zusammenfasste. G. Hiller beschrieb diese Figuren als Hundeanhanger. Die im Zweischalenguss aus Bronze hergestellten Tierplastiken besitzen auf dem Riicken zwei dicht neben einander liegende Osen. Der relativ lange Hals ist leicht gebogen und endet in einem riickwarts gerichteten Kopf mit geoffnetem Maul. Die Ohren sind plastisch herausgearbeitet, Augen sind jedoch nicht erkennbar. Die Beine sind gerade gearbeitet und zeigen keine anatomische Ausarbeitung. Vorder- und Hinterbeine sind deutlich von einandergetrennt. Der Korper ist ebenfalls gerade gearbeitet und zeigt keinen Bauch- oder Muskelansatz. Der hoch erhobene Schwanz ist, ahnlich wie der Kopf, leicht nach aufien gebogen und dann nach vorne gerichtet, so dass ein in sich symmetrischer Eindruck entsteht. Diese Tierfiguren erinnern in der Tat an Hunde mit hoch erhobenem, freudig wedelnden Schwanz. ","PeriodicalId":188725,"journal":{"name":"Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja","volume":"30 19","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141800538","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Ranosrednjovjekovni reljef konjanika iz Zrnovnice u Dalmaciji","authors":"Ante Milošević","doi":"10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.7","url":null,"abstract":"Nell’ambito dell’arte altomedievale della Dalmazia gia da tempo e noto un bassorilievo raffigurante un cavaliere in una scena di caccia rinvenuto nella localita di Zrnovnica nei pressi di Spalato. II manufatto e scolpito su un blocco di calcare bianco lungo 123 cm e alto 80 cm, e presenta uno spessore che varia tra i 25 e 26 cm, misurabile soltanto lungo ii lato sinistro, in quanto ii bassorilievo e inserito nell’angolo sinistro della facciata della chiesa dedicata alla Beata Vergine Maria a Žrnovnica.","PeriodicalId":188725,"journal":{"name":"Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja","volume":"50 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141798700","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Ovidius and Illyricum","authors":"S. Mesihović","doi":"10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.5","url":null,"abstract":"Publije Ovidije Nazon (Publius Ovidius Naso 43. god. p. n. e. — 17/18. god. n. e.), posljednji predstavnik ≪zlatnog doba≪ rimskog pjesništva jeste i jedini iz reda slavnih pjesnika augustovskog razdoblja koji se u zapaženijoj mjeri osvrnuo na dešavanja koja su direktno bila povezana s tadašnjom provincijom Ilirikom (Illyricum') i balkanskim svijetom. Taj njegov izražajniji odnos bio je nesumnjivo uvjetovan sa svim onim što se zbivalo s Rimskom Državom u cjelini i sa samim Ovidijem u posljednjoj deceniji augustovskog razdoblja. Radi toga su i Ovidijeve izdašnije reference na Ilirik i balkanski prostor sadržane u njegovim poznim djelima Tuga (Tristia) i Pisma sa Ponta (Epistulae ex Pontd).","PeriodicalId":188725,"journal":{"name":"Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja","volume":"115 4","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141802112","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Istraživanje grobne humke na lokalitetu Desilo u Hutovom Blatu - preliminarno izvješće","authors":"Snježana Vasilj, Melisa Forić","doi":"10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.5644/godisnjak.cbi.anubih.37.3","url":null,"abstract":"Lokalitet Desilo nalazi se u sklopu Parka prirode «Hutovo blato« u Hercegovini točnije u Bajovcima - općina Čapljina, tek 10-tak km istočno od magistralne ceste Metković - Mostar - Sarajevo. To je jedinstven submediteranski močvarni prostor smješten unutar tipičnog ambijenta hercegovačkog krša. Lokalitet je nazvan po vrelu Desilo, jednom od brojnih vrela i jezera koje nastaju na ovom prostoru zahvaljujući masi podzemnih voda rijeke Trebišnjice, najveće ponornice u ovom kraju. S ukupnom površinom od oko 2 ha i značajnom dubinom, koja na pojedinim mjestima doseže i 10 m, Desilo je, kao vodeni kuk, duboko zavučenoizmeđu brda Pulica i Lopate, formiralo zaklonjen prostor, pogodan za prirodnu luku. Aktivna tijekom dužeg vremena, ova luka utjecala je na stvaranje jednog arheološkog pejzaža s gradinskim naseljem na brdu Lopata te nekropolom kojoj je posvećen ovaj rad. ","PeriodicalId":188725,"journal":{"name":"Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja","volume":"33 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141801619","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}