{"title":"Documenting a church and a local ethnic community","authors":"Tamara Štefanac, Ivan Jordan","doi":"10.36506/av.66.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.36506/av.66.3","url":null,"abstract":"Istraživački projekti o informacijskim i baštinskim izvorima nastalima u hrvatskim zajednicama u dijaspori proteklih godina sve su prisutniji u hrvatskom znanstvenom prostoru. Ovaj je rad doprinos nastojanjima rasvjetljivanja sadržaja i važnosti izvora koji su neophodni u istraživanju povijesti i sadašnjosti hrvatskoga iseljeništva. Izložena je kratka povijest crkvenih arhiva te osvrti na Hrvatsku katoličku župu Sv. Ante u Los Angelesu i hrvatsku zajednicu koja se je od osnutka župe 1910. godine oko nje okupljala. Drugi dio rada objašnjava ulogu crkvenoga arhiva na primjeru župe Sv. Ante u odnosu na zajednicu, daje analizu njegove strukture i važnosti te donosi osvrt na metodologiju provedenoga i u radu prikazanoga istraživanja. Potom se sadržajnom analizom dokumentacijskih cjelina ukazuje na vrijednost arhivskih izvora za istraživanje povijesti hrvatske zajednice u Los Angelesu. Do sada je arhivsko gradivo župe Sv. Ante u stručnoj i znanstvenoj javnosti bio nepoznat, stoga je doprinos ovoga rada i u otkrivanju hrvatskoga kulturnoga i arhivskoga nasljeđa u dijaspori.","PeriodicalId":156528,"journal":{"name":"Arhivski vjesnik","volume":"46 ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138983896","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Repozitorij kulturne baštine u digitalnom obliku u okviru hrvatskoga projekta e-Kultura","authors":"Dino Igrec, Antonija Sušac","doi":"10.36506/av.66.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.36506/av.66.7","url":null,"abstract":"Središnji sustav uspostavljen je projektom e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine sa svrhom razvijanja digitalnoga repozitorija kulturne baštine unutar AKM zajednice u Hrvatskoj. Implementacijom takvoga repozitorija omogućen je prikaz, trajna pohrana i korištenje digitaliziranog sadržaja baštinskih institucija na jednom mjestu. Sustav bi trebao omogućiti i interoperabilnost postojećih podataka koje pojedine institucije dostavljaju iz svojih informacijskih sustava u sustav e-Kultura putem različitih alata. Ovim člankom nastoji se prikazati spomenuti sustav te pobliže objasniti način rada i organizacija podataka unutar sustava te dosadašnja iskustva u praksi Hrvatskoga državnoga arhiva s osvrtom na moguće izazove u svakodnevnom radu.","PeriodicalId":156528,"journal":{"name":"Arhivski vjesnik","volume":"37 26","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139011776","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Istraživanje arhivske pismenosti među studentima povijesti i informacijskih znanosti Filozofskoga fakulteta u Osijeku","authors":"Danijel Jelaš, Petra Plantosar","doi":"10.36506/av.66.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.36506/av.66.4","url":null,"abstract":"Autori u radu donose rezultate istraživanja poznavanja osnovne arhivske terminologije među studentima povijesti i informacijskih znanosti Filozofskoga fakulteta u Osijeku, kao uvoda u istraživanje arhivske pismenosti. Na temelju teorijskoga pristupa istraživanju arhivske pismenosti, a samim time i arhivske terminologije, osmišljeno je istraživanje koje je za cilj imalo razmotriti kako vrsta i razina studija te pohađanje sveučilišnih kolegija sa sadržajima o arhivima i arhivskom gradivu, kao i individualna iskustva ispitanika s arhivima, mogu utjecati na rezultate, odnosno poznavanje arhivske terminologije. Podatci su prikupljeni u ljetnom semestru ak. god. 2022./2023. putem anketnoga upitnika, a obrađeni su metodama deskriptivne i inferencijalne statistike. Posebna je pozornost stavljena na rezultate čiji pokazatelji upućuju na utjecaj pojedinačnih karakteristika studenata (odsjek, godina studija, pohađanje kolegija), na točnost kako jednostavnijih tako i složenijih pitanja iz osnovne arhivske terminologije.","PeriodicalId":156528,"journal":{"name":"Arhivski vjesnik","volume":"120 ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138983619","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Goobi","authors":"Dino Igrec, Antonija Sušac","doi":"10.36506/av.66.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.36506/av.66.8","url":null,"abstract":"Projektom e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine uspostavljen je središnji sustav za pohranu i pristup te agregaciju i pretraživanje kulturnoga gradiva unutar zajednice arhiva, knjižnica i muzeja (AKM). Kako bi snimljeno arhivsko gradivo moglo biti pohranjeno u Središnjem sustavu, arhivska zajednica u Hrvatskoj koristi mrežnu aplikaciju Goobi kao jedan od osnovnih alata s tom svrhom. Ovim člankom nastojimo prikazati aplikaciju Goobi, pobliže objasniti svrhu i način na koji radi te predstaviti dosadašnja iskustva rada s aplikacijom, ukazujući ujedno na moguće probleme u praksi. Sljedeći redci pružaju opis tijeka rada u aplikaciji Goobi, prvenstveno odnoseći se na digitalizaciju arhivskoga gradiva.","PeriodicalId":156528,"journal":{"name":"Arhivski vjesnik","volume":"39 5","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139011898","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Agrarna reforma u Hrvatskoj 1945.-1948.","authors":"Monika Banić","doi":"10.36506/av.66.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.36506/av.66.5","url":null,"abstract":"U radu su opisani problemi i postupak arhivističkoga sređivanja dijela gradiva koje je nastalo radom Odjela za agrarnu reformu i kolonizaciju u okviru Ministarstva poljoprivrede i šumarstva NRH (1945.-1947.) i njegova sljednika Ministarstva poljoprivrede NRH (1947.-1951.). Gradivo je izdvojeno u poseban fond (HR-HDA-1167. Ministarstvo poljoprivrede NRH. Odjel za agrarnu reformu i kolonizaciju) te se u radu problematizira sređivanje jedne od njegovih serija (HR-HDA-1167.6. Provedba agrarne reforme), koja sadrži odluke oblasnih, okružnih, kotarskih i gradskih komisija dostavljane spomenutim ministarstvima te odluke koje su vezano za svoju nadležnost donijeli Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i njegov sljednik Ministarstvo poljoprivrede u razdoblju 1945.-1951. godine. Nakon detaljnoga uvida u navedenu seriju fonda utvrđeno je da je, radi postizanja ujednačenije strukture gradiva koja bi rezultirala lakšim pretraživanjem odluka, u njemu potrebno napraviti veće intervencije. Rad govori o razlozima za djelomičnu izmjenu postojeće strukture, tijeku rada na seriji fonda i pronađenim rješenjima za sređivanje s uputama za pretraživanje.","PeriodicalId":156528,"journal":{"name":"Arhivski vjesnik","volume":"38 27","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139011909","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Archives and users","authors":"Koraljka Kuzman Šlogar, Anamarija Žugić Borić, Antonia Hladilo Duspara","doi":"10.36506/av.66.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.36506/av.66.2","url":null,"abstract":"Cilj je članka na primjeru odjela dokumentacije Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu prikazati specifičnosti specijaliziranih arhiva u kontekstu rada s korisnicima i strategija za prezentaciju i diseminaciju gradiva koje čuvaju. Odjel dokumentacije pripada onim službama koje funkcioniraju kao neformalni specijalizirani istraživački arhivi, a koje je za svoje potrebe oformila matična institucija. Pokušat će se objasniti razlozi zbog kojih odjel dokumentacije desetljećima zadržava isti neodređeni status, ali istodobno kontinuirano oplemenjuje metodologiju svojega rada uvidima iz drugih specifičnih vrsta arhiva poput arhiva zajednice. Kako bi se oprimjerila potreba za inkluzivnijim i specifičnijim ophođenjem prema vanjskim korisnicima, ovom su prilikom prvi put pregledane i analizirane evidencijske liste vanjskih korisnika nastale tijekom proteklih 60 godina te je provedena analiza vanjskih korisnika koji su ujedno pratitelji društvenih mreža odjela dokumentacije. Uz osvrt na digitalizacijske projekte odjela dokumentacije kao zalog kvalitetnije diseminacije i komunikacije s korisnicima, naglasak je stavljen i na revalorizaciju njegovih profila na društvenim mrežama kao inovativnoga okružja u kojem pasivni korisnici postaju aktivni sudionici u kreiranju diskursa o gradivu, a time i njemu nadležnom arhivu.","PeriodicalId":156528,"journal":{"name":"Arhivski vjesnik","volume":"32 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138983588","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Ustroj i funkcije sindikalnih organizacija u Hrvatskoj 1945.-1990.","authors":"Domagoj Čičko","doi":"10.36506/av.66.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.36506/av.66.12","url":null,"abstract":"U radu je prikazan razvoj organizacijskoga ustroja i funkcija na svim razinama sindikalne organizacije između 1945. i 1990., s posebnim naglaskom na nižim razinama hijerarhije, temeljem statuta organizacija Saveza sindikata. Taj je prikaz također povezan s promjenama u društveno-političkom razvoju čitave Jugoslavije te je ukazano na različite faze u djelovanju sindikalnih organizacija. Iako je njihov rad bio reguliran i drugim dokumentima, statuti Saveza sindikata bili su temeljni dokumenti koji su oblikovali sve aspekte i razine djelovanja sindikalne organizacije te predstavljali orijentaciju za donošenje svih drugih vrsta propisa, te je stoga u ovom radu naglasak stavljen upravo na njihov prikaz.","PeriodicalId":156528,"journal":{"name":"Arhivski vjesnik","volume":"44 17","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139011659","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"The Budapest time machine","authors":"István Kenyeres","doi":"10.36506/av.66.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.36506/av.66.6","url":null,"abstract":"The paper presents the history of the development of the Budapest Time Machine (www.hungaricana.hu/en/budapest-time-machine), which started from the vision of the Venice Time Machine, despite the fact that it was never realised, but was the basis for the European Time Machine Initiative. The Budapest Time Machine was a visionary phenomenon from the moment of its debut, and it has maintained this position ever since: one of the flagships of the international Time Machine initiative from the very beginning. The development was launched by the Budapest City Archives in 2017. The background database of the Budapest Time Machine is the Hungarian public collection portal called Hungaricana, on which the Budapest City Archives continuously publishes a large amount of digitised archival sources (maps, blueprints, notarial deeds etc.). The interface of the Budapest Time Machine – whose first version was developed in 2017 provides digitized and georeferenced maps of Budapest, synchronized with each other using GPS coordinates, and vectorised historical maps of the city’s development in five different time sections (1837, 1872, 1908, 1916, 1938). The platform also allows browsing through historical documents related to the buildings, their owners or their former inhabitants: building plans, land registry inserts showing the owners, notarial deeds showing legal and administrative transactions of the period and the network of the inhabitants. Archival photographs and postcards are also easily searchable, either by address or by browsing the map. The Budapest Time Machine was completely renewed at the end of 2022. The advantage of the new version is that, unlike the previous version, it provides a single interface for accessing the data, and the maps can now be viewed in 3D. An important innovation is the publication of 3D historical reconstructions of some 30 buildings in cooperation with the University of Óbuda. The Budapest Time Machine is an example of collaboration between public collections and academic research, and we plan to include data created by NGOs in the future.","PeriodicalId":156528,"journal":{"name":"Arhivski vjesnik","volume":"129 ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138983673","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"The Nomination of Aloysius Stepinac for Archbishop-Coadjutor of the Archdiocese of Zagreb","authors":"Neven Pelicarić","doi":"10.36506/av.66.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.36506/av.66.11","url":null,"abstract":"U članku autor istražuje tijek postupka potrage za podobnim kandidatom za nasljednika nadbiskupa zagrebačkoga mons. Antuna Bauera početkom tridesetih godina 20. stoljeća na dosad nekorištenom arhivskom gradivu koje se čuva u Povijesnom arhivu Sekcije za odnose s državama Državnoga tajništva Svete Stolice. Autor daje prikaz crkvenoga stanja u Kraljevini SHS u vremenu nakon Velikoga rata, kao i sukoba u odnosima Svete Stolice i novih vlasti u Beogradu, osobito glede valjanosti konkordata koji su bili sklopljeni u vrijeme trajanja Habsburške i Austro-Ugarske Monarhije. Također se razrađuje uloga biskupa u različitim oblicima njihove službe. U analizi neuobičajenoga i vrlo dugotrajnoga postupka imenovanja nadbiskupa koadjutora, koji je zatražio nadbiskup Bauer, prikazano je stanje Zagrebačke nadbiskupije u tom razdoblju, kao i činjenica da je papa Pio XI. imenovao čak dvojicu prezbitera novim nadbiskupima, u jednom slučaju jedinstvenim “uvjetnim” imenovanjem. Opisani su i razlozi zbog kojih ta dva imenovanja nisu uspjela, te se je u trenutku teškoga i opasnoga zdravstvenoga stanja nadbiskupa Bauera pribjeglo neočekivanomu imenovanju do tada nepoznatoga prezbitera, koji je i postao nadbiskupom koadjutorom zagrebačkim.","PeriodicalId":156528,"journal":{"name":"Arhivski vjesnik","volume":"165 ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139011856","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"On countersign from the aspect of the modern diplo-matics","authors":"Ivan Filipović","doi":"10.36506/av.66.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.36506/av.66.1","url":null,"abstract":"Neposredan poticaj istraživanju bila su imenovanja i razrješenja šefova hrvatskih diplomatskih misija, koja se od 2000. godine redovito objavljuju u Narodnim novinama, a u kojim dokumentima predsjednika Republike stoji izraz “te uz prethodni supotpis predsjednika Vlade”. No, takvoga “prethodnoga supotpisa” na njima nema (niti se on igdje objavljuje). Riječ je po svoj prilici o “premapotpisu”, koji se u raznim oblicima pojavljuje još na dokumentima rimskih i bizantskih, ali i srednjovjekovnih europskih vladara, no ipak se smatra par excellence ranonovovjekovnom inovacijom čija povijest počinje u prvoj polovici 16. stoljeća, a u mnogim državama postoji i danas. Najprikladnija je metoda za istraživanje imenovanja, potpisa i premapotpisa u habsburškoj epohi hrvatske povijesti njemačko-austrijska Aktenkunde, pa su u prvom dijelu rada prikazani nastanak te pomoćne povijesne znanosti i njezina metoda, ali i paralelan razvoj u Francuskoj. U drugom dijelu rada prikazani su tipovi dokumenata koji su služili imenovanjima dužnosnika u Habsburškoj Monarhiji, time i u Hrvatskoj, a zbog svoje povijesne važnosti ponešto opširnije je obrađena diploma Leopolda I. kojom je 1665. imenovao Petra Zrinskoga hrvatskim banom. Treći dio rada posvećen je upravo premapotpisu (time i vladarevu potpisu), a koje je pitanje uređeno uputama Ferdinanda I. iz 1526. i 1559. godine. Otada se taj sustav nije bitnije mijenjao. Ipak, uočene su i prikazane neke razlike u pogledu potpisa i premapotpisa na dokumentima “austrijskih” i ugarskih kancelarija. Jedini pravi premapotpis u suvremenoj Hrvatskoj onaj je predsjednika Vlade na Odluci predsjednika Republike o raspisu referenduma 25. travnja 1991., no usporedbom s praksom iz habsburškoga razdoblja uočena su neka odstupanja od tradicionalnih pravila u pogledu potpisa državnoga poglavara i propisanoga premapotpisa.","PeriodicalId":156528,"journal":{"name":"Arhivski vjesnik","volume":"94 4","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139011802","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}