{"title":"Šetnja Korčulom kroz drugu polovicu 20. stoljeća, Zbirka dijapozitiva Alene Fazinić u Arhivskom sabirnom centru Korčula – Lastovo","authors":"Tonko Barčot","doi":"10.58565/vda.4.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.4.1.3","url":null,"abstract":"U tekstu se daje prikaz zbirke i progovara o njezinoj stvarateljici. Zbirka dijapozitiva Alene Fazinić bila je sumarno sređena 2015. godine, a početkom 2023. prišlo se je izradi analitičkog inventara i detaljnoj identifikaciji svakog pojedinačnog zapisa. Rezultati ovog rada znatno su proširili dotad određeni vremenski raspon, ali i spoznaje o njihovoj vrijednosti. Nisu ti dijapozitivi samo dokument postojećih starina u starom gradu, nego i čestih prostornih mijena u Korčuli i njezinoj okolici od 50-ih do 90-ih godina 20. st., kao i nekadašnjih muzeoloških postava (u Opatskoj riznici i Gradskom muzeju Korčula). Kao takvi danas mogu znatno pripomoći u evaluaciji prostora i kulturne baštine Korčule.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"221 4","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-02-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140428197","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"The establishment of local government in the Dubrovnik region after World War II as evidenced in preserved archival materials","authors":"Drago Herceg, Ivan Bendiš","doi":"10.58565/vda.4.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.4.1.2","url":null,"abstract":"Članak prati razvoj i djelovanje mjesnih narodnih odbora na dubrovačkom području od završetka Drugog svjetskog rata do 1952. godine, kada dolazi do njihova ukidanja. Mjesni narodni odbori, kao nositelji najniže razine uprave, upravna su tijela s uskim djelokrugom ovlasti, međutim, kao stvaratelji kasnijeg arhivskog gradiva oni postaju iznimno važni za proučavanje svakodnevnice seoskih sredina neposredno nakon rata. Kako bi arhivsko gradivo mjesnih narodnih odbora postalo dostupno i pretraživo, njegovo sređivanje i opis zahtijevali su istraživanje normativnog okvira djelovanja mjesnih narodnih odbora te (ne)primjenu toga u praksi.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"46 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-02-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140431248","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Biogradske glagoljične isprave u spisima zadarskog bilježnika Tomassa de Franceschija","authors":"Marija Kero, Mate Bobanović","doi":"10.58565/vda.4.1.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.4.1.11","url":null,"abstract":"Prilikom pregledavanja novovjekovne arhivske građe povezane s Biogradom i okolnim prostorom u fondu Bilježnici Zadra u Državnom arhivu u Zadru uočeno je kako se u devetom svežnju zadarskog bilježnika Tomassa de Franceschija nalazi neobično velik broj neobjavljenih glagoljičnih dokumenata. Dodatnim je pregledom primijećeno da se više od polovice svih glagoljičnih dokumenata u tom svežnju odnosi upravo na Biograd. U ovom se radu objavljuju transliteracije tih dokumenata, koje će zasigurno pružiti relevantne podatke budućim istraživačima demografije i zemljišnih odnosa na području Biograda i njegove okolice u ranom novom vijeku. Pritom je važno naglasiti da se u ovom radu pod biogradskim glagoljičnim ispravama uz isprave biogradskih pisara podrazumijevaju i dokumenti pisani u Biogradu bez obzira na provenijenciju pisara te dokumenti u kojima su stranke ili barem jedna od stranaka iz Biograda.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"152 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-02-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140428557","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Aneksija Bosne i Hercegovine na stranicama Velebita i Narodnog lista","authors":"Frano Bilić","doi":"10.58565/vda.3.1.17","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.17","url":null,"abstract":"Aneksija Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske Monarhije bila je ključni politički događaj koji je obilježio 1908. godinu u Europi. Jednostrani potez austro-ugarske vlade izazvao je krizu koja je gotovo dovela do rata s Kraljevinom Srbijom jer je i ona svojatala Bosnu i Hercegovinu. S druge strane, na teritorij Bosne i Hercegovine pretenzije su imali i Hrvati oslanjajući svoje zahtjeve na povijesno i etničko pravo. Hrvatsku politiku u tom razdoblju u Dalmaciji je obilježila Hrvatska stranka koju je predvodio Ante Trumbić. Koristeći se stranačkim glasilima Velebitom i Narodnim listom, pokušat ćemo unijeti malo svjetla na odnos Ante Trumbića i Hrvatske stranke prema pitanjima aneksije i pripadnosti Bosne i Hercegovine.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"96 2","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"121012494","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Arhivski izvori za proučavanje povijesti Dalmacije u Hrvatskom državnom arhivu za razdoblje 1797. – 1945.","authors":"Tomislav Gusić","doi":"10.58565/vda.3.1.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.9","url":null,"abstract":"Hrvatski državni arhiv kao središnja i matična arhivska ustanova ima primarnu ulogu čuvanja arhivskoga gradiva značajnoga za područje čitave Republike Hrvatske. Kao takav u svojim fondovima sadrži i više nego dovoljno izvora za proučavanje povijesti Dalmacije. Cilj je ovog rada na jednom mjestu prikazati fondove dostupne korisnicima Hrvatskoga državnog arhiva koji u svom gradivu sadržavaju izvore za Dalmaciju od kraja Mletačke Republike 1797. godine do proglašenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1945. godine. Fondovi su u članku podijeljeni na temelju promjena uprava nad Dalmacijom, pet razdoblja te dvije dodatne cjeline: za zbirke čiji samo određeni dio gradiva obuhvaća odabrano razdoblje te za obiteljske i osobne fondove. Na kraju članka nalazi se tablični prilog sa svim obrađenim fondovima.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"18 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114402163","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Gradnja domobranske vojarne u kontekstu nacionalnih i modernizacijskih procesa u Dubrovniku potkraj 19. stoljeća","authors":"Sanja Curić, Nikša Selmani","doi":"10.58565/vda.3.1.16","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.16","url":null,"abstract":"Rad najprije donosi sažetak faza nacionalne integracije u Hrvatskoj, a ove faze izlaže i na dubrovačkom primjeru, uzimajući u obzir sve njegove specifičnosti. Naglasak se stavlja na period 1890. – 1899. kad upravu nad dubrovačkom općinom preuzima koalicija srbokatolika i autonomaša koja u sklopu ideje o „novom Dubrovniku“ gradnju Domobranske vojarne u Gružu koju poduzima dubrovačka Općina nastoji prikazati kao jedan od vlastitih političkih uspjeha u smislu razvoja dubrovačkih potencijala. Stoga rad detaljno iznosi tijek i okolnosti njezine izgradnje. Ipak, promatrajući širi kontekst u kojemu se Dubrovnik kao grad tvrđava našao nakon okupacije Bosne i Hercegovine 1878., kad zbog vojnih i dijelom ekonomskih razloga postupno dolazi do snažnije integracije krajnjeg juga Dalmacije i ostatka Monarhije, postaje jasnije zašto srbokatolička opcija nije mogla imati trajnijeg uspjeha te zašto Dubrovnik i njegova okolica, zahvaljujući ujedno i radu dubrovačkih pravaša i narodnjaka, u potpunosti preuzimaju hrvatsku nacionalnointegracijsku matricu.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"4 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130653562","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Vlasnički odnosi u uvali Muni na otoku Žirju u ranom novom vijeku","authors":"J. Soldo","doi":"10.58565/vda.3.1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.7","url":null,"abstract":"Na osnovi katastra iz Arhiva franjevačkog samostana sv. Lovre u Šibeniku, nekadašnjega feudalnog posjednika otoka Žirja, analizirana je povijest vlasničkih odnosa u pristanišnoj uvali Muni. Odlagališta ribarskog alata, skladišta za ribu, kuće koncesionara, vakantnih i nastanjenih vlasnika poput obitelji Šižgorić te sakralni objekt s grobljem tijekom nekoliko stoljeća mijenjali su mnoge skrbnike, posjednike i vlasnike. Studija osvježava otprije objavljenu analizu gospodarskih odnosa, posvećenu ponajprije otočnom polju. Josip Ante Soldo, OFM (1922. – 2005.), članak o povijesnim posjedima u pristaništu otoka Žirja za objavljivanje predao je nakon izlaska zbornika “Žirajski libar”, jer je tada bilo izgledno da će se to izdanje nastaviti kao serijska publikacija. Za uvrštavanje u VDA daje se tek s manjim prilagodbama.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"9 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116793596","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Zbirka fotografija Josipa Žuvele","authors":"Tonko Barčot","doi":"10.58565/vda.3.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.3","url":null,"abstract":"U ovome se tekstu progovara o fotoamateru Josipu Žuveli iz Vele Luke i njegovoj zbirci fotografija koja je od 2013. pohranjena u Arhivskome sabirnom centru Korčula-Lastovo. Uz biografski profil stvaratelja progovara se o postupcima sređivanja zbirke, digitalizacije negativa, daje se pregled sadržaja zbirke i dopunskih izvora te se pokušava vrednovati cjelina. Sastavni dio teksta čini popis istaknutijih snimaka.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"9 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131843903","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Historijat istraživanja kartulara Libellus Policorion (II. dio: od konca 19. do početka 21. stoljeća)","authors":"Tomislav Galović","doi":"10.58565/vda.3.1.13","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.13","url":null,"abstract":"U radu se obrađuje historijat istraživanja jednoga od najvažnijih samostanskih kartulara iz hrvatskoga srednjovjekovlja: Libellus Policorion – Rogovski kartular, koji se danas čuva u Državnom arhivu u Zadru (HR–DAZD–337, Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu, kut. 1). To je kopijalna knjiga – kartular hrvatske kraljevske Rogovske opatije (prvotno samostan svetog Ivana Evanđelista u Biogradu, potom od 12. stoljeća stvarni i pravni sljednik samostan svetih Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu) sastavljen u drugoj polovini 14. stoljeća te pisan srednjovjekovnim latinskim jezikom (Latinitas medii aevi), goticom bolonjskoga tipa (littera Bononiensis). Ovo je drugi dio rada u kojemu se obrađuju autori i istraživački rezultati koji se odnose na ovaj dragocjen kartular od konca 19. pa do početka 21. stoljeća. Ukazuje se na ključna istraživačka pitanja koja su bila stavljana pred tekst kartulara (ispravâ i zapisâ) i povijesne okolnosti nastanka ovoga kartulara.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"89 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115150593","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Životne prilike u k. o. Stravča u Konavlima u 19. stoljeću","authors":"Marija Gjurašić, Barbara Tereza Knez","doi":"10.58565/vda.3.1.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.58565/vda.3.1.12","url":null,"abstract":"Katastarska općina Stravča sastavnica je istoimene konavoske župe, smještena na 480 m nadmorske visine, a u istraživano vrijeme nalazi se na granici Habsburške Monarhije prema Otomanskom Carstvu. Na osnovi relevantne literature, katastarskih podataka iz katastra Franje I. (iz 1837. godine), podataka iz matične knjige Stanja duša župe Stravča iz 19. stoljeća i druge dosad neistražene arhivske građe (prvenstveno oporuka) u radu će se prikazati socio-demografsko i ekonomsko stanje te kolonatski odnosi u k. o. Stravča u doba druge austrijske uprave. Istraživanjem će se također utvrditi broj i veličina građevinskih čestica (posebno stambenih objekata) te broj i struktura obitelji, odnosno kućanstava u toj ruralnoj konavoskoj općini okruženoj Konavoskim brdima.","PeriodicalId":113392,"journal":{"name":"Vjesnik dalmatinskih arhiva","volume":"101 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"123505659","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}