{"title":"Razvoj digitalne pismenosti unutar koncepta samoizražavanja učenika","authors":"Katarina N. Jorović","doi":"10.19090/ps.2023.2.234-248","DOIUrl":"https://doi.org/10.19090/ps.2023.2.234-248","url":null,"abstract":"Tradicionalna pedagoška paradigma često zanemaruje identitete učenika, što dovodi do nepovezanosti školskog i vanškolskog konteksta. Savremeno shvatanje pismenosti naglašava snagu jezičkih iskustava učenika u nastavi pismenosti i važnost samoizražavanja, validacije identiteta, jezika, kulture, znanja i interesovanja u nastavi. Kako se u pedagogiji sve više prepoznaje značaj digitalnih tehnologija i njihova sveprisutnost u različitim facetama života, tako isto im pažnju posvećuju studije pismenosti, razmatrajući njihovu ulogu u razvoju pismenosti. Stoga, trebalo bi promišljati o nastavi samoizražavanja učenika u sferi digitalne pismenosti. U ovom radu ispitujemo spajanje ova dva koncepta, u cilju razvijanja identiteta učenika i sposobnosti za digitalnu pismenost kao osnovu za život, učenje i rad u savremenom društvu. Istražujemo 4D model razvoja digitalne pismenosti i načine konceptualizacije nastave i implikacije ovakve ideje. Polazimo od kreiranja nastave i aktivnosti koje se odnose na korišćenje digitalnih tehnologija, uzimajući pritom u obzir identitete učenika. Dalje, analiziramo raznovrsnost načina izražavanja koje nam digitalni kontekst omogućava i implikacije po razvoj učenika. Sagledavajući digitalne tehnologije kao način učestvovanja u različitim praksama i zajednicama diskutujemo o njihovom uticaju na identitet učenika. Razmatramo pristup nastavi koja bi razvijala kritičku pismenost u digitalnoj sferi. Naposletku, posvećujemo pažnju razvijanju digitalnog identiteta učenika.","PeriodicalId":518056,"journal":{"name":"Педагошка стварност","volume":"9 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-01-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140530942","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"DIGITALNA TRANSFORMACIJA TEHNIČKE ŠKOLE ZAJEČAR","authors":"Snežana Jovanović","doi":"10.19090/ps.2023.2.220-233","DOIUrl":"https://doi.org/10.19090/ps.2023.2.220-233","url":null,"abstract":"Razvoj informacionih tehnologija krajem XX i početkom XXI veka doneo je velike promene i napredak u svim sferama života. Digitalna transformacija škole počela je, ili je trebalo da počne, onog trenutka kada je prvi računar „kročio“ u školu. To znači da je digitalna transformacija škole započela još krajem prošlog veka. Kao i prilikom svake druge promene u bilo kojoj oblasti života ili rada, i u školi je isprva postojao otpor prema promeni. Iako je tehnologija nerazdvojni deo naših života, u školi to ipak nije još uvek slučaj. Naime, otpor je onemogućio da škola ide u korak sa vremenom, te se već neko vreme nalazimo u situaciji da je, sa jedne strane, potrebno obučiti nastavni kadar za upotrebu digitalnih tehnologija - da se digitalno opismene, dok je sa druge strane potrebno obezbediti da škola poseduje odgovarajuću tehniku. Na osnovu svega navedenog, na primeru Tehničke škole u Zaječaru biće istaknuta važnost i korisnost digitalizacije školskih procesa. Digitalizacija školskih procesa značajno utiče, pre svega, na poboljšanje kvaliteta nastavnog procesa, ali i kvantitativno, na smanjenje vremena za realizaciju ostalih procesa koji se odvijaju u školi. Digitalnu transformaciju u ovom smislu posmatramo kao upotrebu digitalnih tehnologija u okviru oblasti rukovođenje, saradnja i umrežavanje, infrastruktura i oprema, kontinuirani profesionalni razvoj, nastava i učenje, vrednovanje i digitalne kompetencije učenika. Zahvaljujući rukovodstvu koje rukovodi školom „sada i ovde“ digitalna trasformacija Tehničke škole u Zaječaru otpočela je odavno i na njega se gleda kao na konstantan, kontinuiran proces digitalnog rasta kapaciteta škole u svim segmentima školskog ekosistema.","PeriodicalId":518056,"journal":{"name":"Педагошка стварност","volume":"80 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-01-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140530773","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Attitudes of participants in digital communication in higher education on the importance of social skills and innovative teaching methods in the teaching process","authors":"Ljubica Janjetović, Mihaela Popa, Simonida Vilić, Darjana Sredić, Anna Staszewska, Amalia Dascal","doi":"10.19090/ps.2023.2.166-179","DOIUrl":"https://doi.org/10.19090/ps.2023.2.166-179","url":null,"abstract":"In today's educational environment, it has become essential for both educators and students to acquire digital communication skills and competencies. This is driven by the growing incorporation of digital information technologies into teaching and learning methods. Primarily, these skills and competencies center around the capability to utilize diverse technologies and digital tools for the purpose of sharing information and facilitating knowledge transfer between educators and students. Conversely, communicative and social skills, as well as teaching methods, tend to receive less attention in recent studies. The goal of this research was to explore the opinions of teachers and students in digital communication in higher education about the importance of social skills and innovative teaching methods that are recognized in earlier literature (see Stronge, 2007) as the basis of an effective teaching process. A collaborative effort involving three international universities led to the creation and distribution of two online questionnaires. Each university administered two separate questionnaires, one targeting teaching staff (n = 70) and the other aimed at undergraduate students (n = 237). Data analysis using the SPSS software enabled the generation of a meaningful depiction of the data. The study revealed numerous findings. For instance, students from all three countries showed a highly positive attitude towards social skills and innovative teaching methods in digital communication during the teaching process, while teachers did not. This discrepancy is particularly evident between students and teachers in Bosnia and Herzegovina. Also, the age of students significantly affects the importance they attach to these aspects of the educational process, while gender does not.","PeriodicalId":518056,"journal":{"name":"Педагошка стварност","volume":"12 3","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-01-24","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140530744","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}