Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za motoričke poremećaje, kronične bolesti i art-terapije, Zagreb, Hrvatska, Renata Martinec
{"title":"Neke perspektive primjene tjelesno orijentiranih terapija i terapije pokretom i plesom u liječenju traume","authors":"Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za motoričke poremećaje, kronične bolesti i art-terapije, Zagreb, Hrvatska, Renata Martinec","doi":"10.24869/spsih.2024.254","DOIUrl":"https://doi.org/10.24869/spsih.2024.254","url":null,"abstract":"U današnje su vrijeme događaji i ponašanja koja se mogu doživjeti kao traumatična postali sve učestaliji. Zbog značajnih posljedica koje traumatska iskustva mogu izazvati, potrebno je uložiti posebne napore u prevenciju ili smanjenju simptoma povezanih s traumom. Takvi pristupi trebaju se usredotočiti na psihološki i fizički oporavak uključujući različite tehnike za uklanjanje stvarnih i simboličkih ozljeda zarobljenih u tijelu. Naime, tijekom traume tijelo je često žrtva, ali i nositelj bolnog iskustva. Zbog toga se ono kasnije može doživjeti kao podsjetnik na traumu, uzrok boli, ozljede, straha i bespomoćnosti. Stoga je logično da tijelo treba biti dio terapijskog procesa. Budući da se tjelesno orijentirane psihoterapije i terapija pokretom i plesom fokusiraju na tjelesne senzacije, svjesnost o tijelu i tjelesnu memoriju, ove vrste terapija mogu biti osobito korisne u liječenju traume. Brojne studije su potvrdile da ove vrste intervencija mogu imati različite pozitivne učinke na fiziološko i psihosocijalno funkcioniranje, posebno u smanjenju anksioznosti, straha, srama i uznemirujućih sjećanja, kao i u poticanju jedinstva duha i tijela, brige o sebi, emocionalnog izražavanja te osjećaja sigurnosti, slobode i nade. Potrebna su daljnja istraživanja usmjerena na razmatranje dobrobiti i prikladnih načina uključivanja tjelesnog iskustva tijekom terapijskog procesa. Na taj bi se način ostvarile pretpostavke prema kojima bi se tijelo, umjesto kao izvor i podsjetnik bolnog iskustva, moglo doživjeti kao izvor ozdravljenja u okviru holističkog pristupa u terapiji traume.","PeriodicalId":506366,"journal":{"name":"Socijalna Psihijatrija","volume":"52 3","pages":"254-269"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-09-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://hrcak.srce.hr/file/466335","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"147905898","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"OA","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ninoslav Mimica, Suzana Uzun, Oliver Kozumplik, Nikola Žaja, T. Sabo, Tajana Ljubin Golub
{"title":"Analiza posterske aktivnosti do kraja 2006. godine u svrhu sagledavanja stručno-znanstvene aktivnosti u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče","authors":"Ninoslav Mimica, Suzana Uzun, Oliver Kozumplik, Nikola Žaja, T. Sabo, Tajana Ljubin Golub","doi":"10.24869/spsih.2024.83","DOIUrl":"https://doi.org/10.24869/spsih.2024.83","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":506366,"journal":{"name":"Socijalna Psihijatrija","volume":" 10","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141668498","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Aleksitimija i njezini potencijalni prediktori dobiveni na uzorku oboljelih od anksioznih i psihosomatskih poremećaja","authors":"Anka Došen, Tanja Grahovac Juretić, Martina Rojnić Kuzman, Ika Rončević-Gržeta, Klementina Ružić","doi":"10.24869/spsih.2024.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.24869/spsih.2024.3","url":null,"abstract":"ex-the Sociodemographic Survey, the Toronto Alexithymia Scale-26, the Hopkins Symptom Checklist-25 and the Perceived Source of Health Control Questionnaire. A manual blood pressure monitor and stethoscope were used for blood pressure measurement, heart rate was measured with a pulse oximeter","PeriodicalId":506366,"journal":{"name":"Socijalna Psihijatrija","volume":"104 31","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141667406","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}