{"title":"Analiza udžbenika u srednjim strukovnim školama za medicinske sestre","authors":"Damjan Abou Aldan, Marina Križić, Tomislav Lončar","doi":"10.52444/nr.4.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.52444/nr.4.2.1","url":null,"abstract":"Od 2010. godine strukovno obrazovanje medicinskih sestara / medicinskih tehničara prilagođeno je Direktivi Europske unije zbog čega je uveden novi petogodišnji kurikulum. Kurikulum obuhvaća općeobrazovni dio (prve dvije godine srednje škole) te strukovni dio od trećeg do petog razreda u kojem najveći udio čine predmeti zdravstvene njege, odnosno sestrinske skrbi. Do 2021. godine izdani su udžbenici za sve obvezne strukovne predmete, a za neke postoji mogućnost izbora između dvaju udžbenika. Cilj ovog rada bio je učiniti analizu onih strukovnih udžbenika kojima su autorice medicinske sestre, odnosno udžbenika onih predmeta koje mogu poučavati nastavnici zdravstvene njege. Analizirano je dvadeset i osam udžbenika koji se koriste u Republici Hrvatskoj te je učinjena usporedba s trima udžbenicima s anglosaksonskog područja. Iako većina udžbenika ima sličan didaktički instrumentarij, istraživanjem je utvrđeno da je 55% korištenih referenci starije deset godina od godine izdanja, što predstavlja značajno kvalitativno obilježje udžbenika ove discipline. Na temelju rezultata ovog istraživanja izrađene su preporuke za uređivanje budućih udžbenika za obrazovanje medicinskih sestara / medicinskih tehničara.","PeriodicalId":475233,"journal":{"name":"Nastavnička revija","volume":"157 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138982366","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Opsesivno-kompulzivni poremećaj u djece i adolescenata","authors":"Antonija Abaz, Ana Mutić, Suzana Avgustinović","doi":"10.52444/nr.4.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.52444/nr.4.2.2","url":null,"abstract":"Opsesivno-kompulzivni poremećaj spada u skupinu anksioznih poremećaja, a karakteriziran je pojavom opsesivnih misli i kompulzivnih radnji. Prvi simptomi ovog poremećaja najčešće se javljaju u dobi od 9 do 13 godina. U Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB -10) nalazi pod oznakom F.42. MKB-10 dijeli OKP na tri oblika: oblik s prevladavajućim opsesijama, oblik s prevladavajućim kompulzijama i mješoviti oblik, koji je ujedno i najčešći. Opsesije ili obuzetosti objašnjavamo kao ponavljajuće i perzistentne misli, doživljaje ili osjećanje koje osoba doživljava kao intruzivne i neprimjerene, a uzrokuju anksioznost ili nelagodu. Kompulzije ili prisile su pak ponavljane radnje ili ponašanje koje osoba smatra nužnima izvršiti kao odgovor na opsesiju te koje služe smanjenju anksioznosti. Sadržaj opsesija i kompulzija mijenja se s dobi djeteta, opsesivna zabrinutost oko redoslijeda i simetrije javlja se kod 2/3 predškolske djece, u osnovnoškolskoj dobi prevladavaju opsesivne misli i kompulzivne radnje vezane za školu. Adolescenti kao najčešću opsesiju navode strah od trovanja i misli o ozljeđivanju sebe ili nekih poznatih osoba, a najčešće kompulzije su rituali vezani za pranje, čišćenje, provjeravanje i uređivanje. OKP se prema težini kliničke slike može podijeliti na tri oblika: lakši, srednji i teški. Brojne su teorije o etiologiji OKP-a, u biološkoj teoriji spominju se poremećaji u količini pojedinih neurotransmitera, strukture, elektrofiziološke i neuroendokrine promjene te u novije vrijeme neuroimunološka teorija koja povezuje OKP s infekcijom beta-hemolitičkim streptokokom u djetinjstvu, kao i psihološke i sociološke. Različiti su načini liječenja OKP-a, farmakoterapijski, psihoterapijski, kao i drugi. Istraživanja pokazuju vrlo dobre rezultate korištenja samo kognitivno – bihevioralne terapije, iako se u praksi nerijetko koristi kombinacija psihoterapije i lijekova. Tijek bolesti je kroničan, a oporavak može biti dug i spor ovisno o težini bolesti i odgovoru na terapiju.","PeriodicalId":475233,"journal":{"name":"Nastavnička revija","volume":"752 ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138982724","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Stenoza koronarnih arterija – istraživanje čimbenika rizika","authors":"Željka Roginić","doi":"10.52444/nr.4.2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.52444/nr.4.2.5","url":null,"abstract":"Cilj ovog istraživačkog rad jest ispitati utjecaj čimbenika rizika na razvoj i težinu stenoze koronarnih arterija. Studija je presječno istraživanje u kojem je sudjelovalo ukupno 116 ispitanika, a podaci su prikupljeni u razdoblju od 1. do 31. prosinca 2021. godine. Utjecaj prediktorskih varijabli na pojavu srčanog udara, težinu stenoze koronarnih arterija, broj zahvaćenih arterija, ukupne testirane populacije ispitan je višestrukom regresijskom analizom i generalnim regresijskim modelom, a rezultati su prikazani u formi Pareto dijagrama t-vrijednosti. Učestalost netipičnog (NSTEMI)/tipičnog (STEMI) srčanog udara za ukupnu populaciju iznosila je 43 %. Iako je učestalija kod žena, srednje vrijednosti i standardne devijacije za postotak zahvaćenosti arterije stenozom bile se nešto niže kod žena (77.4±25.1) u odnosu na muškarce (81.5±21.4). Srednje vrijednosti i standardne devijacije broja arterija zahvaćenih stenozom nešto je veći u osoba koje su doživjele srčani udar (1.8±0.9) u odnosu na one koje ga nisu doživjele (1.5±1.1). Prema rezultatima beta koeficijenata i njihove značajnosti statistički značajan doprinos imaju varijable: dijabetes (ß=0.38; p=0.0174), indeks tjelesne mase (ß=0.35; p=0.0275) i pušenje (ß=0.29; p=0.0371). Statistički značajna razlika potvrdila se za varijable dijabetes, pušenje i indeks tjelesne mase između ispitanika koji su doživjeli srčani udar, a iako je postotak zahvaćenosti žila stenozom veći kod ispitanika koji su doživjeli srčani udar u odnosu na one koji nisu doživjeli, statistički značajna razlika između onih koji su ga doživjeli i onih koji nisu je potvrđena samo za prednju silaznu granu arterije i lijevu marginalnu granu koronarne arterije.","PeriodicalId":475233,"journal":{"name":"Nastavnička revija","volume":"654 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138983026","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Eating habits of\u0000adolescents","authors":"Admira Redžepagić","doi":"10.52444/nr.4.2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.52444/nr.4.2.4","url":null,"abstract":"Cilj ovoga istraživačkog rad je ispitati razlike u prehrambenim navikama adolescenata mlađe i adolescenata starije dobi, ispitati kakva je konzumacija voća i povrća u adolescenata mlađe i starije dobi te utječe li spol na prehrambene navike adolescenata. U radu je korišteno presječno istraživanje u kojem su sudjelovali učenici prvih i petih razreda Škole za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu. Za potrebe istraživanja kreiran je upitnik o prehrambenim navikama, nastao prema originalu NHANES Food Questionnaire dostupnom za slobodnu uporabu. Upitnik se sastojao od 22 pitanja s mogućnošću odabira samo jednog odgovora. Upitnik je distribuiran putem platforme Google forms. Mann-Whitney U testom potvrđena je statistički značajna razlika u učestalosti konzumacije između ispitanika prvog i petog razreda za samo dvije od ukupno 22 testirane varijable, i to za krumpir i kruh. S obzirom na navedeno, a ne uzimajući u obzir spol ispitanika, odbacuje se hipoteza da se učenici s više godina medicinskog obrazovanja zdravije hrane. Međutim, kada se testirala razlika po spolu kod ispitanika petog razreda, za većinu varijabli utvrđena je statistički značajna razlika u učestalosti konzumacije između muškaraca i žena. U slučaju učenika prvog razreda, statistički značajna razlika u prehrambenim navikama između muškaraca i žena pokazala se kod svega 4 varijable. Promatrajući razliku po spolu za ukupnu testiranu populaciju, potvrđeno je da muškarci u odnosu na žene statistički značajno češće konzumiraju voće i povrće, ali i složene ugljikohidrate, npr. krumpir. Isto tako, muškarci češće konzumiraju i proizvode bogate šećerima i mastima u odnosu na žene. Istraživanje je pokazalo da su prehrambene navike ispitanika značajno više uvjetovane spolom u odnosu na godinu školovanja te u sličnim istraživanjima svakako treba uzeti u obzir utjecaj spola.","PeriodicalId":475233,"journal":{"name":"Nastavnička revija","volume":"56 3","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138982582","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}