{"title":"Filozofija slomljenoga i praksa presloženoga","authors":"Andrea Matošević","doi":"10.15378/1848-9540.2021.44.10","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U tekstu se analizira sadržaj eseja o Napulju i njegovim stanovnicima iz sredine 1920-ih godina koje je napisao naknadno utjecajni njemački marksistički filozof i ekonomist vrlo blizak Frankfurtskoj školi – Alfred Sohn-Rethel. Ključ za čitanje tih tekstova objedinjenih pod naslovom Napoli: filozofija slomljenoga [Napoli: la filosofia del rotto] nalazi se u ideji kako za Napolitance tehnika počinje raditi tek kada je “slome” i “podrede” vlastitoj kontroli; ta teza povezuje se s antropološkom teorijom bricolera Claudea Lévija-Straussa te se pritom ukazuje na koncept poroznosti koji u ono vrijeme ima i epistemološku važnost u kontekstu interpretacija talijanskoga juga. Naposljetku, sadržaj se autorovih eseja uspoređuje s dijelom politika i rezultata uvođenja tejlorističke “znanstvene organizacije” rada dvadesetih godina u talijansku i širu privredu.","PeriodicalId":40979,"journal":{"name":"Etnoloska Tribina","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.2000,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Filozofija slomljenoga i praksa presloženoga\",\"authors\":\"Andrea Matošević\",\"doi\":\"10.15378/1848-9540.2021.44.10\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"U tekstu se analizira sadržaj eseja o Napulju i njegovim stanovnicima iz sredine 1920-ih godina koje je napisao naknadno utjecajni njemački marksistički filozof i ekonomist vrlo blizak Frankfurtskoj školi – Alfred Sohn-Rethel. Ključ za čitanje tih tekstova objedinjenih pod naslovom Napoli: filozofija slomljenoga [Napoli: la filosofia del rotto] nalazi se u ideji kako za Napolitance tehnika počinje raditi tek kada je “slome” i “podrede” vlastitoj kontroli; ta teza povezuje se s antropološkom teorijom bricolera Claudea Lévija-Straussa te se pritom ukazuje na koncept poroznosti koji u ono vrijeme ima i epistemološku važnost u kontekstu interpretacija talijanskoga juga. Naposljetku, sadržaj se autorovih eseja uspoređuje s dijelom politika i rezultata uvođenja tejlorističke “znanstvene organizacije” rada dvadesetih godina u talijansku i širu privredu.\",\"PeriodicalId\":40979,\"journal\":{\"name\":\"Etnoloska Tribina\",\"volume\":null,\"pages\":null},\"PeriodicalIF\":0.2000,\"publicationDate\":\"2021-12-20\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Etnoloska Tribina\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.15378/1848-9540.2021.44.10\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"ANTHROPOLOGY\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Etnoloska Tribina","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15378/1848-9540.2021.44.10","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"ANTHROPOLOGY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
本文分析了20世纪20年代中期关于那不勒斯及其居民的文章的内容，这篇文章后来写了一位与法兰克福学派非常接近的有影响力的德国马克哲学家和经济学家Alfred Sohn Rethel。阅读这些结合在《那不勒斯：破碎者的哲学》（Naples:la philosophy del rotto）标题下的文本的关键是思考拿破仑的技术如何只有在“破碎”和“播客”控制本身的情况下才开始发挥作用；这一主题与克劳德·莱维亚·斯特劳萨的人类学理论相联系，并反映在多孔性的概念中，该概念在当时对意大利南方的解释中也具有认识论的重要性。最后，作者文章的内容与二十年来在意大利和广大企业引入技术“科学组织”工作的政策和结果相当。
U tekstu se analizira sadržaj eseja o Napulju i njegovim stanovnicima iz sredine 1920-ih godina koje je napisao naknadno utjecajni njemački marksistički filozof i ekonomist vrlo blizak Frankfurtskoj školi – Alfred Sohn-Rethel. Ključ za čitanje tih tekstova objedinjenih pod naslovom Napoli: filozofija slomljenoga [Napoli: la filosofia del rotto] nalazi se u ideji kako za Napolitance tehnika počinje raditi tek kada je “slome” i “podrede” vlastitoj kontroli; ta teza povezuje se s antropološkom teorijom bricolera Claudea Lévija-Straussa te se pritom ukazuje na koncept poroznosti koji u ono vrijeme ima i epistemološku važnost u kontekstu interpretacija talijanskoga juga. Naposljetku, sadržaj se autorovih eseja uspoređuje s dijelom politika i rezultata uvođenja tejlorističke “znanstvene organizacije” rada dvadesetih godina u talijansku i širu privredu.
求助内容：
应助结果提醒方式：
京公网安备 11010802042870号
