Žena, majka, kraljica

Abstract

Kroz analizu reklamnih kampanja za dodatak prehrani koji obećava povratak sreće ovaj članak problematizira regulatorne učinke potrage za srećom u kontekstu tranzicije i popularizacije novih oblika ženskosti u Hrvatskoj. Članak ukazuje na rodne dimenzije “tranzicije” kroz analizu njezinih materijalizacija u kontekstu popularne kulture. S fokusom na orodnjeno mentalno zdravlje, analiza se oslanja prije svega na rad Sare Ahmed o afektivnosti društvenih normi i ideala kao i na rad Lilijane Burcar koji se bavi odnosom kapitalizma i patrijarhata u postjugoslavenskom prostoru.