{"title":"Silences That Kill? Hate, Fear, and Their Silences","authors":"J. Markovic","doi":"10.15378/1848-9540.2018.41.03","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Na primjeru politickog diskursa u Hrvatskoj koji eksplicitnim i implicitnim govorom iskljucivanja, a cesto i mržnje proizvodi strah te istraživanja osobnog pripovijedanja straha i tjeskobe marginaliziranih skupina autorica postavlja tri temeljna istraživacka pitanja. Prvo, kako se mržnja narativno oblikuje, podjednako u javnom diskursu i osobnim pripovijestima? Drugo, kako jezik mržnje utjece na one koji su oznaceni kao objekti mržnje? Trece, može li i do koje mjere subjekt anksioznosti/straha (koji je eksplicitni objekt mržnje) pripovijedati svoj doživljaj i emocionalni odgovor na mržnju? Autorica se zanima za mjesta u kojima mržnja (koja je i sama obilježena sutnjom) proizvodi strah i sutnju, odnosno mjesta na kojima mržnja doprinosi potkopavanju potrebe subjekta za intersubjektivnoscu i proizvodi duboki osjecaj izolacije i bivanja u sutnji, ali katkada i artikulirani otpor.","PeriodicalId":40979,"journal":{"name":"Etnoloska Tribina","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2000,"publicationDate":"2018-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.15378/1848-9540.2018.41.03","citationCount":"7","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Etnoloska Tribina","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15378/1848-9540.2018.41.03","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"ANTHROPOLOGY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 7
Abstract
Na primjeru politickog diskursa u Hrvatskoj koji eksplicitnim i implicitnim govorom iskljucivanja, a cesto i mržnje proizvodi strah te istraživanja osobnog pripovijedanja straha i tjeskobe marginaliziranih skupina autorica postavlja tri temeljna istraživacka pitanja. Prvo, kako se mržnja narativno oblikuje, podjednako u javnom diskursu i osobnim pripovijestima? Drugo, kako jezik mržnje utjece na one koji su oznaceni kao objekti mržnje? Trece, može li i do koje mjere subjekt anksioznosti/straha (koji je eksplicitni objekt mržnje) pripovijedati svoj doživljaj i emocionalni odgovor na mržnju? Autorica se zanima za mjesta u kojima mržnja (koja je i sama obilježena sutnjom) proizvodi strah i sutnju, odnosno mjesta na kojima mržnja doprinosi potkopavanju potrebe subjekta za intersubjektivnoscu i proizvodi duboki osjecaj izolacije i bivanja u sutnji, ali katkada i artikulirani otpor.