Anthropological and Social Features of the Pre-Council Liturgical Literature

U ovome članku autori istražuju antropološke i socijalne elemente u liturgijskim knjigama objavljenim u XVI. i XVII. st., koje su većim dijelom nepromijenjene vrijedile sve do Drugoga vatikanskog sabora (1962. – 1965.). U prijašnjim je stoljećima Crkva imala isključivu ingerenciju i u nekim područjima koje danas pokriva građanskodruštvo (država): školstvo, zdravstvo, ženidbeni zakoni, vođenje matičnih knjiga. U svome istraživanju autori pokazuju kako su u spomenutim knjigama donesene i neke odredbe koje uz liturgijsko imaju i određeno antropološko i sociološko značenje. To su upute o čistoći crkvenoga ruha i crkvenoga posuđa, te o čistoći crkvenih službenika. Jednako tako susreću se podrobne odredbe koje se odnose na ćudoređe (stidljivost) te na odnos između muškaraca i žena, pri čemu je vidljivo da su žene u podređenom položaju u skladu s običajima prijašnjih vremena, što se dobrim dijelom temelji i na biblijskoj tradiciji. Knjige također donose uputei odredbe o drugim važnim vidovima života, osobito glede sklapanjaženidbe, pri čemu se pazi da budu ispunjeni svi naravni uvjetikao što su dob i slobodna volja. Iz ovog je istraživanja vidljivoda je Crkva imala važan utjecaj u društvenome životu te da je uprošlim stoljećima imala također važnu prosvjetiteljsku ulogu.