{"title":"激进民主批评与自由主义失败之间的自由权利","authors":"Nenad Dimitrijević","doi":"10.20901/pp.9.1.03","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Ovaj rad polazi od stava da je nepoštovanje individualnih prava osnovni problem današnje liberalne demokratije. U njemu autor zauzima stav da demokratija nije vredna sama po sebi. Ustavna demokratija je legitiman politički režim samo ako je u stanju da afirmiše i zaštiti individualnu autonomiju svakog državljanina. Fokus teksta je na radikalno-demokratskoj kritici liberalnih prava, ali je ograničen na nekoliko važnih tačaka neslaganja između liberalno-demokratskog i radikalno-demokratskog razumevanja osnovnih prava. Analiza je fokusirana na one elemente liberalnog razumevanja prava koje radikalno-demokratska kritika vidi kao sporne. Drugi odeljak sumira pojam radikalne demokratije i nudi jednu moguću klasifikaciju različitih radikalno-demokratskih pristupa osnovnim pravima. Razlikuju se dva radikalno-demokratska pristupa: prvi odbacuje prava, dok drugi poziva na njihovo alternativno promišljanje. Treći odeljak prihvata radikalno-demokratski stav o potrebi redefinisanja standardne liberalne teze o relativnoj nezavisnosti lične, društvene i političke sfere. Normativni stav koji autor zastupa glasi da je kriza posledica dugotrajnog procesa u kome su liberalne demokratije postepeno napustile sopstvene vrednosne osnove. Na kraju, autor zaključuje da razmišljanje o mogućim putevima obnove pravnog i moralnog autoriteta liberalnih prava zahteva da preispitamo pojam liberalne jednakosti i da se zapitamo o održivosti konvencionalne liberalne institucionalne arhitekture.","PeriodicalId":34190,"journal":{"name":"Politicke Perspektive","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2019-11-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.20901/pp.9.1.03","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Liberalna prava između radikalne demokratske kritike i neuspeha liberalizma\",\"authors\":\"Nenad Dimitrijević\",\"doi\":\"10.20901/pp.9.1.03\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Ovaj rad polazi od stava da je nepoštovanje individualnih prava osnovni problem današnje liberalne demokratije. U njemu autor zauzima stav da demokratija nije vredna sama po sebi. Ustavna demokratija je legitiman politički režim samo ako je u stanju da afirmiše i zaštiti individualnu autonomiju svakog državljanina. Fokus teksta je na radikalno-demokratskoj kritici liberalnih prava, ali je ograničen na nekoliko važnih tačaka neslaganja između liberalno-demokratskog i radikalno-demokratskog razumevanja osnovnih prava. Analiza je fokusirana na one elemente liberalnog razumevanja prava koje radikalno-demokratska kritika vidi kao sporne. Drugi odeljak sumira pojam radikalne demokratije i nudi jednu moguću klasifikaciju različitih radikalno-demokratskih pristupa osnovnim pravima. Razlikuju se dva radikalno-demokratska pristupa: prvi odbacuje prava, dok drugi poziva na njihovo alternativno promišljanje. Treći odeljak prihvata radikalno-demokratski stav o potrebi redefinisanja standardne liberalne teze o relativnoj nezavisnosti lične, društvene i političke sfere. Normativni stav koji autor zastupa glasi da je kriza posledica dugotrajnog procesa u kome su liberalne demokratije postepeno napustile sopstvene vrednosne osnove. Na kraju, autor zaključuje da razmišljanje o mogućim putevima obnove pravnog i moralnog autoriteta liberalnih prava zahteva da preispitamo pojam liberalne jednakosti i da se zapitamo o održivosti konvencionalne liberalne institucionalne arhitekture.\",\"PeriodicalId\":34190,\"journal\":{\"name\":\"Politicke Perspektive\",\"volume\":\"1 1\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2019-11-08\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"https://sci-hub-pdf.com/10.20901/pp.9.1.03\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Politicke Perspektive\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.20901/pp.9.1.03\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"\",\"JCRName\":\"\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politicke Perspektive","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/pp.9.1.03","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
这项工作的出发点是,不尊重个人权利是当今自由民主的根本问题。作者认为民主本身是不值得的。民主政治是合法的。Fokus teksta je na radikalno demokratskoj kritici freedinih prava,ali je ograničen na nekoliko važnih tačaka neslaganja izmeřu freevino demokratsko i radikalno Demokratkog razumevanja osnovnih prava。分析的重点是自由主义者对权利的理解,激进的民主批评认为这些理解是零星的。第二节概述了激进民主的概念,并对不同的激进和民主基本权利方法进行了可能的分类。两种激进的民主方法各不相同:第一种拒绝权利,而第二种则呼吁他们的另类思维。第三部分接受了一种激进的民主观点,即有必要重新定义个人、社会和政治领域相对独立的标准自由主义问题。代表作者的正常立场是,自由民主逐渐放弃其宝贵基础的长期进程的危机。最后,作者得出结论,思考恢复自由权利的法律和道德权威的可能方法,需要我们重新审视自由平等的概念,并要求传统自由主义架构的可持续性。
Liberalna prava između radikalne demokratske kritike i neuspeha liberalizma
Ovaj rad polazi od stava da je nepoštovanje individualnih prava osnovni problem današnje liberalne demokratije. U njemu autor zauzima stav da demokratija nije vredna sama po sebi. Ustavna demokratija je legitiman politički režim samo ako je u stanju da afirmiše i zaštiti individualnu autonomiju svakog državljanina. Fokus teksta je na radikalno-demokratskoj kritici liberalnih prava, ali je ograničen na nekoliko važnih tačaka neslaganja između liberalno-demokratskog i radikalno-demokratskog razumevanja osnovnih prava. Analiza je fokusirana na one elemente liberalnog razumevanja prava koje radikalno-demokratska kritika vidi kao sporne. Drugi odeljak sumira pojam radikalne demokratije i nudi jednu moguću klasifikaciju različitih radikalno-demokratskih pristupa osnovnim pravima. Razlikuju se dva radikalno-demokratska pristupa: prvi odbacuje prava, dok drugi poziva na njihovo alternativno promišljanje. Treći odeljak prihvata radikalno-demokratski stav o potrebi redefinisanja standardne liberalne teze o relativnoj nezavisnosti lične, društvene i političke sfere. Normativni stav koji autor zastupa glasi da je kriza posledica dugotrajnog procesa u kome su liberalne demokratije postepeno napustile sopstvene vrednosne osnove. Na kraju, autor zaključuje da razmišljanje o mogućim putevima obnove pravnog i moralnog autoriteta liberalnih prava zahteva da preispitamo pojam liberalne jednakosti i da se zapitamo o održivosti konvencionalne liberalne institucionalne arhitekture.