{"title":"国际细节与就业","authors":"Darija Rupčić Kelam, S. Jelić, Ivica Kelam","doi":"10.19090/ARHE.2019.31.229-262","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Svaki bi ozbiljni obrazovni sustav danas, u suvremeno doba, trebao uzeti u obzir i u sebe ucijepiti oblik učenja kako misliti, odnosno razvijati kritičko mišljenje. Kada govorimo o obrazovanju, onda bi krajnja svrha odgojno-obrazovne aktivnosti trebala biti povratak subjektu, što znači razvoj emancipiranog, samomislećeg, autonomnog pojedinca, kritičkog mislitelja i samosvjesnog pojedinca. Uvježbavanjem (auto)refleksije i kritičkog mišljenja pomažemo pojedincu u dubljem razumijevanju i interpretiranju činjenica. Slijedom Liessmannove definicije neobrazovanosti koja se pojavljuje u svojem suvremenom pojavnom obliku kao poluobrazovanost, koja je odustajanje od htijenja da se uopće išta razumije, istaknut ćemo važnost filozofskih temelja skrbi, skrbnog mišljenja i potrebe razvoja empatije kao važnih fenomena u izgradnji cjelovite ličnosti, obrazovnog pojedinca, kritičkog subjekta, te mogućnost promjene postojećih odnosa unutar društva kojemu obrazovani pojedinac teži sudjelovati. Postavljamo pitanje, mogu li nam odgoj za skrb i empatiju, unutar odgojno-obrazovnog sustava pomoći u razumijevanju problema suvremenog svijeta i načinu nošenja s izazovima koje društvo pred nas danas postavlja?","PeriodicalId":38340,"journal":{"name":"Journal of Philosophy ARHE","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-06-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":"{\"title\":\"ULOGA SKRBNOG MIŠLJENJA I EMPATIJE U OBRAZOVANJU\",\"authors\":\"Darija Rupčić Kelam, S. Jelić, Ivica Kelam\",\"doi\":\"10.19090/ARHE.2019.31.229-262\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Svaki bi ozbiljni obrazovni sustav danas, u suvremeno doba, trebao uzeti u obzir i u sebe ucijepiti oblik učenja kako misliti, odnosno razvijati kritičko mišljenje. Kada govorimo o obrazovanju, onda bi krajnja svrha odgojno-obrazovne aktivnosti trebala biti povratak subjektu, što znači razvoj emancipiranog, samomislećeg, autonomnog pojedinca, kritičkog mislitelja i samosvjesnog pojedinca. Uvježbavanjem (auto)refleksije i kritičkog mišljenja pomažemo pojedincu u dubljem razumijevanju i interpretiranju činjenica. Slijedom Liessmannove definicije neobrazovanosti koja se pojavljuje u svojem suvremenom pojavnom obliku kao poluobrazovanost, koja je odustajanje od htijenja da se uopće išta razumije, istaknut ćemo važnost filozofskih temelja skrbi, skrbnog mišljenja i potrebe razvoja empatije kao važnih fenomena u izgradnji cjelovite ličnosti, obrazovnog pojedinca, kritičkog subjekta, te mogućnost promjene postojećih odnosa unutar društva kojemu obrazovani pojedinac teži sudjelovati. Postavljamo pitanje, mogu li nam odgoj za skrb i empatiju, unutar odgojno-obrazovnog sustava pomoći u razumijevanju problema suvremenog svijeta i načinu nošenja s izazovima koje društvo pred nas danas postavlja?\",\"PeriodicalId\":38340,\"journal\":{\"name\":\"Journal of Philosophy ARHE\",\"volume\":\" \",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2020-06-18\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"1\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Journal of Philosophy ARHE\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.19090/ARHE.2019.31.229-262\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"Arts and Humanities\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Journal of Philosophy ARHE","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.19090/ARHE.2019.31.229-262","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Arts and Humanities","Score":null,"Total":0}
Svaki bi ozbiljni obrazovni sustav danas, u suvremeno doba, trebao uzeti u obzir i u sebe ucijepiti oblik učenja kako misliti, odnosno razvijati kritičko mišljenje. Kada govorimo o obrazovanju, onda bi krajnja svrha odgojno-obrazovne aktivnosti trebala biti povratak subjektu, što znači razvoj emancipiranog, samomislećeg, autonomnog pojedinca, kritičkog mislitelja i samosvjesnog pojedinca. Uvježbavanjem (auto)refleksije i kritičkog mišljenja pomažemo pojedincu u dubljem razumijevanju i interpretiranju činjenica. Slijedom Liessmannove definicije neobrazovanosti koja se pojavljuje u svojem suvremenom pojavnom obliku kao poluobrazovanost, koja je odustajanje od htijenja da se uopće išta razumije, istaknut ćemo važnost filozofskih temelja skrbi, skrbnog mišljenja i potrebe razvoja empatije kao važnih fenomena u izgradnji cjelovite ličnosti, obrazovnog pojedinca, kritičkog subjekta, te mogućnost promjene postojećih odnosa unutar društva kojemu obrazovani pojedinac teži sudjelovati. Postavljamo pitanje, mogu li nam odgoj za skrb i empatiju, unutar odgojno-obrazovnog sustava pomoći u razumijevanju problema suvremenog svijeta i načinu nošenja s izazovima koje društvo pred nas danas postavlja?
求助内容：
应助结果提醒方式：
京公网安备 11010802042870号
