Tomislava Bošnjak Botica, Jurica Polančec, Robert Sviben
{"title":"克罗地亚名字的长短组合研究","authors":"Tomislava Bošnjak Botica, Jurica Polančec, Robert Sviben","doi":"10.29162/jez.2022.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Ostvarenje dvostruke množine jednoga dijela dvosložnih i višesložnih imenica muškoga roda jedno je od zanimljivijih obilježja hrvatskoga imeničkoga sustava. U radu se na temelju korpusa analiziraju oblici tzv. duge i kratke množine 26 imenica muškoga roda podijeljenih u tri skupine: 1) dvosložne i trosložne imenice s nepostojanim a; 2) dvosložne imenice s kratkosilaznim naglaskom i dužinom; 3) složenice kojima je druga sastavnica jednosložna imenica. Izneseni podatci upućuju na šarolikost same pojave, ali i neujednačenost rječničkoga opisa te se iznose prijedlozi kako taj opis učiniti bližim stvarnoj jezičnoj uporabi odraženoj u korpusnim podatcima. Uočavaju se i zanimljive oscilacije u zastupljenosti jednih ili drugih oblika s obzirom na konkretni padež te mogućnost nastanka mješovite množinske paradigme. Posebna se pozornost posvećuje metodologiji korpusnoga istraživanja ove pojave te kriterijima za stupnjevanje dubletnosti kroz tzv. pojase dubletnosti.","PeriodicalId":41610,"journal":{"name":"Jezikoslovlje","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2000,"publicationDate":"2022-07-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"2","resultStr":"{\"title\":\"Korpusno istraživanje hrvatskih imenica s dugom i kratkom množinom\",\"authors\":\"Tomislava Bošnjak Botica, Jurica Polančec, Robert Sviben\",\"doi\":\"10.29162/jez.2022.2\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Ostvarenje dvostruke množine jednoga dijela dvosložnih i višesložnih imenica muškoga roda jedno je od zanimljivijih obilježja hrvatskoga imeničkoga sustava. U radu se na temelju korpusa analiziraju oblici tzv. duge i kratke množine 26 imenica muškoga roda podijeljenih u tri skupine: 1) dvosložne i trosložne imenice s nepostojanim a; 2) dvosložne imenice s kratkosilaznim naglaskom i dužinom; 3) složenice kojima je druga sastavnica jednosložna imenica. Izneseni podatci upućuju na šarolikost same pojave, ali i neujednačenost rječničkoga opisa te se iznose prijedlozi kako taj opis učiniti bližim stvarnoj jezičnoj uporabi odraženoj u korpusnim podatcima. Uočavaju se i zanimljive oscilacije u zastupljenosti jednih ili drugih oblika s obzirom na konkretni padež te mogućnost nastanka mješovite množinske paradigme. Posebna se pozornost posvećuje metodologiji korpusnoga istraživanja ove pojave te kriterijima za stupnjevanje dubletnosti kroz tzv. pojase dubletnosti.\",\"PeriodicalId\":41610,\"journal\":{\"name\":\"Jezikoslovlje\",\"volume\":\" \",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.2000,\"publicationDate\":\"2022-07-21\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"2\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Jezikoslovlje\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.29162/jez.2022.2\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"0\",\"JCRName\":\"LANGUAGE & LINGUISTICS\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Jezikoslovlje","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.29162/jez.2022.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"LANGUAGE & LINGUISTICS","Score":null,"Total":0}
Korpusno istraživanje hrvatskih imenica s dugom i kratkom množinom
Ostvarenje dvostruke množine jednoga dijela dvosložnih i višesložnih imenica muškoga roda jedno je od zanimljivijih obilježja hrvatskoga imeničkoga sustava. U radu se na temelju korpusa analiziraju oblici tzv. duge i kratke množine 26 imenica muškoga roda podijeljenih u tri skupine: 1) dvosložne i trosložne imenice s nepostojanim a; 2) dvosložne imenice s kratkosilaznim naglaskom i dužinom; 3) složenice kojima je druga sastavnica jednosložna imenica. Izneseni podatci upućuju na šarolikost same pojave, ali i neujednačenost rječničkoga opisa te se iznose prijedlozi kako taj opis učiniti bližim stvarnoj jezičnoj uporabi odraženoj u korpusnim podatcima. Uočavaju se i zanimljive oscilacije u zastupljenosti jednih ili drugih oblika s obzirom na konkretni padež te mogućnost nastanka mješovite množinske paradigme. Posebna se pozornost posvećuje metodologiji korpusnoga istraživanja ove pojave te kriterijima za stupnjevanje dubletnosti kroz tzv. pojase dubletnosti.