Knowledge, Power Matrix, and the Vision of African Renaissance

Zadatak razvijanja znanja o afričkim ruralnim područjima od strane urbanih afričkih istraživača susreće se s dva značajna izazova: nadmoć mitova i ‘biće kao sila’ u mreži ruralne afričke gnoze i prijezirno držanje urbanih afričkih istraživača spram domorodačkih sustava znanja (IKS). Ovaj je pristup rezultat kolonijalnih nastojanja da se sačuva epistemička hegemonija i neokolonijalizacija uz pomoć Afrikanaca koje se okrenulo protiv mogućnosti afričkog sustava znanja. Fiksacija na mit i silu ruralnih aktera i zapadnjačkog akademski orijentiranog sistema znanja sačinjava obostrano antagonističke strukture moći s kumulativnim efektom zagušivanja pokušaja da se Afriku razumije iznutra prema van. Ovaj rad, usmjeravajući se na društveno znanje Yoruba, primjenjuje rekonstruktivni pristup predlažući dva puta do razvoja robusne afričke baze znanja. Prvi put argumentira da se ruralni akteri koji doprinose razvoju afričke spoznaje moraju raščarati gdje je to potrebno. Drugi je put usmjeren na urgentnost postizanja potpune dekolonizacije. Dok prvi put vidi kretanje ruralnog od mitova prema artikulaciji liberalnog epistemičkog sistema, drugi put želi ukloniti nevjericu i prijezir koji urbani istraživači imaju o zbilji znanja u Africi. Znanje koje ima koristi od afričke originalnosti može se konsolidirati otvorenim dijalogom između urbanih istraživača i ruralnih aktera koji imaju izravnu vezu s ispostavom afričke gnoze u pogledu politike, prava, etike, farmakognoze, zdravstva, ekonomije i okoliša