{"title":"医学术语 - 规范和标准","authors":"A. Gjuran-Coha, Tajana Tomak","doi":"10.47960/2831-0322.2023.2.27.7","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Medicinska je terminologija osnovni instrument prenošenja informacija između liječnika i pacijenata, ali i među samim liječnicima. Svaka terminologija, pa tako i medicinska, teži standardizaciji\nkoja podrazumijeva usklađivanje prema načelu jednoznačnosti,\nsustavnosti i uklopljenosti u hrvatski jezični sustav. Stoga pri stvaranju nazivlja neke struke treba voditi računa o određenim zakonitostima, odnosno načelima. U medicinskoj se komunikaciji\nrabe normirani nazivi, ali i ad hoc stvoreni nazivi koji su rezultat\nimenovanja nekoga novog pojma, pojave ili predmeta. Radi sređivanja strukovnoga nazivlja pokrenut je projekt Struna. Do danas\nje normirano pet nazivlja iz područja biomedicine (anatomije,\nfiziologije, oftalmologije, farmakologije i stomatologije). Terminologije ostalih grana i dalje su izazov stručnjacima-liječnicima\niz toga područja i lingvistima. No u svakodnevnoj se komunikaciji bilježi raskorak između propisanih – normiranih naziva\ni nenormiranih koji su u učestaloj uporabi. Terminološka načela, proizišla iz opće terminološke teorije, uzrokuju terminološke\ndvojbe stručnjacima, laicima i prevoditeljima. Cilj je ovoga rada\nistražiti terminološka kolebanja koja su svakodnevno prisutna u\nmedicinskome jeziku. Ovo korpusno istraživanje ponudit će rješenja za terminološke dvojbe i kolebanja zabilježena u medicinskoj\npublicistici i komunikaciji. Građa za istraživanje prikupljana je\nručno, a terminološke su jedinice bilježene u kontekstu uporabe,\nu kojemu se utvrđuje značenje i mjesto u pojmovnome sustavu.\nKorpus su činile medicinske publikacije: knjige (2), stručno-znanstveni časopisi (4), stručno-popularni časopisi (2), dnevni tisak\n(1) te informativni televizijski program. U radu je dan teorijski\nokvir koji će poslužiti kao temelj analize. Istraživanje je pokazalo da opća terminološka načela nisu apsolutno prihvatljiva za\nsve struke. U medicinskoj je terminologiji uporaba stranih naziva\nučestala kao i internacionalizama koje ne bi trebalo mijenjati domaćim istovrijednicama. Iako su prema općoj terminološkoj teoriji\nnepoželjne u nazivlju, sinonimija i polisemija u medicinskome nazivlju neizbježne su. Uzimajući u obzir višefunkcionalnost jezika te različite komunikacijske\nsituacije, njihova je uporaba jasno razgraničena. S obzirom na dinamičnost jezika veza između\npojma i naziva nije neraskidiva jer se značenja mijenjaju i proširuju.\nKljučne riječi: medicinski jezik; medicinska terminologija; normiranje jezika; terminološka načela.","PeriodicalId":499851,"journal":{"name":"Mostariensia","volume":"45 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"TERMINOLOŠKI ASPEKTI MEDICINSKOGA NAZIVLJA – IZMEĐU NORME I UPORABE\",\"authors\":\"A. Gjuran-Coha, Tajana Tomak\",\"doi\":\"10.47960/2831-0322.2023.2.27.7\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Medicinska je terminologija osnovni instrument prenošenja informacija između liječnika i pacijenata, ali i među samim liječnicima. Svaka terminologija, pa tako i medicinska, teži standardizaciji\\nkoja podrazumijeva usklađivanje prema načelu jednoznačnosti,\\nsustavnosti i uklopljenosti u hrvatski jezični sustav. Stoga pri stvaranju nazivlja neke struke treba voditi računa o određenim zakonitostima, odnosno načelima. U medicinskoj se komunikaciji\\nrabe normirani nazivi, ali i ad hoc stvoreni nazivi koji su rezultat\\nimenovanja nekoga novog pojma, pojave ili predmeta. Radi sređivanja strukovnoga nazivlja pokrenut je projekt Struna. Do danas\\nje normirano pet nazivlja iz područja biomedicine (anatomije,\\nfiziologije, oftalmologije, farmakologije i stomatologije). Terminologije ostalih grana i dalje su izazov stručnjacima-liječnicima\\niz toga područja i lingvistima. No u svakodnevnoj se komunikaciji bilježi raskorak između propisanih – normiranih naziva\\ni nenormiranih koji su u učestaloj uporabi. Terminološka načela, proizišla iz opće terminološke teorije, uzrokuju terminološke\\ndvojbe stručnjacima, laicima i prevoditeljima. Cilj je ovoga rada\\nistražiti terminološka kolebanja koja su svakodnevno prisutna u\\nmedicinskome jeziku. Ovo korpusno istraživanje ponudit će rješenja za terminološke dvojbe i kolebanja zabilježena u medicinskoj\\npublicistici i komunikaciji. Građa za istraživanje prikupljana je\\nručno, a terminološke su jedinice bilježene u kontekstu uporabe,\\nu kojemu se utvrđuje značenje i mjesto u pojmovnome sustavu.\\nKorpus su činile medicinske publikacije: knjige (2), stručno-znanstveni časopisi (4), stručno-popularni časopisi (2), dnevni tisak\\n(1) te informativni televizijski program. U radu je dan teorijski\\nokvir koji će poslužiti kao temelj analize. Istraživanje je pokazalo da opća terminološka načela nisu apsolutno prihvatljiva za\\nsve struke. U medicinskoj je terminologiji uporaba stranih naziva\\nučestala kao i internacionalizama koje ne bi trebalo mijenjati domaćim istovrijednicama. Iako su prema općoj terminološkoj teoriji\\nnepoželjne u nazivlju, sinonimija i polisemija u medicinskome nazivlju neizbježne su. Uzimajući u obzir višefunkcionalnost jezika te različite komunikacijske\\nsituacije, njihova je uporaba jasno razgraničena. S obzirom na dinamičnost jezika veza između\\npojma i naziva nije neraskidiva jer se značenja mijenjaju i proširuju.\\nKljučne riječi: medicinski jezik; medicinska terminologija; normiranje jezika; terminološka načela.\",\"PeriodicalId\":499851,\"journal\":{\"name\":\"Mostariensia\",\"volume\":\"45 23\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2023-12-20\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Mostariensia\",\"FirstCategoryId\":\"0\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.7\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"\",\"JCRName\":\"\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Mostariensia","FirstCategoryId":"0","ListUrlMain":"https://doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.7","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
医学术语是医患之间或医生之间传递信息的基本工具。在克罗地亚，术语和医学术语的标准化工作是一项重要的工作。在创建过程中，我们会对一些原则性问题进行讨论。在医学交流中，有规范化的名称，也有临时创建的名称，这些名称是命名新概念、新现象或新对象的结果。在 "字符串 "项目中，我们使用的是 "Radi sređivanja strukovnoga nazivlja pokrenut je projekt String"。迄今为止，生物医学子领域（解剖学、生理学、眼科学、药理学和口腔医学）的五个名称已经标准化。 其他子领域及其他领域的术语是该子领域的图书馆员和语言学家的工作成果。术语原则，由术语库中的术语产生。术语学理论产生的术语学原则要求说话者、非专业人士和译者对术语进行修改。目的是反映医学语言中常见的术语集合。Ovo korpusno istraživanje ponudit će rješenja za terminologške dvojbe i kolebanja zabilježena u medicinskojpublicistici i komunikaciji.该语料库由医学出版物组成：书籍（2）、科学期刊（4）、大众期刊（2）、日报（1）和内容丰富的电视节目。作为分析基础的理论框架在系列中给出。Istraživanje je pokazalo da opća terminološka načela nisu apsolutno prihvatljiva zasve struke.在医学术语中，外文名称的使用很常见，国际术语也是如此，但不应将其与国内对应术语混淆。Iako su prema općoj terminološkoj teorijinepoželjne u nazivlju, synonimija i polysemija u medicinskome nazivlju neizbježne su.如果您想了解更多相关信息，请联系我们。Keljuke riječi: medicinski jezik; medicinska terminologija; normiranje jezika; terminologška načela.
TERMINOLOŠKI ASPEKTI MEDICINSKOGA NAZIVLJA – IZMEĐU NORME I UPORABE
Medicinska je terminologija osnovni instrument prenošenja informacija između liječnika i pacijenata, ali i među samim liječnicima. Svaka terminologija, pa tako i medicinska, teži standardizaciji
koja podrazumijeva usklađivanje prema načelu jednoznačnosti,
sustavnosti i uklopljenosti u hrvatski jezični sustav. Stoga pri stvaranju nazivlja neke struke treba voditi računa o određenim zakonitostima, odnosno načelima. U medicinskoj se komunikaciji
rabe normirani nazivi, ali i ad hoc stvoreni nazivi koji su rezultat
imenovanja nekoga novog pojma, pojave ili predmeta. Radi sređivanja strukovnoga nazivlja pokrenut je projekt Struna. Do danas
je normirano pet nazivlja iz područja biomedicine (anatomije,
fiziologije, oftalmologije, farmakologije i stomatologije). Terminologije ostalih grana i dalje su izazov stručnjacima-liječnicima
iz toga područja i lingvistima. No u svakodnevnoj se komunikaciji bilježi raskorak između propisanih – normiranih naziva
i nenormiranih koji su u učestaloj uporabi. Terminološka načela, proizišla iz opće terminološke teorije, uzrokuju terminološke
dvojbe stručnjacima, laicima i prevoditeljima. Cilj je ovoga rada
istražiti terminološka kolebanja koja su svakodnevno prisutna u
medicinskome jeziku. Ovo korpusno istraživanje ponudit će rješenja za terminološke dvojbe i kolebanja zabilježena u medicinskoj
publicistici i komunikaciji. Građa za istraživanje prikupljana je
ručno, a terminološke su jedinice bilježene u kontekstu uporabe,
u kojemu se utvrđuje značenje i mjesto u pojmovnome sustavu.
Korpus su činile medicinske publikacije: knjige (2), stručno-znanstveni časopisi (4), stručno-popularni časopisi (2), dnevni tisak
(1) te informativni televizijski program. U radu je dan teorijski
okvir koji će poslužiti kao temelj analize. Istraživanje je pokazalo da opća terminološka načela nisu apsolutno prihvatljiva za
sve struke. U medicinskoj je terminologiji uporaba stranih naziva
učestala kao i internacionalizama koje ne bi trebalo mijenjati domaćim istovrijednicama. Iako su prema općoj terminološkoj teoriji
nepoželjne u nazivlju, sinonimija i polisemija u medicinskome nazivlju neizbježne su. Uzimajući u obzir višefunkcionalnost jezika te različite komunikacijske
situacije, njihova je uporaba jasno razgraničena. S obzirom na dinamičnost jezika veza između
pojma i naziva nije neraskidiva jer se značenja mijenjaju i proširuju.
Ključne riječi: medicinski jezik; medicinska terminologija; normiranje jezika; terminološka načela.
求助内容：
应助结果提醒方式：
京公网安备 11010802042870号
