荞麦播量对种子产量和品质的影响

Agronomski glasnik Pub Date : 2021-01-07 DOI:10.33128/AG.81.6.3

Goran Jukić, Ivica Beraković, Ivica Delić, I. Rukavina, Ivan Varnica, K. Dugalić

{"title":"荞麦播量对种子产量和品质的影响","authors":"Goran Jukić, Ivica Beraković, Ivica Delić, I. Rukavina, Ivan Varnica, K. Dugalić","doi":"10.33128/AG.81.6.3","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U strukturi sjetve žitarica heljda u Hrvatskoj zauzima najmanje površine. Zbog visokih nutritivnih vrijednosti sve su veće potrebe za heljdom na tržištu. Globalne klimatske promjene ukazuju na potrebu odabira norme sjetve u svrhu ostvarivanja visokih prinosa dobre kakvoće. Tijekom 2019. godine provedena su poljska ispitivanja o visini prinosa i kakvoći sjemena s različitim varijantama norme postrne sjetve. Korištene su sljedeće varijante norme sjetve 88 kg/ha, 106 kg/ha, 124 kg/ha, 142 kg/ha i 160 kg/ha. U pokus je uvrštena jedina domaća Hrvatska populacija heljde s područja Varaždina. Pokus je postavljen po slučajnom blok rasporedu u HAPIH - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku (N 45°31´, E 18°40´) sa pet varijanti norme sjetve u četiri repeticije uz primjenu standardne agrotehnike za heljdu. Rezultati ispitivanja za prinos (kg/ha) pokazali su kako među ispitivanim varijantama nisu utvrđene statistički opravdane razlike (n.s.). Najveću hektolitarsku masu (kg/hl) ostvarila je varijanta (142 kg/ha) koja je imala najmanji prinos sjemena. Između varijanti norme sjetve na apsolutnu masu (g) nisu utvrđene statistički značajne razlike (n.s.). Cilj provedenog ispitivanja bio je utvrditi utjecaj najpovoljnije norme sjetve na prinos i kakvoću sjemena u postrnoj sjetvi, a rezultati ispitivanja pozitivno će doprinijeti rješavanju problema izbora norme sjetve kako bi se osigurali najbolji prinosi sjemena","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"23 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-01-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":"{\"title\":\"Influence of buckwheat sowing rate on seed yield and quality\",\"authors\":\"Goran Jukić, Ivica Beraković, Ivica Delić, I. Rukavina, Ivan Varnica, K. Dugalić\",\"doi\":\"10.33128/AG.81.6.3\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"U strukturi sjetve žitarica heljda u Hrvatskoj zauzima najmanje površine. Zbog visokih nutritivnih vrijednosti sve su veće potrebe za heljdom na tržištu. Globalne klimatske promjene ukazuju na potrebu odabira norme sjetve u svrhu ostvarivanja visokih prinosa dobre kakvoće. Tijekom 2019. godine provedena su poljska ispitivanja o visini prinosa i kakvoći sjemena s različitim varijantama norme postrne sjetve. Korištene su sljedeće varijante norme sjetve 88 kg/ha, 106 kg/ha, 124 kg/ha, 142 kg/ha i 160 kg/ha. U pokus je uvrštena jedina domaća Hrvatska populacija heljde s područja Varaždina. Pokus je postavljen po slučajnom blok rasporedu u HAPIH - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku (N 45°31´, E 18°40´) sa pet varijanti norme sjetve u četiri repeticije uz primjenu standardne agrotehnike za heljdu. Rezultati ispitivanja za prinos (kg/ha) pokazali su kako među ispitivanim varijantama nisu utvrđene statistički opravdane razlike (n.s.). Najveću hektolitarsku masu (kg/hl) ostvarila je varijanta (142 kg/ha) koja je imala najmanji prinos sjemena. Između varijanti norme sjetve na apsolutnu masu (g) nisu utvrđene statistički značajne razlike (n.s.). Cilj provedenog ispitivanja bio je utvrditi utjecaj najpovoljnije norme sjetve na prinos i kakvoću sjemena u postrnoj sjetvi, a rezultati ispitivanja pozitivno će doprinijeti rješavanju problema izbora norme sjetve kako bi se osigurali najbolji prinosi sjemena\",\"PeriodicalId\":412251,\"journal\":{\"name\":\"Agronomski glasnik\",\"volume\":\"23 1\",\"pages\":\"0\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2021-01-07\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"1\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Agronomski glasnik\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.33128/AG.81.6.3\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"\",\"JCRName\":\"\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Agronomski glasnik","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.33128/AG.81.6.3","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

摘要

在谷物生产结构中，克罗地亚的糙米面积最小。Zbog vysokkih nutritivnih vrijednosti sve su veće potrebe za heljdom na tržištu。全球气候趋势表明，有必要调整播种标准，以实现优质高产。Tijekom 2019. godine izvedena su polska ispitivanja o visini prinosa i kakvoći sjemena s različitim varijantama norme postrne sjetve.计算得出的产量变化如下：88 千克/公顷、106 千克/公顷、124 千克/公顷、142 千克/公顷和 160 千克/公顷。试验包括来自瓦拉日丁次区域的唯一一个克罗地亚本土heljda种群。试验在 HAPIH - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijek（北纬 45°31´，东经 18°40´）进行，采用随机区组设计，播种率有五种变化，重复四次，采用标准的茄子农艺技术。产量（公斤/公顷）估算结果表明，各产量变量之间没有显著的统计学差异。种子产量最低的品种产量（142 千克/公顷）最高（千克/毫升）。分析的目的是确认最高播种率对收获后种子产量和质量的影响，分析结果将有助于解决选择播种率以获得最佳种子产量的问题。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

查看原文本刊更多论文

Influence of buckwheat sowing rate on seed yield and quality

U strukturi sjetve žitarica heljda u Hrvatskoj zauzima najmanje površine. Zbog visokih nutritivnih vrijednosti sve su veće potrebe za heljdom na tržištu. Globalne klimatske promjene ukazuju na potrebu odabira norme sjetve u svrhu ostvarivanja visokih prinosa dobre kakvoće. Tijekom 2019. godine provedena su poljska ispitivanja o visini prinosa i kakvoći sjemena s različitim varijantama norme postrne sjetve. Korištene su sljedeće varijante norme sjetve 88 kg/ha, 106 kg/ha, 124 kg/ha, 142 kg/ha i 160 kg/ha. U pokus je uvrštena jedina domaća Hrvatska populacija heljde s područja Varaždina. Pokus je postavljen po slučajnom blok rasporedu u HAPIH - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku (N 45°31´, E 18°40´) sa pet varijanti norme sjetve u četiri repeticije uz primjenu standardne agrotehnike za heljdu. Rezultati ispitivanja za prinos (kg/ha) pokazali su kako među ispitivanim varijantama nisu utvrđene statistički opravdane razlike (n.s.). Najveću hektolitarsku masu (kg/hl) ostvarila je varijanta (142 kg/ha) koja je imala najmanji prinos sjemena. Između varijanti norme sjetve na apsolutnu masu (g) nisu utvrđene statistički značajne razlike (n.s.). Cilj provedenog ispitivanja bio je utvrditi utjecaj najpovoljnije norme sjetve na prinos i kakvoću sjemena u postrnoj sjetvi, a rezultati ispitivanja pozitivno će doprinijeti rješavanju problema izbora norme sjetve kako bi se osigurali najbolji prinosi sjemena

求助全文

通过发布文献求助，成功后即可免费获取论文全文。去求助

来源期刊

Agronomski glasnik

自引率

0.00%

发文量