外来入侵植物物种在Gajna地区的重要景观

Slavica Antunović, Josipa Živković, Alen Čuljak, R. Benković, K. Mirosavljević, E. Štefanić, Ljiljana Božić-Ostojić
{"title":"外来入侵植物物种在Gajna地区的重要景观","authors":"Slavica Antunović, Josipa Živković, Alen Čuljak, R. Benković, K. Mirosavljević, E. Štefanić, Ljiljana Božić-Ostojić","doi":"10.33128/ag.83.4.4","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Invazivne biljne vrste su naturalizirane strane, namjerno ili nenamjerno unesene biljke na područje Republike Hrvatske. Prema podatcima Svjetske udruge za zaštitu prirode one predstavljaju drugi glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta, samim tim i bioraznolikosti. U Hrvatskoj je registrirano oko 617 alohtonih vrsta od čega je 70 invazivnih. Istočno od Slavonskog Broda uz rijeku Savu nalazi se 1500 ha poplavnog područja od čega se na oko 280 ha prostire tipični slavonski naplavni pašnjak Gajna. Brodsko ekološko društvo je podnijelo zahtjev, a Republički zavod za zaštitu prirode prijedlog te je 14.09.1990. godine odlukom Skupštine općine Slavonski Brod, Gajna dobila status značajnog krajobraza. U sastavu bogate i raznolike flore ovog područja nalaze se i alohtone invazivne biljke. Cilj rada je bio tijekom vegetacijske sezone 2019. godine determinirati ih, navesti načine njihovog rasprostranjivanja i mogućnosti suzbijanja. Utvrđene su sljedeće invazivne vrste: ambrozija, amorfa, cigansko perje, kanadska hudoljetnica, jednogodišnja krasolika, perzijska čestoslavica i obalna dikica. Tarupiranjem i ispašom podolskim govedima, uspjelo se suzbiti amorfu koja je do prije nekoliko godina predstavljala veliki problem nakon, čega je počela rasti i razvijati se prirodna flora što do tada nije bilo moguće. Trenutno je raširena i u velikom broju prisutna obalna dikica čiji se plodovi lako rasprostranjuju, a kako je Gajna naplavni prisavski pašnjak, sjemenke se još dodatno šire i vodom.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"176 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-05-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Invasive plant species in the area of the significant landscape Gajna\",\"authors\":\"Slavica Antunović, Josipa Živković, Alen Čuljak, R. Benković, K. Mirosavljević, E. Štefanić, Ljiljana Božić-Ostojić\",\"doi\":\"10.33128/ag.83.4.4\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Invazivne biljne vrste su naturalizirane strane, namjerno ili nenamjerno unesene biljke na područje Republike Hrvatske. Prema podatcima Svjetske udruge za zaštitu prirode one predstavljaju drugi glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta, samim tim i bioraznolikosti. U Hrvatskoj je registrirano oko 617 alohtonih vrsta od čega je 70 invazivnih. Istočno od Slavonskog Broda uz rijeku Savu nalazi se 1500 ha poplavnog područja od čega se na oko 280 ha prostire tipični slavonski naplavni pašnjak Gajna. Brodsko ekološko društvo je podnijelo zahtjev, a Republički zavod za zaštitu prirode prijedlog te je 14.09.1990. godine odlukom Skupštine općine Slavonski Brod, Gajna dobila status značajnog krajobraza. U sastavu bogate i raznolike flore ovog područja nalaze se i alohtone invazivne biljke. Cilj rada je bio tijekom vegetacijske sezone 2019. godine determinirati ih, navesti načine njihovog rasprostranjivanja i mogućnosti suzbijanja. Utvrđene su sljedeće invazivne vrste: ambrozija, amorfa, cigansko perje, kanadska hudoljetnica, jednogodišnja krasolika, perzijska čestoslavica i obalna dikica. Tarupiranjem i ispašom podolskim govedima, uspjelo se suzbiti amorfu koja je do prije nekoliko godina predstavljala veliki problem nakon, čega je počela rasti i razvijati se prirodna flora što do tada nije bilo moguće. Trenutno je raširena i u velikom broju prisutna obalna dikica čiji se plodovi lako rasprostranjuju, a kako je Gajna naplavni prisavski pašnjak, sjemenke se još dodatno šire i vodom.\",\"PeriodicalId\":412251,\"journal\":{\"name\":\"Agronomski glasnik\",\"volume\":\"176 1\",\"pages\":\"0\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2022-05-19\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Agronomski glasnik\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.33128/ag.83.4.4\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"\",\"JCRName\":\"\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Agronomski glasnik","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.33128/ag.83.4.4","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0

摘要

本文章由计算机程序翻译,如有差异,请以英文原文为准。
Invasive plant species in the area of the significant landscape Gajna
Invazivne biljne vrste su naturalizirane strane, namjerno ili nenamjerno unesene biljke na područje Republike Hrvatske. Prema podatcima Svjetske udruge za zaštitu prirode one predstavljaju drugi glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta, samim tim i bioraznolikosti. U Hrvatskoj je registrirano oko 617 alohtonih vrsta od čega je 70 invazivnih. Istočno od Slavonskog Broda uz rijeku Savu nalazi se 1500 ha poplavnog područja od čega se na oko 280 ha prostire tipični slavonski naplavni pašnjak Gajna. Brodsko ekološko društvo je podnijelo zahtjev, a Republički zavod za zaštitu prirode prijedlog te je 14.09.1990. godine odlukom Skupštine općine Slavonski Brod, Gajna dobila status značajnog krajobraza. U sastavu bogate i raznolike flore ovog područja nalaze se i alohtone invazivne biljke. Cilj rada je bio tijekom vegetacijske sezone 2019. godine determinirati ih, navesti načine njihovog rasprostranjivanja i mogućnosti suzbijanja. Utvrđene su sljedeće invazivne vrste: ambrozija, amorfa, cigansko perje, kanadska hudoljetnica, jednogodišnja krasolika, perzijska čestoslavica i obalna dikica. Tarupiranjem i ispašom podolskim govedima, uspjelo se suzbiti amorfu koja je do prije nekoliko godina predstavljala veliki problem nakon, čega je počela rasti i razvijati se prirodna flora što do tada nije bilo moguće. Trenutno je raširena i u velikom broju prisutna obalna dikica čiji se plodovi lako rasprostranjuju, a kako je Gajna naplavni prisavski pašnjak, sjemenke se još dodatno šire i vodom.
求助全文
通过发布文献求助,成功后即可免费获取论文全文。 去求助
来源期刊
自引率
0.00%
发文量
0
×
引用
GB/T 7714-2015
复制
MLA
复制
APA
复制
导出至
BibTeX EndNote RefMan NoteFirst NoteExpress
×
提示
您的信息不完整,为了账户安全,请先补充。
现在去补充
×
提示
您因"违规操作"
具体请查看互助需知
我知道了
×
提示
确定
请完成安全验证×
copy
已复制链接
快去分享给好友吧!
我知道了
右上角分享
点击右上角分享
0
联系我们:info@booksci.cn Book学术提供免费学术资源搜索服务,方便国内外学者检索中英文文献。致力于提供最便捷和优质的服务体验。 Copyright © 2023 布克学术 All rights reserved.
京ICP备2023020795号-1
ghs 京公网安备 11010802042870号
Book学术文献互助
Book学术文献互助群
群 号:481959085
Book学术官方微信