{"title":"USPOREDBA PREVALENCIJE I PREDIKCIJE VRŠNJAČKOG NASILJA SA VRŠNJAČKIM ZLOSTAVLJANJEM","authors":"T. Velki","doi":"10.3935/LJSR.V26I3.218","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj istraživanja bio je usporediti prevalenciju nasilja u odnosu na prevalenciju zlostavljanja kao fenomena koji ukljucuje strože kriterije određenja (moc i namjera) iako sadržajno koristi iste opise ponasanja. Uspoređena je prevalencija tjelesnog, verbalnog i elektronickog nasilja u odnosu na iste oblike zlostavljanje, u razmaku od 5 godina. Također se usporedila mogucnost predikcije nasilja u odnosu na zlostavljanje koristeci se istim prediktorima koji su se pokazali konzistentnima u predviđanju nasilja u prijasnjim istraživanjima (dob, spol, prethodna viktimizacija, emocionalna kompetencija, broj prijatelja, vrsnjacka prihvacenost, skolski uspjeh i skolska klima). U istraživanju su sudjelovali ucenici od petog do osmog razreda osnovne skole. U prvom valu prikupljanja podataka sudjelovalo je 880 ucenika (48% djecaka) prosjecne dobi M = 12, 81 (SD = 1, 151) koji su samoprocjenjivali vrsnjacko nasilje, a u drugom valu 496 ucenika (42, 9% djecaka) prosjecne dobi M = 12, 49 (SD = 1, 181) koji su samoprocjenjivali vrsnjacko zlostavljanje. Rezultati istraživanja pokazali su porast prevalencije zlostavljanja u odnosu na prevalenciju nasilja, posebice u vidu žrtava i pocinitelja-žrtava elektronickog zlostavljanja. Odabranim prediktorima bolje smo uspjeli objasniti vrsnjacko zlostavljanje od vrsnjackog nasilja. Rezultati su raspravljani u kontekstu porasta problema vrsnjackog nasilja kao i poduzimanja mjera prevencije.","PeriodicalId":42686,"journal":{"name":"Ljetopis Socijalnog Rada","volume":"17 1","pages":"363-390"},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2020-06-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"4","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Ljetopis Socijalnog Rada","FirstCategoryId":"90","ListUrlMain":"https://doi.org/10.3935/LJSR.V26I3.218","RegionNum":4,"RegionCategory":"社会学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"SOCIAL WORK","Score":null,"Total":0}
引用次数: 4
Abstract
Cilj istraživanja bio je usporediti prevalenciju nasilja u odnosu na prevalenciju zlostavljanja kao fenomena koji ukljucuje strože kriterije određenja (moc i namjera) iako sadržajno koristi iste opise ponasanja. Uspoređena je prevalencija tjelesnog, verbalnog i elektronickog nasilja u odnosu na iste oblike zlostavljanje, u razmaku od 5 godina. Također se usporedila mogucnost predikcije nasilja u odnosu na zlostavljanje koristeci se istim prediktorima koji su se pokazali konzistentnima u predviđanju nasilja u prijasnjim istraživanjima (dob, spol, prethodna viktimizacija, emocionalna kompetencija, broj prijatelja, vrsnjacka prihvacenost, skolski uspjeh i skolska klima). U istraživanju su sudjelovali ucenici od petog do osmog razreda osnovne skole. U prvom valu prikupljanja podataka sudjelovalo je 880 ucenika (48% djecaka) prosjecne dobi M = 12, 81 (SD = 1, 151) koji su samoprocjenjivali vrsnjacko nasilje, a u drugom valu 496 ucenika (42, 9% djecaka) prosjecne dobi M = 12, 49 (SD = 1, 181) koji su samoprocjenjivali vrsnjacko zlostavljanje. Rezultati istraživanja pokazali su porast prevalencije zlostavljanja u odnosu na prevalenciju nasilja, posebice u vidu žrtava i pocinitelja-žrtava elektronickog zlostavljanja. Odabranim prediktorima bolje smo uspjeli objasniti vrsnjacko zlostavljanje od vrsnjackog nasilja. Rezultati su raspravljani u kontekstu porasta problema vrsnjackog nasilja kao i poduzimanja mjera prevencije.