An Investigation of Science Teachers’ Web Pedagogical Content Knowledge / Istraživanje poznavanja mrežnoga pedagoškog sadržaja nastavnika prirodnih predmeta

Abstract

The purpose of this study was to investigate the web pedagogical content knowledge of science teachers. As a mixed method design, this study was carried out with science teachers. A total of 229 science teachers participated in the quantitative part of the study and 17 science teachers with different year experience took part in the qualitative part. Quantitative data in the study were collected through the Web Pedagogical Content Knowledge Scale and the qualitative data were collected by a semi-structured interview. The obtained quantitative data were analyzed using descriptive statistics, Mann-Whitney U test and Kruskal-Wallis H test. The content analysis was used on the qualitative data. The quantitative results of the research indicated that the levels of teachers’ self-efficacy perceptions regarding web pedagogical content knowledge were very high. Moreover, the scores obtained from the overall scale and its sub-dimensions significantly differed with regards to work experience of science teachers. The qualitative findings of the study revealed that science teachers made use of the Web for lectures, experiments, practice, visual support, videos, and compensating the lack of materials. It was also emphasized that teachers should be educated to use the Web in their teaching practices. Key words: science teachers; web-based teaching; web pedagogical content knowledge; self-efficacy. --- Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati poznavanje mrežnoga pedagoskog sadržaja nastavnika prirodnih predmeta. Istraživanje je zasnovano na dizajnu mijesanih metoda i provedeno je s uzorkom nastavnika prirodnih predmeta, koji je obuhvatio ukupno 229 nastavnika u kvalitativnom dijelu studije i 17 nastavnika prirodnih predmeta, s razlicitim iskustvom, u kvalitativnom dijelu istraživanja. Kvantitativni podatci u istraživanju sakupljeni su upotrebom Skale poznavanja mrežnoga pedagoskog sadržaja, a kvalitativni podatci sakupljeni su polustrukturiranim intervjuom. Deskriptivne statistika, Mann-Whitney U test i Kruskal-Wallis H test upotrijebljeni su za analizu kvantitativnih podataka, a metodom analize sadržaja obrađeni su kvalitativni podatci. Kvantitativni rezultati istraživanja pokazuju vrlo visoke razine percepcije samoucinkovitosti vezane za poznavanje mrežnoga pedagoskog sadržaja nastavnika prirodnih predmeta. Osim toga, rezultati dobiveni primjenom sveukupne Skale i njezinih poddimenzija znacajno se razlikuju s obzirom na iskustvo nastavnika. Kvalitativni rezultati studije otkrili su da nastavnici prirodnih predmeta koriste mrežu za predavanja, eksperimente, praksu, vizualnu podrsku, videozapise i kompenzaciju manjka materijala. Također je naglaseno da nastavnici trebaju biti obrazovani kako bi koristili mrežu u svojim praksama poucavanja. Kljucne rijeci: nastavnici prirodnih predmeta, mrežno potpomognuto poucavanje; poznavanje mrežnoga pedagoskog sadržaja; samoucinkovitost .