Mateo Žagar, Kristian Paskojević, Vesna Badurina Stipčević
{"title":"Londonski odlomak glagoljskoga brevijara o svetoj Apoloniji – prilog tekstološkom, paleografskom i jezičnom opisu","authors":"Mateo Žagar, Kristian Paskojević, Vesna Badurina Stipčević","doi":"10.31745/S.71.8","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Odlomak\nglagoljskoga brevijara o svetoj Apoloniji (LondAp) stoljećima je služio kao\nuvez korica tiskanoj knjizi De Medendis\nFebribus ars medica (1526.) autora Antonija Alta ab Altomarija, napuljskoga\nliječnika i filozofa. U središte pažnje znanstvene i šire javnosti došao je tek\nnakon aukcije održane u Londonu 2017. g. Provedeno znanstveno istraživanje za\ncilj ima paleografski i jezično obraditi ovaj dosad neobjavljivani materijal.\nNa sadržajnom planu, ali i prilikom samih transliteracija teksta, provedena je\nusporedba s latinskom inačicom legende. Paleografska analiza temelji se na\nusporedbi s Drugim beramskim brevijarom, dosad paleografski\nnajtemeljitije opisanim liturgijskim glagoljskim kodeksom XV. stoljeća, a u\nfokusu je posebnost metodologije: intenzivan paleografski i jezični opis\nmalenoga korpusa vrlo raznolikoga i nestabiliziranoga individualnog rukopisa.","PeriodicalId":40675,"journal":{"name":"Slovo","volume":"583 1","pages":"191-240"},"PeriodicalIF":0.2000,"publicationDate":"2020-12-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Slovo","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31745/S.71.8","RegionNum":4,"RegionCategory":"社会学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"HUMANITIES, MULTIDISCIPLINARY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Odlomak
glagoljskoga brevijara o svetoj Apoloniji (LondAp) stoljećima je služio kao
uvez korica tiskanoj knjizi De Medendis
Febribus ars medica (1526.) autora Antonija Alta ab Altomarija, napuljskoga
liječnika i filozofa. U središte pažnje znanstvene i šire javnosti došao je tek
nakon aukcije održane u Londonu 2017. g. Provedeno znanstveno istraživanje za
cilj ima paleografski i jezično obraditi ovaj dosad neobjavljivani materijal.
Na sadržajnom planu, ali i prilikom samih transliteracija teksta, provedena je
usporedba s latinskom inačicom legende. Paleografska analiza temelji se na
usporedbi s Drugim beramskim brevijarom, dosad paleografski
najtemeljitije opisanim liturgijskim glagoljskim kodeksom XV. stoljeća, a u
fokusu je posebnost metodologije: intenzivan paleografski i jezični opis
malenoga korpusa vrlo raznolikoga i nestabiliziranoga individualnog rukopisa.