{"title":"Fenomen „separe” ili proizvodnja rizičnih zabava: analiza narativa","authors":"Slađana M Dragišić Labaš","doi":"10.5937/socpreg56-36875","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U radu se bavimo analizom aktivnosti koje se odvijaju u „novim” separeima, tj. izdvojenim prostorima u restoranima (na splavovima), koji se rezervišu i plaćaju, u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji. Ponašanje aktera (ljudi u separeu) i ponašanje publike (ljudi koji dele isti prostor, ali ne i separe) razmatramo iz ugla Gofmanove dramaturgije. Kao i sve druge „vredne stvari” u potrošačkom društvu, i u separeu se može kupiti moć na nekoliko sati. Kako to izgleda saznajemo iz narativa šestoro ljudi (sada uspešnih apstinenata od alkohola, droga i kocke) koji su u separeima provodili slobodno vreme dok su konzumirali psihoaktivne supstance i kockali se. Oni su se u separeu – posebnom prostoru za glumu osećali moćnijima, važnijima, hrabrijima, poštovanijima, bogatijima i uspešnijima prema merilima potrošačkog društva. U stvari, oni su provodili vreme na imaginarnom mestu (Ritzer, 2012) lišenom pravog sadržaja. Njihovi socijalni identiteti, konstruisani vrednostima potrošačkog društva, van separea (i van podržavanja publike) postajali su poljuljani, čineći mlade anksioznim, nezadovoljnim, bezvoljnim, što je jedan od razloga i konzumacije PAS-a.","PeriodicalId":32231,"journal":{"name":"Socioloski Pregled","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-04-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Socioloski Pregled","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5937/socpreg56-36875","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
U radu se bavimo analizom aktivnosti koje se odvijaju u „novim” separeima, tj. izdvojenim prostorima u restoranima (na splavovima), koji se rezervišu i plaćaju, u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji. Ponašanje aktera (ljudi u separeu) i ponašanje publike (ljudi koji dele isti prostor, ali ne i separe) razmatramo iz ugla Gofmanove dramaturgije. Kao i sve druge „vredne stvari” u potrošačkom društvu, i u separeu se može kupiti moć na nekoliko sati. Kako to izgleda saznajemo iz narativa šestoro ljudi (sada uspešnih apstinenata od alkohola, droga i kocke) koji su u separeima provodili slobodno vreme dok su konzumirali psihoaktivne supstance i kockali se. Oni su se u separeu – posebnom prostoru za glumu osećali moćnijima, važnijima, hrabrijima, poštovanijima, bogatijima i uspešnijima prema merilima potrošačkog društva. U stvari, oni su provodili vreme na imaginarnom mestu (Ritzer, 2012) lišenom pravog sadržaja. Njihovi socijalni identiteti, konstruisani vrednostima potrošačkog društva, van separea (i van podržavanja publike) postajali su poljuljani, čineći mlade anksioznim, nezadovoljnim, bezvoljnim, što je jedan od razloga i konzumacije PAS-a.