{"title":"Društvene i individualne pretpostavke za interkulturalnu komunikaciju","authors":"Olivera S. Marković Savić, Nataša M. Bakić Mirić","doi":"10.5937/socpreg56-36121","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Dok je multikulturalnost politički preduslov za pravnu garanciju i zaštitu manjinskih grupa, dotle interkulturalnost podrazumeva uspostavljanje odnosa između pojedinaca ili grupa koje pripadaju različitim kulturama uz verovanje da se ljudsko iskustvo kulturološkim kontaktima obogaćuje i razvija. Da bi osoba mogla da razume druge kulture, pre svega treba da poznaje sopstvenu kulturu, jezik, religiju, vrednosti, verovanja, norme i poglede na svet. Posebno su aktualne debate koje imaju za cilj traženje adekvatnog odnosa između modernih nacionalnih država i etničkih i nacionalnih manjina koje su domicilne ili novopridošle na njihovim teritorijama. Rešenje se traži u interkulturalnoj komunikaciji kao narednom koraku koji bi sproveo u praksu multikulturalne pretpostavke, odnosno pojedince doveo do uvažavanja vlastite i tuđe kulture i do interkulturalne razmene koja bi predstavljala konačni, poželjni proizvod zamišljenih politika. U radu su predstavljene neke od pretpostavki za interkulturalnu komunikaciju kojima se postiže interaktivni odnos sa ljudima i/ili drugim kulturološkim grupama. Potreba da se diskutuje o ovim pojmovima leži u okolnostima u kojima ih u modernom svetu nije moguće prenebregnuti, pre svega, zato što nije moguć povratak na vreme u kojem grupe sa različitom kulturološkom i identitetskom osnovom više neće biti zainteresovane da zastupaju svoju različitost.","PeriodicalId":32231,"journal":{"name":"Socioloski Pregled","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-04-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"2","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Socioloski Pregled","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5937/socpreg56-36121","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 2
Abstract
Dok je multikulturalnost politički preduslov za pravnu garanciju i zaštitu manjinskih grupa, dotle interkulturalnost podrazumeva uspostavljanje odnosa između pojedinaca ili grupa koje pripadaju različitim kulturama uz verovanje da se ljudsko iskustvo kulturološkim kontaktima obogaćuje i razvija. Da bi osoba mogla da razume druge kulture, pre svega treba da poznaje sopstvenu kulturu, jezik, religiju, vrednosti, verovanja, norme i poglede na svet. Posebno su aktualne debate koje imaju za cilj traženje adekvatnog odnosa između modernih nacionalnih država i etničkih i nacionalnih manjina koje su domicilne ili novopridošle na njihovim teritorijama. Rešenje se traži u interkulturalnoj komunikaciji kao narednom koraku koji bi sproveo u praksu multikulturalne pretpostavke, odnosno pojedince doveo do uvažavanja vlastite i tuđe kulture i do interkulturalne razmene koja bi predstavljala konačni, poželjni proizvod zamišljenih politika. U radu su predstavljene neke od pretpostavki za interkulturalnu komunikaciju kojima se postiže interaktivni odnos sa ljudima i/ili drugim kulturološkim grupama. Potreba da se diskutuje o ovim pojmovima leži u okolnostima u kojima ih u modernom svetu nije moguće prenebregnuti, pre svega, zato što nije moguć povratak na vreme u kojem grupe sa različitom kulturološkom i identitetskom osnovom više neće biti zainteresovane da zastupaju svoju različitost.