Pluralizam ili polarizacija masovnih medija u mrežnom prostoru: slučaj monetizacije hrvatskih autocesta

Q3 Social Sciences

Revija za Sociologiju Pub Date : 2016-08-31 DOI:10.5613/RZS.46.2.3

Paško Bilić, Ivan Balabanić

{"title":"Pluralizam ili polarizacija masovnih medija u mrežnom prostoru: slučaj monetizacije hrvatskih autocesta","authors":"Paško Bilić, Ivan Balabanić","doi":"10.5613/RZS.46.2.3","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U clanku se analiziraju obrasci proizvodnje vijesti o monetizaciji hrvatskih autocesta na mrežnim stranicama masovnih medija sa stajalista politicke ekonomije i sociologije proizvodnje vijesti. Kombinacijom tih dvaju pristupa te kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja nastojalo se produbiti spoznaje o digitalnoj medijskoj proizvodnji i pluralizmu medijskog prostora u Hrvatskoj. Za potrebe analize medijskog sadržaja odabrano je ukupno deset tiskovnih, televizijskih i radijskih organizacija s najvecim dosezima njihova mrežnog sadržaja internetskim publikama. Proucavalo se izvjestavanje o temi uvođenja monetizacije autocesta i prikupljanja potpisa za referendum protiv te mjere. Na prikupljenim prilozima (N = 275) istraživala se vrijednosna orijentacija priloga spram teme te medijska vidljivost glavnih drustvenih i politickih aktera. U medijskom predstavljanju te teme najeksponiranijima su se pokazali clanovi Vlade Republike Hrvatske i predstavnici nevladinih udruga, a razlike u vrijednosnim sudovima dominantnima u objavljenim prilozima utvrđene su s obzirom na strukturu vlasnistva medija. Subjektivna iskustva digitalizacije radnih aktivnosti i odnosa prema monetizaciji istražena su polustrukturiranim intervjuima s novinarima i urednicima (N = 26). Njima se ispitivao nacin na koji politicko-ekonomski i organizacijski cimbenici digitalne medijske komunikacije utjecu na radne aktivnosti, uz fokus na strukturnim uvjetima (vlasnistvu, oglasavanju, politici i regulaciji digitalnih medija) te na unutarnjim cimbenicima (kulturi dnevnih rutina). Iako digitalizacija uvodi određene novosti u radnu kulturu, politicki i ekonomski interesi jos uvijek dominantno utjecu na dnevne radne aktivnosti medijskih djelatnika. Autori zakljucuju da se na promatranom slucaju pokazuje određena polarizacija medijske rasprave u Hrvatskoj, za sto se presudnim pokazala vlasnicka struktura medija te imperativi citanosti i brzine objave informacija na mrežnim stranicama masovnih medija.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"46 1","pages":"175-204"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2016-08-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.5613/RZS.46.2.3","citationCount":"3","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Revija za Sociologiju","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5613/RZS.46.2.3","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}

引用次数: 3

Abstract

U clanku se analiziraju obrasci proizvodnje vijesti o monetizaciji hrvatskih autocesta na mrežnim stranicama masovnih medija sa stajalista politicke ekonomije i sociologije proizvodnje vijesti. Kombinacijom tih dvaju pristupa te kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja nastojalo se produbiti spoznaje o digitalnoj medijskoj proizvodnji i pluralizmu medijskog prostora u Hrvatskoj. Za potrebe analize medijskog sadržaja odabrano je ukupno deset tiskovnih, televizijskih i radijskih organizacija s najvecim dosezima njihova mrežnog sadržaja internetskim publikama. Proucavalo se izvjestavanje o temi uvođenja monetizacije autocesta i prikupljanja potpisa za referendum protiv te mjere. Na prikupljenim prilozima (N = 275) istraživala se vrijednosna orijentacija priloga spram teme te medijska vidljivost glavnih drustvenih i politickih aktera. U medijskom predstavljanju te teme najeksponiranijima su se pokazali clanovi Vlade Republike Hrvatske i predstavnici nevladinih udruga, a razlike u vrijednosnim sudovima dominantnima u objavljenim prilozima utvrđene su s obzirom na strukturu vlasnistva medija. Subjektivna iskustva digitalizacije radnih aktivnosti i odnosa prema monetizaciji istražena su polustrukturiranim intervjuima s novinarima i urednicima (N = 26). Njima se ispitivao nacin na koji politicko-ekonomski i organizacijski cimbenici digitalne medijske komunikacije utjecu na radne aktivnosti, uz fokus na strukturnim uvjetima (vlasnistvu, oglasavanju, politici i regulaciji digitalnih medija) te na unutarnjim cimbenicima (kulturi dnevnih rutina). Iako digitalizacija uvodi određene novosti u radnu kulturu, politicki i ekonomski interesi jos uvijek dominantno utjecu na dnevne radne aktivnosti medijskih djelatnika. Autori zakljucuju da se na promatranom slucaju pokazuje određena polarizacija medijske rasprave u Hrvatskoj, za sto se presudnim pokazala vlasnicka struktura medija te imperativi citanosti i brzine objave informacija na mrežnim stranicama masovnih medija.

查看原文本刊更多论文

网络中大众媒体的多元化或两极分化：克罗地亚高速公路货币化案例

本文从政治经济学和生产新闻社会学的利益相关者角度分析了克罗地亚道路货币化在大众媒体网站上的生产模式。这两种方法以及定量和定性研究的结合，努力进一步发展克罗地亚数字媒体制作和多元化的知识。为了分析媒体内容，共选择了十家在互联网上网络内容含量最高的新闻、电视和广播机构。研究了一份关于实行道路货币化和收集反对该措施的全民投票签名的报告。在收集的方法（N=275）中，在主题和主要社会和政治行为者在媒体中的知名度之前，探讨了该方法的一个有价值的方向。在媒体介绍中，克罗地亚共和国政府成员和非政府组织代表展示了最受关注的话题，主导当局的宝贵法院在公布方法方面的差异是根据媒体财产结构确定的。通过对记者和编辑的半结构化采访，调查了数字化工作活动和货币化关系的主观体验（N=26）。Njima se ispitivao nacin na koji politiko ekonomski i organizicijski cimbenci digitalne medijske komunikacije utjecu na radne aktivnosti，uz fokus na strukturnim uvjetima（vlasnistvu，oglasavanju，politics i regulatciji digitalnih medija）和unaunarnjim cimbencima（kulturi dnevnih rutina）。尽管数字化将某些新闻引入劳动文化、政治和经济利益，但它仍然对日常媒体活动产生主导影响。作者得出的结论是，在一个观察到的案例中，克罗地亚媒体辩论的两极分化表现在媒体的所有权以及公民身份和在大众媒体网站上快速发布信息的必要性。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Revija za Sociologiju Social Sciences-Sociology and Political Science

CiteScore

0.70

自引率

0.00%

发文量

审稿时长

24 weeks