{"title":"Dojenje kao društveni fenomen","authors":"Anđela Runjić Babić","doi":"10.15176/vol58no205","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U ovom se radu razmatra dojenje kao društveni i kulturni fenomen u razdoblju od početaka ljudske civilizacije do kraja osamnaestog stoljeća. Stari narodi bili su svjesni važnosti majčinog mlijeka, a majčinsko dojenje je bilo društvena norma, premda je među višim društvenim slojevima prevladavala tendencija da se dojenje prepusti dojiljama. Iako su liječnici zagovarali dojenje, upravo su društveni stavovi uvelike određivali praksu dojenja. Društveni centri moći, Crkva,\na zatim znanstvena i moralistička elita direktno su utjecali na stavove\nprema dojenju i oblikovali ishod same prakse. U osamnaestom stoljeću dolazi do prevrata u društvenoj praksi dojenja dodjeljivanjem uloge dojilje majkama, a dojenje postaje majčinska moralna i građanska dužnost. Ovaj kratak povijesni pregled upućuje na društvenu konstruiranost fenomena dojenja, čija značenja uvijek treba razmatrati unutar specifičnog sociokulturnog i povijesnog konteksta.","PeriodicalId":38816,"journal":{"name":"Narodna Umjetnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-12-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Narodna Umjetnost","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15176/vol58no205","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q2","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
U ovom se radu razmatra dojenje kao društveni i kulturni fenomen u razdoblju od početaka ljudske civilizacije do kraja osamnaestog stoljeća. Stari narodi bili su svjesni važnosti majčinog mlijeka, a majčinsko dojenje je bilo društvena norma, premda je među višim društvenim slojevima prevladavala tendencija da se dojenje prepusti dojiljama. Iako su liječnici zagovarali dojenje, upravo su društveni stavovi uvelike određivali praksu dojenja. Društveni centri moći, Crkva,
a zatim znanstvena i moralistička elita direktno su utjecali na stavove
prema dojenju i oblikovali ishod same prakse. U osamnaestom stoljeću dolazi do prevrata u društvenoj praksi dojenja dodjeljivanjem uloge dojilje majkama, a dojenje postaje majčinska moralna i građanska dužnost. Ovaj kratak povijesni pregled upućuje na društvenu konstruiranost fenomena dojenja, čija značenja uvijek treba razmatrati unutar specifičnog sociokulturnog i povijesnog konteksta.
在这项工作中,母乳喂养被认为是从人类文明开始到18世纪末的一种社会和文化现象。Stari narodi bili su svjesni važnosti majčinog mlijeka,一个maičinsko dojenje je bilo društvena norma,premda je meřu višim društvenim slojevima prevladavala tendencija da se dojenj prepusti dojiljama。尽管医生们提倡癌症,但社会态度只是定义了母乳喂养的做法。社会权力中心、教会以及科学和道德精英直接影响母乳喂养并影响实践的结果。在十八世纪,母乳喂养的做法包括母乳喂养,母乳喂养成为母亲的道德和民事义务。这篇简短的历史回顾指出了母乳喂养现象的社会发展,应该始终在特定的社会文化和历史背景下加以考虑。