Koje karakteristike tkiva vidimo na rendgenskoj slici?

Q3 Veterinary

Veterinarska stanica Pub Date : 2022-12-30 DOI:10.46419/vs.54.4.10

Selim Pašić, Ante Klobučar

{"title":"Koje karakteristike tkiva vidimo na rendgenskoj slici?","authors":"Selim Pašić, Ante Klobučar","doi":"10.46419/vs.54.4.10","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj je ovoga rada povezivanje temeljnih karakteristika tkiva s rezultatima dobivenim na rendgenskoj slici, analizirajući fizikalne principe interakcije koje vode do atenuacije rendgenskih fotona u tkivu. Na slikovitom primjeru dokazujemo da nećemo moći imati superdijagnostički uređaj koji bi mogao zamijeniti sve moderne i buduće dijagnostičke uređaje. Svakase tehnika oslikavanja tkiva temelji na jedinstvenim fizikalnim principima te stoga ona vidi točno određene kakateristike tkiva koja drugi dijagnostički uređaji (tehnike) ne mogu vidjeti. Oslikavanje se rendgenskim uređajem temelji na atenuaciji (slabljenju) snopa rendgenskih zraka nakon prolaska kroz tkivo. Glavni su mehanizmi interakcije rendgenskih fotona i tkiva fotoelektrični efekt (potpuna apsorpcija energije fotona) te Comptonovo raspršenje (djelomična apsorpcija energije fotona). Fotoelektrični efekt dominira na niskim i djelomično srednjim energijama i s povećanjem energije jako slabi, dok na srednjim i višim energijama dominira Comptonovo raspršenje. Analizom oba raspršenja, nakon dekompozicije linearnoga koeficijenta atenuacije na uobičajene fizikalne veličine, nalazimo da u režimu Comptonovoga raspršenja kontrast na slici je određen razlikama u gustoći tkiva, a u režimu fotoelektričnoga efekta ovisi o gustoći tkiva te snažno o rednom broju elemenata od kojih je tkivo sastavljeno. U radu su grafički prikazane vrijednosti kontrasta na rendgenskoj slici za osnovne tvorbe i tkiva i opisane njihove karakteristike, gustoća i redni broj elemenata od kojih su sastavljeni. Kompjuterizirana tomografija (CT) vidi potpuno iste karakteristike tkiva kao i klasična rendgenska tehnika. U radu je na eksplicitnom dvodimenzionalnom primjeru objašnjen princip komjuterizirane tomografije. On se temelji na zamišljenoj podjeli tkiva na male volumene (voksele) i snimanju tkiva iz više pozicija, pri čemu se za svaku poziciju postavljaju jednadžbe za apsorpciju zračenja. U dobivenom sustavu jednadžbi nepoznate vrijednosti su vrijednosti linearnog koeficijenta atenuacije za svaki voksel, koje se odrede numeričkim rješavanjem sustava jednadžbi, i prikažu na prikladnoj skali boja u trodimenzionalnom prikazu.","PeriodicalId":23596,"journal":{"name":"Veterinarska stanica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Veterinarska stanica","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.46419/vs.54.4.10","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"Veterinary","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Cilj je ovoga rada povezivanje temeljnih karakteristika tkiva s rezultatima dobivenim na rendgenskoj slici, analizirajući fizikalne principe interakcije koje vode do atenuacije rendgenskih fotona u tkivu. Na slikovitom primjeru dokazujemo da nećemo moći imati superdijagnostički uređaj koji bi mogao zamijeniti sve moderne i buduće dijagnostičke uređaje. Svakase tehnika oslikavanja tkiva temelji na jedinstvenim fizikalnim principima te stoga ona vidi točno određene kakateristike tkiva koja drugi dijagnostički uređaji (tehnike) ne mogu vidjeti. Oslikavanje se rendgenskim uređajem temelji na atenuaciji (slabljenju) snopa rendgenskih zraka nakon prolaska kroz tkivo. Glavni su mehanizmi interakcije rendgenskih fotona i tkiva fotoelektrični efekt (potpuna apsorpcija energije fotona) te Comptonovo raspršenje (djelomična apsorpcija energije fotona). Fotoelektrični efekt dominira na niskim i djelomično srednjim energijama i s povećanjem energije jako slabi, dok na srednjim i višim energijama dominira Comptonovo raspršenje. Analizom oba raspršenja, nakon dekompozicije linearnoga koeficijenta atenuacije na uobičajene fizikalne veličine, nalazimo da u režimu Comptonovoga raspršenja kontrast na slici je određen razlikama u gustoći tkiva, a u režimu fotoelektričnoga efekta ovisi o gustoći tkiva te snažno o rednom broju elemenata od kojih je tkivo sastavljeno. U radu su grafički prikazane vrijednosti kontrasta na rendgenskoj slici za osnovne tvorbe i tkiva i opisane njihove karakteristike, gustoća i redni broj elemenata od kojih su sastavljeni. Kompjuterizirana tomografija (CT) vidi potpuno iste karakteristike tkiva kao i klasična rendgenska tehnika. U radu je na eksplicitnom dvodimenzionalnom primjeru objašnjen princip komjuterizirane tomografije. On se temelji na zamišljenoj podjeli tkiva na male volumene (voksele) i snimanju tkiva iz više pozicija, pri čemu se za svaku poziciju postavljaju jednadžbe za apsorpciju zračenja. U dobivenom sustavu jednadžbi nepoznate vrijednosti su vrijednosti linearnog koeficijenta atenuacije za svaki voksel, koje se odrede numeričkim rješavanjem sustava jednadžbi, i prikažu na prikladnoj skali boja u trodimenzionalnom prikazu.

查看原文本刊更多论文

我们在X射线图像中看到了什么样的组织特征？

这项工作的目的是通过分析导致X射线光子攻击组织的相互作用的物理原理，将组织的基本特征与X射线图像中获得的结果联系起来。在这个例子中，我们证明了我们将无法拥有一种能够取代所有现代和未来诊断设备的超级诊断设备。每种组织绘画技术都基于一种独特的物理原理，因此它可以准确地看到其他诊断设备（技术）看不到的组织的某些特征。X射线装置是基于X射线穿过组织后的暗杀（减弱）。X光子与光伏组织相互作用的主要机制（全光子吸收）和康普顿膨胀（部分光子吸收）。光电效应在低能量和部分中等能量中占主导地位，在非常微弱的情况下增加能量，而康普顿膨胀在中等能量和较高能量中占支配地位。在将线性衰减率分解为正常物理尺寸后，对两种稀释液的分析发现，图像对比度延长机制在组织密度方面不同，光电效应机制取决于组织密度，并且在由组织组成的红色元素数量方面较强。这项工作以图形方式显示了原发性和组织的X射线图像中的对比度值，并描述了它们的特征、密度和元素的规则数量。计算机断层扫描（CT）显示出与经典X射线技术完全相同的组织特征。在一个明确的二维例子中解释了计算机断层扫描的原理。它基于将组织假想划分为小体积（词汇）和从多个位置获取组织，其中为每个位置设置辐射吸收方程。在所获得的方程系统中，未知值是每种疫苗的线性接种率，由方程系统的数值解确定，并在三维显示器中以适当的色标显示。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Veterinarska stanica Veterinary-Veterinary (all)

CiteScore

1.10

自引率

0.00%

发文量

期刊介绍： The goal of the journal is to provide an international platform for the publication of articles in the fields of veterinary and animal sciences, and biotechnology. The content of the journal is particularly dedicated to veterinary practitioners, but also to veterinary scientists and university professors, to encourage them to share their knowledge and experience on this platform. Manuscripts submitted to the journal may include: original scientific papers, review articles, short communications, professional articles, case reports, conference reports and literary records and reviews of new book either in Croatian or English languages.