{"title":"Patentne citatne analize u evaluaciji sveučilišta","authors":"Filip Horvat, Merien Hadrović, Ivana Turk","doi":"10.30754/vbh.65.3.991","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati razvoj patentnih citatnih analiza i predstaviti mogućnosti njihove primjene u evaluaciji sveučilišta uz bibliometrijske analize. \nPristup/metodologija/dizajn. Prikazan je povijesni razvoj i primjena patentnih citatnih analiza. U drugom dijelu rada izvršena je usporedba hrvatskih, regionalnih i vodećih EU-sveučilišta prema prosjeku patentnih citata na 1000 radova i prosječnoj citiranosti po radu. Za analizu je korišten Scopusov bibliometrijski alat SciVal. \nRezultati. Rad prikazuje primjere citatnih analiza pomoću kojih se uspoređuje patentna citiranost hrvatskih sveučilišta sa sveučilištima u regiji i vodećim sveučilištima iz Europske Unije. Rad analizira patentnu citiranost najvećih hrvatskih sveučilišta: Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Osijeku, kao i patentnu citiranost navedenih sveučilišta prema različitim područjima znanosti. Istražena je citiranost radova pojedinih hrvatskih sveučilišta citiranih u patentima, kao i omjer međunarodne suradnje u radovima citiranim u patentima prema ostalim citiranim radovima promatranih hrvatskih sveučilišta. \nOgraničenja. Ograničenje je nedostatak postojećih istraživanja patentnih pokazatelja u Hrvatskoj. Iako patentni citati ukazuju na povezanost sveučilišta i industrijskog sektora, za dubinsku analizu transfera znanja i tehnologije potrebno je koristiti i dodatne indikatore kao što su broj ugovora koje sveučilišta imaju s industrijom, broj konferencija u suradnji s industrijom, broj licenci, spin-off Tvrtki sveučilišta i sl. \nOriginalnost/vrijednost. Upravo zbog nedostatka relevantne suvremene literature, kao i izvorno hrvatskih radova s ovom temom, smatramo da je važno osvijestiti ulogu kako citatnih analiza tako i patenta, kao i patentometrije u evaluaciji sveučilišta i njihovom daljnjem razvoju, kao i napredovanju sveučilišnog kadra.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.991","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Cilj. Cilj je rada prikazati razvoj patentnih citatnih analiza i predstaviti mogućnosti njihove primjene u evaluaciji sveučilišta uz bibliometrijske analize.
Pristup/metodologija/dizajn. Prikazan je povijesni razvoj i primjena patentnih citatnih analiza. U drugom dijelu rada izvršena je usporedba hrvatskih, regionalnih i vodećih EU-sveučilišta prema prosjeku patentnih citata na 1000 radova i prosječnoj citiranosti po radu. Za analizu je korišten Scopusov bibliometrijski alat SciVal.
Rezultati. Rad prikazuje primjere citatnih analiza pomoću kojih se uspoređuje patentna citiranost hrvatskih sveučilišta sa sveučilištima u regiji i vodećim sveučilištima iz Europske Unije. Rad analizira patentnu citiranost najvećih hrvatskih sveučilišta: Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Osijeku, kao i patentnu citiranost navedenih sveučilišta prema različitim područjima znanosti. Istražena je citiranost radova pojedinih hrvatskih sveučilišta citiranih u patentima, kao i omjer međunarodne suradnje u radovima citiranim u patentima prema ostalim citiranim radovima promatranih hrvatskih sveučilišta.
Ograničenja. Ograničenje je nedostatak postojećih istraživanja patentnih pokazatelja u Hrvatskoj. Iako patentni citati ukazuju na povezanost sveučilišta i industrijskog sektora, za dubinsku analizu transfera znanja i tehnologije potrebno je koristiti i dodatne indikatore kao što su broj ugovora koje sveučilišta imaju s industrijom, broj konferencija u suradnji s industrijom, broj licenci, spin-off Tvrtki sveučilišta i sl.
Originalnost/vrijednost. Upravo zbog nedostatka relevantne suvremene literature, kao i izvorno hrvatskih radova s ovom temom, smatramo da je važno osvijestiti ulogu kako citatnih analiza tako i patenta, kao i patentometrije u evaluaciji sveučilišta i njihovom daljnjem razvoju, kao i napredovanju sveučilišnog kadra.