Augustin Derado, Mirko Petrić, I. Tomić-Koludrović
{"title":"Relacijske rodne strategije u podjeli kućanskih poslova","authors":"Augustin Derado, Mirko Petrić, I. Tomić-Koludrović","doi":"10.5613/RZS.50.3.1","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U članku se iznose rezultati kvalitativnog istraživanja rodne podjele kućanskih poslova u Hrvatskoj, u širem okviru ukupnih radnih praksi kućanstava (tj. ukupnoga plaćenog i neplaćenog rada koji pridonosi ostvarivanju njihovih ciljeva). Podatci su prikupljeni kroz 92 polustrukturirana intervjua (34 s muškarcima, 43 sa ženama i 15 partnerskih), provedena u svim hrvatskim regijama, uz visok stupanj varijacije po sociodemografskim obilježjima. Primijenjena je relacijska rodna analiza, čiji je teorijski okvir počivao ponajprije na Bourdieuovu prakseološkom pristupu konceptu strategije, kao i na Pahlovoj konceptualizaciji ukupnog rada kućanstva, te analizi rodne dimenzije strategija kod Hochschild. Procesi kategorizacije uključivali su tri razine kodiranja (referentno, otvoreno i selektivno), a procesi povezivanja izradu analitičkih profila i tablica. Identificirane individualne rodne strategije povezane s obavljanjem kućanskih poslova jesu: strategije neupitnosti, otpora promjeni, suradnje, te proaktivne egalitarnosti (kod muškaraca) i strategije neupitnosti, pritiska, pristajanja, te proaktivne egalitarnosti (kod žena). Dovođenjem u odnos navedenih muških i ženskih individualnih strategija, uz primjenu kriterija rodne ravnoteže, dobivena je sljedeća tipologija strategija kućanstava u Hrvatskoj s obzirom na podjelu kućanskih poslova: neupitno tradicionalna, pretežno tradicionalna, početno egalitarna i proaktivno egalitarna. U dijelu muških i ženskih individualnih strategija pojavljuje se i komponenta opravdavanja u podjeli kućanskih poslova. Teorijski je doprinos analize primjena Bourdieuova prakseološkog pristupa strategijama u relacijskom istraživanju roda.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Revija za Sociologiju","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5613/RZS.50.3.1","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 1
Abstract
U članku se iznose rezultati kvalitativnog istraživanja rodne podjele kućanskih poslova u Hrvatskoj, u širem okviru ukupnih radnih praksi kućanstava (tj. ukupnoga plaćenog i neplaćenog rada koji pridonosi ostvarivanju njihovih ciljeva). Podatci su prikupljeni kroz 92 polustrukturirana intervjua (34 s muškarcima, 43 sa ženama i 15 partnerskih), provedena u svim hrvatskim regijama, uz visok stupanj varijacije po sociodemografskim obilježjima. Primijenjena je relacijska rodna analiza, čiji je teorijski okvir počivao ponajprije na Bourdieuovu prakseološkom pristupu konceptu strategije, kao i na Pahlovoj konceptualizaciji ukupnog rada kućanstva, te analizi rodne dimenzije strategija kod Hochschild. Procesi kategorizacije uključivali su tri razine kodiranja (referentno, otvoreno i selektivno), a procesi povezivanja izradu analitičkih profila i tablica. Identificirane individualne rodne strategije povezane s obavljanjem kućanskih poslova jesu: strategije neupitnosti, otpora promjeni, suradnje, te proaktivne egalitarnosti (kod muškaraca) i strategije neupitnosti, pritiska, pristajanja, te proaktivne egalitarnosti (kod žena). Dovođenjem u odnos navedenih muških i ženskih individualnih strategija, uz primjenu kriterija rodne ravnoteže, dobivena je sljedeća tipologija strategija kućanstava u Hrvatskoj s obzirom na podjelu kućanskih poslova: neupitno tradicionalna, pretežno tradicionalna, početno egalitarna i proaktivno egalitarna. U dijelu muških i ženskih individualnih strategija pojavljuje se i komponenta opravdavanja u podjeli kućanskih poslova. Teorijski je doprinos analize primjena Bourdieuova prakseološkog pristupa strategijama u relacijskom istraživanju roda.