Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava

Q4 Social Sciences

Vjesnik Bibliotekara Hrvatske Pub Date : 2022-12-30 DOI:10.30754/vbh.65.3.1005

Dijana Šobota, Sonja Špiranec

{"title":"Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava","authors":"Dijana Šobota, Sonja Špiranec","doi":"10.30754/vbh.65.3.1005","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj. Ciljevi istraživanja bili su istražiti aktivističko-emancipacijski potencijal informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava te istražiti obrasce, razine i razlike u informacijskom ponašanju i samoprocjeni informiranosti o radničkim pravima s obzirom na članstvo u sindikatu i spremnost na aktivno zalaganje za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava. \nPristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je koncipirano na sjecištu kritičke informacijske pismenosti (engl. critical information literacy) i informacijske pismenosti na radnome mjestu (engl. workplace information literacy) te provedeno kvantitativnom metodologijom, metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku za zaposlene u RH (N = 500). Korišten je instrument online upitnika od 50 pitanja primarno zatvorenog tipa. \nRezultati. Radnici koji bolje samoprocjenjuju svoju informiranost o radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, a spremniji su i založiti se za njihovu zaštitu i unaprjeđenje. Članstvo u sindikatu dokazano je kao značajan prediktor bolje samoprocjene informiranosti o radničkim pravima. Nečlanovi sindikata bolje samoprocjenjuju svoje informacijske kompetencije. Radnici podjednako samostalno traže i dobivaju informacije o radničkim pravima; najčešći izvori traženja i provjeravanja informacija jesu formalni i neformalni internetski izvori. Informacije o radničkim pravima aktivno traže uglavnom u slučaju povreda tih prava. Glavni su problemi u informiranju česte izmjene propisa, percepcija nedobivanja potpunih i istinitih informacija i svjesnog uskraćivanja informacija, a češće ih percipiraju nečlanovi sindikata. \nOgraničenja. Instrument online upitnika korišten u anketi isključio je informatički nepismene ispitanike i one bez pristupa internetu, što je utjecalo na ostvarivanje nacionalno reprezentativnog uzorka. Korištene ljestvice samoprocjene nisu pouzdan pokazatelj objektivne informiranosti ispitanika. \nPraktična primjena. Rezultati mogu biti indikativni u osmišljavanju javnopolitičkih mjera, uključujući programe informacijskog opismenjavanja s ciljem poboljšanja informacijske pismenosti radnika i unaprjeđenja njihovih radničkih prava i u redeﬁniranju uloga aktera tržišta rada. \nOriginalnost/vrijednost. U literaturi nisu poznata istraživanja informacijske pismenosti u odnosu na radnička prava, te istraživanje doprinosi izgradnji znanja u kontekstu navedene teme i naznačuje nove pravce istraživanja informacijske pismenosti i teorijskih okvira kritičke informacijske pismenosti i informacijske pismenosti na radnome mjestu. \nRad je nastao na temelju diplomskog rada studentice Dijane Šobota, napisanog pod naslovom Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava: teorijsko-istraživački pristup pod mentorskim vodstvom Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2021. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1005","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Cilj. Ciljevi istraživanja bili su istražiti aktivističko-emancipacijski potencijal informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava te istražiti obrasce, razine i razlike u informacijskom ponašanju i samoprocjeni informiranosti o radničkim pravima s obzirom na članstvo u sindikatu i spremnost na aktivno zalaganje za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je koncipirano na sjecištu kritičke informacijske pismenosti (engl. critical information literacy) i informacijske pismenosti na radnome mjestu (engl. workplace information literacy) te provedeno kvantitativnom metodologijom, metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku za zaposlene u RH (N = 500). Korišten je instrument online upitnika od 50 pitanja primarno zatvorenog tipa. Rezultati. Radnici koji bolje samoprocjenjuju svoju informiranost o radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, a spremniji su i založiti se za njihovu zaštitu i unaprjeđenje. Članstvo u sindikatu dokazano je kao značajan prediktor bolje samoprocjene informiranosti o radničkim pravima. Nečlanovi sindikata bolje samoprocjenjuju svoje informacijske kompetencije. Radnici podjednako samostalno traže i dobivaju informacije o radničkim pravima; najčešći izvori traženja i provjeravanja informacija jesu formalni i neformalni internetski izvori. Informacije o radničkim pravima aktivno traže uglavnom u slučaju povreda tih prava. Glavni su problemi u informiranju česte izmjene propisa, percepcija nedobivanja potpunih i istinitih informacija i svjesnog uskraćivanja informacija, a češće ih percipiraju nečlanovi sindikata. Ograničenja. Instrument online upitnika korišten u anketi isključio je informatički nepismene ispitanike i one bez pristupa internetu, što je utjecalo na ostvarivanje nacionalno reprezentativnog uzorka. Korištene ljestvice samoprocjene nisu pouzdan pokazatelj objektivne informiranosti ispitanika. Praktična primjena. Rezultati mogu biti indikativni u osmišljavanju javnopolitičkih mjera, uključujući programe informacijskog opismenjavanja s ciljem poboljšanja informacijske pismenosti radnika i unaprjeđenja njihovih radničkih prava i u redeﬁniranju uloga aktera tržišta rada. Originalnost/vrijednost. U literaturi nisu poznata istraživanja informacijske pismenosti u odnosu na radnička prava, te istraživanje doprinosi izgradnji znanja u kontekstu navedene teme i naznačuje nove pravce istraživanja informacijske pismenosti i teorijskih okvira kritičke informacijske pismenosti i informacijske pismenosti na radnome mjestu. Rad je nastao na temelju diplomskog rada studentice Dijane Šobota, napisanog pod naslovom Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava: teorijsko-istraživački pristup pod mentorskim vodstvom Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2021. godine.

查看原文本刊更多论文

劳动法背景下的信息函

目标研究的目的是探索劳动法背景下信息写作的积极和解放潜力，并探索劳动法信息行为和自尊信息的模式、水平和差异，同时考虑到工会的成员身份以及积极保护和改进劳动法的准备情况。访问/方法/设计。该研究在关键信息素养部分和工作场所（英语工作场所信息素养）中进行了汇编，并以定量方法实施，即RH员工的全国代表性抽样调查方法（N=500）。一个用于50个主要封闭问题的在线问卷工具。后果雇主对自己的劳动法信息更加自信，这表明他们的权利没有受到损害，而且他们更有准备，并以保护和改进为基础。工会的成员资格已被证明是提高劳动法自尊信息的主要前身。非工会成员可以更好地评估他们的信息能力。工人们正在平等地寻求和接受有关劳动法的信息；搜索和核实信息最常见的来源是正式和非正式的互联网来源。工作法信息主要是在滥用这些权利的情况下积极寻求。信息的主要问题是法规的频繁变化、对缺乏完整和真实信息的看法以及对信息短缺的认识，而非成员工会往往认为这一点。限制。问卷中使用的在线问卷工具排除了匿名问卷和无法上网的问卷，这影响了国家代表性样本的实现。所使用的自尊对于受试者的客观信息来说是不可靠的。实用性。这一结果可能有助于制定公共政策措施，包括信息描述方案，旨在改善工人的信息写作，改善他们的劳动权利，并重新定义劳动力市场参与者的作用。创意/价值。在文献中，没有已知的关于劳动法的书面研究，研究有助于在该主题的背景下建立知识，并强调了探索信息素养的新方法以及关键信息素养和工作场所信息素养的理论框架。这部作品基于一位名叫戴安娜·肖伯特的学生的外交作品，写在Sonja Spyranec指导下的《劳动法背景下的信息：理论和研究方法》的标题下。该理事会于2021年在萨格勒布大学进行了辩护。年

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Vjesnik Bibliotekara Hrvatske Social Sciences-Library and Information Sciences

CiteScore

0.40

自引率

0.00%

发文量