{"title":"The Mythical Pursuit of Happiness – a Mirage of Happiness","authors":"Darija Rupčić Kelam, Ivica Kelam","doi":"10.21464/sp35105","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Po nekim autorima, postoji nekoliko značajnih projekata o ljudskom pitanju u dvadeset i prvom stoljeću. Jedan je od njih potraga za ključem\nosobne sreće. U porastu je vjerovanje među ljudima da sustavi koji su nekada bili stvoreni da bi osnažili naciju, poput obrazovnog sustava, zdravstvenog sustava i sustava skrbi, trebaju služiti sreći i dobrobiti pojedinca, a ne obratno. Time se pravo na potragu za srećom preoblikovalo u prirodno pravo na sreću. Harari tvrdi da se BDP po glavi\nstanovnika, kao glavna mjera uspješnosti države, mora dopuniti ili zamijeniti BDS-om – bruto domaćom srećom. U ovom članku ispitat ćemo neke od vodećih ideologija i strategija usmjerenih na postizanje toga cilja. Optimizacija ljudskog iskustva, samo-obmanjujuće strategije i doktrina harmonije služe kao filtri zbilje pojedinca. Važno je zavarati ljude, dovesti ih u stanje radosnosti u kojem bi postali jeftiniji, produktivniji i optimalniji radnici u službi kapitala. Ideja postizanja društvene harmonije upravljački je mehanizam usmjeren na održavanje balansa unutar korporacijske zajednice. Ono što se nalazi iza tiranije jedinstva i potrage za srećom pretvara se u život koji zakriva stvarnost\ni vodi k dubljoj i daljnjoj potrošnji društvenih, emocionalnih i osobnih veza. Može li nam raspoznavanje širokog spektra ljudskih emocija\ni bitnih određenja ljudskog bića, poput brige i empatije, pomoći živjeti autentičnijim i sretnijim životom? Pojam sigurnog života, vođen ideologijom sklada i devizom koju Bauman opisuje riječima »ne talasaj«, ideja je života protivnog avanturi, šansi i riziku kao dokazano lažna alternativa životu pobune i žudnje za promjenom mišljenja, a time i žudnje za stvarnom srećom, usuprot iluziji sreće.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2020-09-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.21464/sp35105","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Synthesis Philosophica","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.21464/sp35105","RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"PHILOSOPHY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Po nekim autorima, postoji nekoliko značajnih projekata o ljudskom pitanju u dvadeset i prvom stoljeću. Jedan je od njih potraga za ključem
osobne sreće. U porastu je vjerovanje među ljudima da sustavi koji su nekada bili stvoreni da bi osnažili naciju, poput obrazovnog sustava, zdravstvenog sustava i sustava skrbi, trebaju služiti sreći i dobrobiti pojedinca, a ne obratno. Time se pravo na potragu za srećom preoblikovalo u prirodno pravo na sreću. Harari tvrdi da se BDP po glavi
stanovnika, kao glavna mjera uspješnosti države, mora dopuniti ili zamijeniti BDS-om – bruto domaćom srećom. U ovom članku ispitat ćemo neke od vodećih ideologija i strategija usmjerenih na postizanje toga cilja. Optimizacija ljudskog iskustva, samo-obmanjujuće strategije i doktrina harmonije služe kao filtri zbilje pojedinca. Važno je zavarati ljude, dovesti ih u stanje radosnosti u kojem bi postali jeftiniji, produktivniji i optimalniji radnici u službi kapitala. Ideja postizanja društvene harmonije upravljački je mehanizam usmjeren na održavanje balansa unutar korporacijske zajednice. Ono što se nalazi iza tiranije jedinstva i potrage za srećom pretvara se u život koji zakriva stvarnost
i vodi k dubljoj i daljnjoj potrošnji društvenih, emocionalnih i osobnih veza. Može li nam raspoznavanje širokog spektra ljudskih emocija
i bitnih određenja ljudskog bića, poput brige i empatije, pomoći živjeti autentičnijim i sretnijim životom? Pojam sigurnog života, vođen ideologijom sklada i devizom koju Bauman opisuje riječima »ne talasaj«, ideja je života protivnog avanturi, šansi i riziku kao dokazano lažna alternativa životu pobune i žudnje za promjenom mišljenja, a time i žudnje za stvarnom srećom, usuprot iluziji sreće.