{"title":"Par – nepar – aspektni par","authors":"Zrinka Kolaković","doi":"10.29162/jez.2020.5","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Na postojanje prijepora u svezi s terminom\n„aspektni par“ upućuju čak i sami aspektolozi u svojim radovima (v. npr.\nJanda 2007a; 2007b; 2008; Zaliznjak i dr. 2010; Gorbova 2011). U\nkroatističkoj se tradiciji njegova kontroverznost možda ponajbolje uočava na\ndvama mjestima upravo u samim opisima aspektnih parova. S jedne strane,\nističe se nužnost identičnosti leksičkoga sadržaja glagolā u opreci da bi ih\nse moglo smatrati aspektnim parom. S druge pak strane, utvrđivanje te\nidentičnosti provodi se na temelju izraza, odnosno tvorbe riječi pa se\nsadržaj glagola tvorenih sufiksacijom (uz poneke iznimke) smatra identičnim,\ndok se za prefiksaciju tvrdi da uvijek unosi nove nijanse značenja (usp.\nSilić 1978: 46–49). U ovome se radu kritičkom raščlambom navoda iz literature\npokušavaju potvrditi prethodno spomenuta problematična mjesta. Pritom se\nposebna pozornost posvećuje usporednome prikazu značenja onih glagolskih\nparova koje se u literaturi obično smatra prototipnima i onih kojima se u\npojedinim radovima odriče takav status. Nasljedujući postavke nekih\naspektologa koji se bave ruskim jezikom, u ovome se radu nastoji pokazati\nkako morfologija nije dovoljno uporište semantičkome istraživanju\nidentičnosti sadržaja (usp. Maslov 1948: 305) te se razmatra uzimanje u obzir\ni drugih kriterija, kao što su primjerice akcionalna obilježja glagola\n(leksički aspekt), komplementarne rečenične i tekstne aspektne funkcije (v.\nnpr. Lehmann 2009a). Osim toga, nastoji se osvijestiti činjenica da glagoli\nprema svojim akcionalnim obilježjima pripadaju različitim tipovima (leksički\naspekt) te da ne mogu svi ostvarivati istu vrstu opreke (v. npr. Breu 1980;\n1985; 1994; Janda 2007a; 2007b; 2008; Lehmann 1981; 1984; 1988; 2009a).\nDakle, ovim se radom s pomoću usporedbe određenih komplementarnih aspektnih\nrečeničnih i tekstnih funkcija pokušava pokazati kakve posljedice na aspekt\nkao gramatičku kategoriju ima morfološki pristup aspektnim parovima koji još\nuvijek prevladava u kroatistici.","PeriodicalId":15686,"journal":{"name":"Journal of Experimental Zoology","volume":"21 1","pages":"103-147"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-08-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"2","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Journal of Experimental Zoology","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.29162/jez.2020.5","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 2
Abstract
Na postojanje prijepora u svezi s terminom
„aspektni par“ upućuju čak i sami aspektolozi u svojim radovima (v. npr.
Janda 2007a; 2007b; 2008; Zaliznjak i dr. 2010; Gorbova 2011). U
kroatističkoj se tradiciji njegova kontroverznost možda ponajbolje uočava na
dvama mjestima upravo u samim opisima aspektnih parova. S jedne strane,
ističe se nužnost identičnosti leksičkoga sadržaja glagolā u opreci da bi ih
se moglo smatrati aspektnim parom. S druge pak strane, utvrđivanje te
identičnosti provodi se na temelju izraza, odnosno tvorbe riječi pa se
sadržaj glagola tvorenih sufiksacijom (uz poneke iznimke) smatra identičnim,
dok se za prefiksaciju tvrdi da uvijek unosi nove nijanse značenja (usp.
Silić 1978: 46–49). U ovome se radu kritičkom raščlambom navoda iz literature
pokušavaju potvrditi prethodno spomenuta problematična mjesta. Pritom se
posebna pozornost posvećuje usporednome prikazu značenja onih glagolskih
parova koje se u literaturi obično smatra prototipnima i onih kojima se u
pojedinim radovima odriče takav status. Nasljedujući postavke nekih
aspektologa koji se bave ruskim jezikom, u ovome se radu nastoji pokazati
kako morfologija nije dovoljno uporište semantičkome istraživanju
identičnosti sadržaja (usp. Maslov 1948: 305) te se razmatra uzimanje u obzir
i drugih kriterija, kao što su primjerice akcionalna obilježja glagola
(leksički aspekt), komplementarne rečenične i tekstne aspektne funkcije (v.
npr. Lehmann 2009a). Osim toga, nastoji se osvijestiti činjenica da glagoli
prema svojim akcionalnim obilježjima pripadaju različitim tipovima (leksički
aspekt) te da ne mogu svi ostvarivati istu vrstu opreke (v. npr. Breu 1980;
1985; 1994; Janda 2007a; 2007b; 2008; Lehmann 1981; 1984; 1988; 2009a).
Dakle, ovim se radom s pomoću usporedbe određenih komplementarnih aspektnih
rečeničnih i tekstnih funkcija pokušava pokazati kakve posljedice na aspekt
kao gramatičku kategoriju ima morfološki pristup aspektnim parovima koji još
uvijek prevladava u kroatistici.
术语“方面对”的运输的存在甚至表明了他们工作的各个方面(例如,2007年1月;2007b;2008;Zanjak和Dr.2010;Gorbov 2011)按照乌克兰的传统,他的争议可以从各自夫妇的意见中得到最好的观察。S jedne strane,ističe se nužnost identitičnosti leksičkoga sadržaja glagolāu opreci da bi ihse moglo smatrati aspektnim parom。另一方面,身份的识别是基于表达或单词的组成,后缀的动词的组成(除了一些例外)被认为是相同的,而前缀声称总是引入新的含义阴影(见Silic 1978:46-49)。在这部作品中,对文献的批判性解读试图证实前面提到的问题。特别是,对华丽情侣的意义的比较表达,这些情侣通常被认为是原型,但被组合作品所拒绝。根据俄语的某些方面,这项工作表明,形态学不足以证明语义内容研究的身份(即第1948:305条),并考虑到其他标准,如语言符号的动作(一个教训),额外的词汇和文本方面功能(例如Lehmann 2009a)。此外,glagolyphs属于不同类型(讲座),并且它们不可能都实现相同类型的设备(例如Breu 1980;1985;1994;2007年1月;2007b;2008;莱曼1981;1984;1988;2009a)。这项工作,通过比较类风湿性功能和语篇功能的某些互补方面,试图展示语法类别对仍然由croatistics主导的方面对的形态学访问的影响。