Stavovi hrvatskih građana prema djeci s teškoćama u razvoju

Q3 Social Sciences

Revija za Sociologiju Pub Date : 2022-09-30 DOI:10.5613/rzs.52.2.2

M. Vidaković, Matilda Nikolić Ivanišević, Andrea Tokić, Jelena Ombla, Ana Slišković

{"title":"Stavovi hrvatskih građana prema djeci s teškoćama u razvoju","authors":"M. Vidaković, Matilda Nikolić Ivanišević, Andrea Tokić, Jelena Ombla, Ana Slišković","doi":"10.5613/rzs.52.2.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj istraživanja bio je ispitati stavove prema djeci s teškoćama u razvoju te razlike u pojedinim aspektima stava (socijalna distanca, osjećanje i ponašanje u blizini djeteta s teškoćama u razvoju) s obzirom na sociodemografske karakteristike sudionika, iskustvo u kontaktu s djecom s teškoćama te razinu znanja o problematici. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana RH (N=600) metodom telefonskog anketiranja. Građani RH imaju izrazito pozitivne stavove prema djeci s teškoćama: 86% sudionika se osjeća donekle ili potpuno ugodno u njihovoj blizini, 93% ostvaruje kontakt pri konkretnom susretu, a 70% ih izjavljuje da nema nikakvu socijalnu distancu prema djeci s teškoćama. Žene se, u odnosu na muškarce, osjećaju ugodnije u njihovoj blizini. Osobe nižeg obrazovanja i starije dobi izražavaju veću socijalnu distancu, ali stariji sudionici pri kontaktu otvorenije pristupaju djeci s teškoćama. Znanje se pokazalo važnom odrednicom stava prema djeci s teškoćama u razvoju, pri čemu sudionici s najmanje znanja imaju najizraženiju socijalnu distancu, doživljavaju najveću razinu neugode pri susretu s djecom s teškoćama te rjeđe ulaze u kontakt ili ga iniciraju. Poznavanje djeteta s teškoćom pozitivno se odrazilo na afektivnu i ponašajnu komponentu stava. Nalazi ovog istraživanja upućuju na prihvaćanje djece s teškoćama u razvoju u našem društvu te ističu ulogu znanja i kontakta u borbi protiv stigmatizacije ranjivih skupina.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-09-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Revija za Sociologiju","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5613/rzs.52.2.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Cilj istraživanja bio je ispitati stavove prema djeci s teškoćama u razvoju te razlike u pojedinim aspektima stava (socijalna distanca, osjećanje i ponašanje u blizini djeteta s teškoćama u razvoju) s obzirom na sociodemografske karakteristike sudionika, iskustvo u kontaktu s djecom s teškoćama te razinu znanja o problematici. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana RH (N=600) metodom telefonskog anketiranja. Građani RH imaju izrazito pozitivne stavove prema djeci s teškoćama: 86% sudionika se osjeća donekle ili potpuno ugodno u njihovoj blizini, 93% ostvaruje kontakt pri konkretnom susretu, a 70% ih izjavljuje da nema nikakvu socijalnu distancu prema djeci s teškoćama. Žene se, u odnosu na muškarce, osjećaju ugodnije u njihovoj blizini. Osobe nižeg obrazovanja i starije dobi izražavaju veću socijalnu distancu, ali stariji sudionici pri kontaktu otvorenije pristupaju djeci s teškoćama. Znanje se pokazalo važnom odrednicom stava prema djeci s teškoćama u razvoju, pri čemu sudionici s najmanje znanja imaju najizraženiju socijalnu distancu, doživljavaju najveću razinu neugode pri susretu s djecom s teškoćama te rjeđe ulaze u kontakt ili ga iniciraju. Poznavanje djeteta s teškoćom pozitivno se odrazilo na afektivnu i ponašajnu komponentu stava. Nalazi ovog istraživanja upućuju na prihvaćanje djece s teškoćama u razvoju u našem društvu te ističu ulogu znanja i kontakta u borbi protiv stigmatizacije ranjivih skupina.

查看原文本刊更多论文

研究的目的是考察发展困难儿童的态度，以及考虑到参与者的社会人口学特征、与发展困难儿童接触的经验和困难知识，态度的某些方面（社交距离、与发展障碍儿童亲近的感觉和行为）的差异。本研究采用电话调查法，对具有代表性的成年人RH（N=600）进行调查。RH公民对困难儿童持极其积极的态度：86%的参与者感到不舒服或满意，93%的人参加了具体的会议，70%的人表示与困难儿童没有社交距离。女人比男人舒服。受教育程度较低、年龄较大的人表现出更大的社交距离，但老年人在与有困难的儿童进行公开接触时表现出更高的社交距离。事实证明，知识是衡量发展中对残疾儿童态度的一个重要指标，在发展中，知识最少的参与者有最明显的社交距离，在遇到有困难的儿童时经历最大程度的逆境，很少接触或主动帮助他们。了解一个有困难的孩子对该职位的有效和行为组成部分有积极影响。Nalazi ovog istraživanja upućuju na prihvaćanje djece s teškoćama u razvoju u našem društvu te ističu ulogu znanja i kontakta u borbi protiv污名化je ranjivih skupina。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Revija za Sociologiju Social Sciences-Sociology and Political Science

CiteScore

0.70

自引率

0.00%

发文量

审稿时长

24 weeks