Samardžijini pogledi na hrvatski jezik u prvoj Jugoslaviji

Abstract

U utorak 19. veljače 2019. godine umro je u Zaprešiću kolega i prijatelj akademik Marko Samardžija, rodom iz Vođinaca, jedan od najboljih poznavatelja povijesti hrvatskoga standardnoga jezika, a kada je riječ o najnovijoj povijesti, dakle onoj u 20. i 21. stoljeću, može se mirno reći da to razdoblje nitko nije poznavao kao on. Jedna od najboljih njegovih knjiga zove se Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918. – 1941.), objavila ju je Školska knjiga 2012. godine i u njoj se nalaze sve bitne spoznaje o tome što se s hrvatskim jezikom događalo u prvoj Jugoslaviji i sve one, mada po naravi jezikoslovne i filološke, imaju svoju kulturološku i političku vrijednost. Moj pisani tekst jest dakle pregledni rad, pokušaj da iz Samardžijine knjige izvadim i ponudim najvažnije njegove misli.